HEMIJA UGLJENI HIDRATI PREDAVA SAA STEVANOVI UVOD To

  • Slides: 12
Download presentation
HEMIJA UGLJENI HIDRATI PREDAVAČ: SAŠA STEVANOVIĆ

HEMIJA UGLJENI HIDRATI PREDAVAČ: SAŠA STEVANOVIĆ

UVOD To su najrasprostranjenija jedinjenja u zivom svijetu. Ime su dobili po tome sto

UVOD To su najrasprostranjenija jedinjenja u zivom svijetu. Ime su dobili po tome sto je u prvim otkrivenim predstavnicima ove grupe jedinjena odnos ugljenika, vodonika i kiseonika bio takav da je navodio na zakljucak da je ugljenik hidratisan, dakle bruto formula je bila Cn(H 2 O)n. Kasnije je, medjutim, pronadjen i niz drugih pripadnika ove klase biomolekula, kod kojih ovaj odnos nije zadovoljen, ali je naziv i dalje zadrzan. Pored naziva ugljeni hidrati u upotrebi su i termini saharidi ili seceri. Ugljeni hidrati se sintetizuju iz ugljen-dioksida i vode, procesom koji se odvija u zelenim biljkama i nizim fotosintetskim organizmima, dok ih zivotinje unose u organizam hranom.

PODELA UGLJENIH HIDRATA Prema stepenu slozenosti molekula, ugljeni hidrati se dijele u tri osnovne

PODELA UGLJENIH HIDRATA Prema stepenu slozenosti molekula, ugljeni hidrati se dijele u tri osnovne grupe: Monosaharidi, koji se hidrolizom ne mogu razloziti na jednostavnija jedinjenja; n Oligosaharidi (grcki oligos � malen po broju), koji su izgradjeni iz 2 -10 monosaharidnih jedinica. Najznacajniji iz ove grupe ugljenih hidrata su disaharidi. n Polisaharidi koji sadrze na stotine i hiljade monosaharidnih jedinica. n

MONOSAHARIDI n n n Monosaharidi se hidrolizom ne mogu razloziti na jednostavnija jedinjenja. Po

MONOSAHARIDI n n n Monosaharidi se hidrolizom ne mogu razloziti na jednostavnija jedinjenja. Po hemijskom sastavu su polihidroksilni aldehidi i ketoni, po cemu postoje dve osnovne grupe monosaharida: aldoze i ketoze. Svaka od ovih grupa se dalje deli prema broju ugljenikovih atoma na - Trioze - Tetroze - Pentoze - Heksoze - Heptoze

n Oksidacijom daju ugljen-dioksid i vodu uz oslobadjanje energije. (CH 2 O)n + O

n Oksidacijom daju ugljen-dioksid i vodu uz oslobadjanje energije. (CH 2 O)n + O 2 (CO 2)n + (H 2 O)n n Glavni izvor energije u je monosaharid glukoza, koja je i osnovni transportni oblik secera u organizmu. n Monosaharidi su čvrste kristalne supstancije bele boje i slatkog ukusa.

n Tipični predstavnici monosaharida su glukoza i fruktoza. Smeša glukoze i fruktoze u odnosu

n Tipični predstavnici monosaharida su glukoza i fruktoza. Smeša glukoze i fruktoze u odnosu 1: 1 zove se invertni šećer. n Oksidacijom monosaharida nastaju alkoholi. n

DISAHARIDI n n -Disaharidi su oligosaharidi koji se sastoje od dva kovalentno vezana monosaharida.

DISAHARIDI n n -Disaharidi su oligosaharidi koji se sastoje od dva kovalentno vezana monosaharida. Iako je glukoza uobicajena transportna forma secera , u nekim organizmima seceri se cesto transportuju u obliku disaharida. Najrasprostranjeniji su: - Maltoza koja je sastavljena od dvije glukozne jedinice koje su medjusobno povezane α glikozidnom vezom. - Laktoza ili mlijecni secer nastaje vezivanjem Dglukoze i α-D-galaktoze. - Saharoza koja nasteje reakcijom jednog molekula αD-glukopiranoze i jednog molekula β-D-fruktofuranoze.

maltoza laktoza saharoza

maltoza laktoza saharoza

Razlaganjem disaharida dobijaju se dva molekula monosaharida. Razlaganje saharoze: n saharoza glukoza fruktoza

Razlaganjem disaharida dobijaju se dva molekula monosaharida. Razlaganje saharoze: n saharoza glukoza fruktoza

POLISAHARIDI Polisaharidi su makromolekuli nastali povezivanjem velikog broja monosaharidnih jedinki glikozidnim vezama. Prema sastavu

POLISAHARIDI Polisaharidi su makromolekuli nastali povezivanjem velikog broja monosaharidnih jedinki glikozidnim vezama. Prema sastavu se dijele na homopolisaharide, koji su izgradjeni od jedne vrste monosaharidnih jedinki i heteropolisaharide, koji sadrze dvije ili vise vrsta monosaharidnih jedinki. Po svojoj bioloskoj funkciji mogu se podijeliti na rezervne i strukturne polisaharide. n Rezervni polisaharidi predstavljaju makromolekule u kojima se cuva (skladisti) hemijska energija potrebna zivim organizmima. Najrasprostranjeniji rezervni polisaharidi su skrob (kod biljaka) i glikogen (kod zivotinja). n Strukturni polisaharidi ucestvuju u izgradnji celijskih struktura. Medju njima je najrasprostranjenija celuloza koja je glavni sastojak celijskih zidova biljaka. Hitin je takodje strukturni polisaharid i glavna je komponenta egzoskeleta zglavkara i celijskih zidova mnogih biljaka, a ima i zastitnu ulogu. n

Tipični predstavnici polisaharida su skrob i celuluza. n Skrob i celuloza su polimeri glukoze.

Tipični predstavnici polisaharida su skrob i celuluza. n Skrob i celuloza su polimeri glukoze. n Različito hemijsko i fizičko ponašanje skroba i celuloze posledica je njihove različite strukture. n Primeri razlike u fizičkom i hemijskom ponašanju: Skrob se delimično rastvara u vrućuj vodi a celuloza ne. Skrob reaguje sa jodom gradeći jedinjenje plave boje, dok celuloza ne reaguje sa jodom. n

PRIMENA SKROBA I CELULOZE n n n Skrob se svakodnevno koristi u ishrani ljudi

PRIMENA SKROBA I CELULOZE n n n Skrob se svakodnevno koristi u ishrani ljudi i životinja (unosi se preko žitarica) Skrob služi kao izvor energije u organizmu. Skrob se u industruji koristi za dobijanje lepka, etanola i kao punilac u farmaceutskoj industriji. Celuloza u organizmu održava pravilan rad creva. U industriji se od celuloze dobijaju: papir, celofan, veštačka vlakna i eksploziv.