Zrane mase i voda u atmosferi Zrane mase

Zračne mase i voda u atmosferi

Zračne mase nastaju kad se zrak dulje zadržava nad jednom podlogom pa poprima njezina fizička obilježja -Zračna masa = zrak homogenih svojstava - tople i hladne - maritimne (vlažne) i kontinentske (suhe) - Kakve su iznad Sahare, a kakve iznad sjevernog Pacifika?

- zračne mase prema geografskoj širini: a)arktičke i antarktičke b)polarne (od sjeverne i južne polarnice do 35° sgš i jgš) c)tropske (između 35° i 15°) d)ekvatorske (ekvatorski pojas niskog tlaka)

Fronta zona dodira dviju zračnih masa 1) Topla fronta = nastaje kad topli zrak struji prema hladnoj zračnoj masi - topao zrak se diže i prebacuje preko hladnog 2) Hladna fronta = nastaje kad hladni zrak struji prema toploj zračnoj masi - hladni zrak se podvalači ispod toplog Obje fronte često donose kišu

KRUŽENJE VODE U PRIRODI - voda mijenja sva 3 agregatna stanja (koja su to? ) - vodena para i temperatura utječu na stvaranje: 1. magle, 2. oblaka i 3. padalina

APSOLUTNA I RELATIVNA VLAGA ZRAKA - apsolutna vlaga = količina vodene pare u prostornom metru (1 m³) - relativna vlaga = odnos između postojeće vlage i maksimalne količine koju zrak može primiti (u %) - Relativna vlaga ovisi o temperaturi npr. kad je manja temperatura onda je zrak gušći i može primiti manje vlage pa se relativna vlaga povećava kondezacija i sublimacija = padaline; a kad je temperatura viša, zrak je lakši pa može primiti više vlage - Na taj način relativna vlaga od 70% u našim krajevima čini još uvijek suho vrijeme, dok vlaga 65% oko ekvatora uvjetuje teško i sparno vrijeme

- rosište = temperatura na kojoj je zrak zasićen vodenom parom (koliko onda iznosi relativna vlaga zraka? ) - ukoliko temperatura padne ispod temperature rosišta vodena para kondezacijom prelazi u kapi vode - ukoliko temperatura padne ispod nule, vodena para sublimacijom prelazi u kristale leda

MAGLA I OBLACI - magla = nastaje kondezacijom vodene pare pri tlu - oblaci = nastaju kondezacijom vode pare u atmosferi (kojem sloju? ) nastaju kad se topao i vlažan zrak uzdigne i ohladi do rosišta i ako u zraku postoje higroskopske čestice (aerosoli koji služe kao jezgre kondezacije)

- naoblaka = pokrivenost neba oblacima izražena u desetinama -klasifikacija oblaka zasniva se na njihovu izgledu, visini i procesu postanka Osnovne vrste oblaka

PADALINE - nastaju kad se u oblacima vodene kapljice ili kristalići povećaju i otežaju pa padaju na tlo - padaline (oborine) = voda u tekućem ili krutom stanju koja pada iz oblaka u mjerljivoj količini (kiša, snijeg, tuča) ili koja nastaje na Zemljinoj površini kondezacijom i sublimacijom vodene pare (rosa, mraz, inje i poledica) - prosječna godišnja količina padalina na Zemlji iznosi 900 mm; najveća je u tropskim i planinskim predjelima (>2000 mm), a u pustinjskim i polarnim najmanja (<200 mm)

- kiša = najvažnija padalina za živi svijet; nastaje u oblacima kad kapi otežaju prilikom spajanja - snijeg = ledeni kristali slijepljeni u pahuljice; nastaje kristalizacijom iz vodene pare (< 0° C) viša temperatura mnogo pothlađenih kapljica krupni niža temperatura malo pothlađenih kapljica sitni

- tuča (grad)= zrno leda; nastaje kad u oblacima dođe do jakih vrtložnih i uzlaznih strujanja; ledena zrnca i pothlađene kapi se sljepljuju

- ohlađivanjem tla kondezacijom i sublimacijom nastaju: a) rosa = temperatura > 0° C b) mraz = temperatura < 0° C c) inje = pothlađene kapljice se hvataju na grane drveća d) poledica = pothlađene kapljice padnu na tlo

PADALINE PREMA NAČINU POSTANKA a) konvekcijske padaline = nastaju brzim izdizanjem zraka iznad veoma zagrijane podloge; na određenoj visini temp. padne do točke rosišta kondezacija oblaci kiša; osobina ekvatorijalnih područja u popodnevnim satima b) orografske (reljefne) padaline = nastaju kad se zrak uzdiže uz planinsku prepreku kondezacija padaline

c) frontalne (ciklonske) padaline = nastaju na dodiru frontalnih ploha

MJERENJE PADALINA - kišomjer = naprava za mjerenje padalina - mjeri se u milimetrima 1 mm = 1 l na 1 m² - dnevne, mjesečne i godišnje količine padalina

- geografska raspodjela padalina na Zemlji prikazuje se izohijetama (na slici u centimetrima) - izohijete = linije koje povezuju točke iste količine padalina

Zračne mase i voda u atmosferi -zračna masa - zrak homogenih svojstava -vrste: tople zračne mase, hladne zračne mase; arktičke i antarktičke, polarne, tropske i ekvatorske zračne mase- fronta zona dodira dviju različitih zračnih masa -topla fronta - strujanje toplog zraka prema hladnom kojeg topli zrak istiskuje -hladna fronta - strujanje hladnog zraka prema toplom kojeg hladni zrak istiskuje

apsolutna vlaga - broj grama vodene pare na 1 m 3 zraka relativna vlaga - odnos između postojeće i maksimalne količine vlage u zraku (u %) - vodena para i temperatura utječu na stvaranje: oblaka, magle i padalina - higroskopske čestice = aerosoli koji služe kao jezgre kondenzacije - naoblaka = pokrivenost neba oblacima; izražava se u desetinama - zasićenost zraka vlagom = relativna vlaga 100% - topli zrak prima više vlage, a hladni manje - hlađenje zraka uvjetuje rast vlage - rosište - temperatura na kojoj je zrak zasićen vodenom parom - kondenzacija - pretvaranje vodene pare u tekuće stanje i obratno - temperatura iznad 0 °C

- sublimacija - pretvaranje vodene pare u kruto stanje temperatura ispod 0 °C - oblaci: cirusi, stratusi, kumulusi, nimbusi padaline: kiša, snijeg, tuča, rosa, mraz, inje, poledica - padaline prema načinu postanka: konvekcijske, orografske (reljefne) i frontalne (ciklonske) - mjerenje padalina - kišomjer = naprava za mjerenje padalina - 1 mm padalina – 1 litra vode na jedan metar četvorni - prosječna količina padalina - 900 mm -pustinjski i polarni prostori < 200 mm - tropski prostori > 2000 mm