ZEMLJINE KNJIGE UVOD n n n n Stvarna

ZEMLJIŠNE KNJIGE - UVOD n n n n Stvarna prava na nekretninama da bi djelovala prema svima moraju biti publicirana na način koji svima omogućuje da za njih saznaju Publiciranje stvarnih prava na nekretninama upisivanjem u posebne javne knjige započelo je u srednjem vijeku i zadržalo se do danas U Hrvatskoj su zemljišne knjige uvedene od polovice 19. stoljeća Postoji više različitih sustava javnih knjiga u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima Najpoznatiji i za nas najznačajniji je zemljišnoknjižni sustav Zasniva se na tradicijskom načelu stjecanja stvarnih prava, te neposrednom upisivanju nekretnina i stvarnih prava na njima u zemljišne (gruntovne) knjige Ovaj je sustav osim u Republici Hrvatskoj prihvaćen i u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji i dr.

n n n n U zapadnoeuropskim sustavima koji su usvojili konsenzualno stjecanje stvarnih prava razvio se sustav transkripcija i inskripcija koji je nastao u francuskom pravu Publicitet se po ovom sustavu ostvaruje polaganjem isprava o raspolaganju pravima na nekretninama u javne knjige Osim u francuskom, prihvaćen je u talijanskom, belgijskom, nizozemskom, španjolskom, portugalskom, rumunjskom i nekim drugim pravima U pravnim poretcima angloameričkoga pravnoga kruga razvila su se dva sustava publiciranja stvarnih prava na nekretninama Prvi je Deeds Registration sustav (deed - isprava, dokument) koji se temelji na polaganju isprava u javnu knjigu Drugi je Title Registration sustav (Torrensov sustav) koji se temelji na neposrednom upisivanju u javne knjige U pojedinim federalnim državama SAD primijenjen je ili jedan ili drugi sustav Torrensov sustav primijenjen je djelomično u Velikoj Britaniji i Australiji

KATASTAR n n n n Od svih javnih evidencija koje se vode o nekretninama najveću važnost za zemljišne knjige ima katastar zemljišta Katastar zemljišta je javna evidencija o zemljištima koja sadrži podatke o zemljištima glede njihova položaja, oblika, površine, izgrađenosti, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskoga prihoda i korisnika Podaci iz katastra zemljišta namijenjeni su gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama, utvrđivanju katastarskoga prihoda, osnivanju zemljišnih knjiga, izradi prostornih planova i dr. Katastarska čestica (parcela) je osnovna jedinica katastra zemljišta koja se definira kao dio zemljišta koji se iskorišćuje na isti način i pripada istom korisniku Svaka je katastarska čestica označena posebnim brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u kojoj leži Položaj i oblik svake katastarske čestice i objekta koji se na njoj nalazi grafički su prikazani na katastarskim planovima, a ostali podaci se upisuju u posebne popise Katastarska općina je osnovna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta U pravilu obuhvaća jedno naseljeno mjesto, no, može obuhvaćati i više mjesta ili da pojedino mjesto bude razdijeljeno u više katastarskih općina

OPĆENITO O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA n n n n Zemljišnoknjižno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja uređuju upisivanje nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige Ta pravila dijele se na materijalno zemljišnoknjižno pravo i postupovno zemljišnoknjižno pravo koja u nas čine cjelinu i uređena su istim propisima Glavni pravni izvori zemljišnoknjižnoga prava u nas su ZZK, ZV i Zemljišnoknjižni poslovnik (1997. ) Zemljišne knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet U zemljišne knjige upisuju se sve nekretnine, osim ako za neke vrste nekretnina nije što posebno određeno, druga prava za koja je to zakonom određeno, te druge činjenice važne za pravni promet nekretnina Zemljišnim knjigama osigurava se apsolutno djelovanje stvarnih prava na nekretninama Iz toga proizlazi i najvažnija funkcija zemljišnih knjiga - zaštita povjerenja u pravnom prometu nekretnina Prava koja su pošteni stjecatelji stekli pouzdajući se u točnost zemljišnih knjiga neće se moći osporavati

n n n n Štiteći povjerenje u pravnom prometu nekretnina zemljišne knjige osiguravaju potrebnu pravnu sigurnost Zemljišne se knjige temelje na podacima katastarske izmjere. Na katastarskoj se izmjeri zemljišta temelji osnivanje, obnavljanje i dopunjavanje zemljišnih knjiga Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel (gruntovnica) osnovan pri općinskom sudu i to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je taj sud mjesno nadležan Zemljišne knjige vode se po sustavu realnih folija Za upisivanje u zemljišnu knjigu odlučna je pojedinačna nekretnina i ona je središte pravnoga interesa Zemljišne se knjige mogu voditi na dva načina: 1. ručnim upisivanjem zemljišnoknjižnih podataka u uvezane tomove, sveske zemljišnih knjiga (ručno vođena zemljišna knjiga) ili 2. pohranjivanjem zemljišnoknjižnih podataka u bazu zemljišnih podataka pomoću elektroničke obrade podataka (zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka, EOP-zemljišna knjiga) Razlike su jedino tehničke prirode, a sve ostale odredbe tiču se i jednoga i drugoga načina vođenja zemljišnih knjiga

NAČELA ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG PRAVA n n n n 1. Načelo stvarnosti određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige. Predmet upisa u zemljišne knjige su nekretnine, stvarna prava na njima i druga prava i činjenice Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava u pravilu se ne upisuju u zemljišnu knjigu (npr. opća dobra osim ako je na njima osnovana koncesija) U zemljišnu se knjigu upisuju sva stvarna prava (vlasništvo, služnosti, založno pravo, pravo građenja i stvarnoga tereta), ali i neka obvezna prava (npr. prvokupa, najma, zakupa i koncesije) 2. Načelo upisa određuje djelovanje upisa na stjecanje, promjenu, prijenos i prestanak knjižnih prava Kad se stvarna prava stječu, prenose, ograničavaju ili ukidaju na temelju pravnoga posla upis u zemljišnu knjigu jedna je od materijalnopravnih pretpostavki derivativnoga stjecanja Upis u zemljišnu knjigu je modus stjecanja, konstituiranja određenoga prava Nasuprot tome, kad je do stjecanja, ograničavanja ili prestanka stvarnoga prava došlo na temelju odluke suda, drugoga tijela, zakonom ili nasljeđivanjem upis u zemljišnu knjigu samo je deklaratornoga, publicitetnoga značenja (načelo upisa u relativnom smislu). Upis obveznih prava također je deklaratoran.

n n n Tada je stjecatelj stvarnoga prava ovlašten ishoditi upis stečenoga prava u glavnu knjigu Upis je neistinit (nevaljan) i ne proizvodi učinke kada nisu ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke za valjan upis (npr. Upis je različit od stvarnog stanja glede nositelja, sadržaja, opsega ili prvenstvenog reda 3. Načelo knjižnoga prednika - upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnoga prava (knjižni prednik) glede koga se upis zahtijeva Iznimke od pravila da je upis moguć samo ako je pravo stečeno od knjižnoga prednika su: 1. ako posljednji stjecatelj dokaže ispravama podobnim za upis neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od knjižnoga prednika do sebe i 2. ako nasljednik otuđi pravo koje je s ostavitelja prešlo na njega, stjecatelju će se dopustiti upis prava neposredno iza ostavitelja 4. Načelo javnosti znači da su zemljišne knjige javne, jer je njihov sadržaj svima dostupan, a uvid u njih svima slobodan (načelo javnosti u formalnom smislu)

n n n n Načelo javnosti znači i to da zemljišne knjige, ispisi, izvatci i prijepisi uživaju javnu vjeru glede potpunosti i istinitosti, valjanosti svoga sadržaja i imaju dokaznu snagu javnih isprava (načelo javnosti u materijalnom smislu) Postoji potpuna sloboda uvida u zemljišne knjige za što nije potrebno dokazati pravni interes Može se ostvariti osobno ili preko zastupnika, neposrednim uvidom ili preko izvatka Glede poznavanja zemljišnoknjižnoga stanja vrijedi neoboriva predmnjeva tako da se nitko ne može pozivati da mu nije bilo poznato ili nije moglo biti poznato stanje u zemljišnim knjigama Na nepotpunost zemljišnih knjiga može utjecati neupisivanje stvarnopravnih promjena, a na istinitost provedba nevaljanih upisa 5. Načelo povjerenja - štite se poštene treće osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljšnoknjižnog stanja u slučajevima kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnoga pravnoga stanja nekretnina Ovo načelo djeluje u pozitivnom smjeru kao načelo povjerenja u istinitost i u negativnom smjeru kao načelo povjerenja u potpunost

n n n n Glede neistinitoga upisa vrijedi neoboriva predmnjeva da je stanje valjano, istinito, odnosno da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi postoji Glede nepotpunoga upisa djeluje neoboriva predmnjeva da je zemljišnoknjižno stanje potpuno Pravni učinci načela povjerenja isti su neovisno o tome radi li se o načelu povjerenja u istinitost ili o načelu povjerenja u potpunost Pošteni stjecatelj ako je postupao u dobroj vjeri i upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu na temelju valjane pravne osnove bit će zaštićen glede stjecanja knjižnoga prava Primjena načela povjerenja odgođena je do 1. siječnja 2010. 6. Načelo privole (konsenza) određuje da se upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo i osobe čije se pravo ograničava, prenosi na drugoga ili ukida Osoba koja stječe pravo već podnošenjem prijedloga za upis dala je svoju privolu Osoba čije se pravo ograničava ili prestaje svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi - izričitoj i strogo formalnoj izjavi kojom se pristaje na ograničavanje, opterećivanje, ukidanje ili prenošenje prava na drugu osobu

n n n n 7. Načelo zakonitosti određuje da je zemljišnoknjižni sud dužan po službenoj dužnosti ispitati postoje li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige Zemljišnoknjižni sud treba provjeriti: a) postoje li zapreke upisu, b) da li su osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa, c) proizlazi li utemeljenost upisa iz sadržaja podnesenih isprava, d) imaju li isprave oblik koji se zahtijeva 8. Načelo prvenstva (prioriteta) uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su upisi provedeni Prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis Ranije podnesen prijedlog za upis ima ranije, bolje mjesto u prvenstvenom redu od prijedloga koji je podnesen kasnije (prior tempore potior iure) Ako je zemljišnoknjižnom sudu istodobno stiglo više prijedloga za upis, upisana prava imat će isti prvenstveni red Do promjene prvenstvenoga reda može doći samim brisanjem prava koje je bilo na ranijem, boljem mjestu u redu prvenstva. Tada se pravo koje je bilo iza njega odmah pomiče unaprijed

n n n n Druga je mogućnost da nositelji knjižnih prava sporazumno, temeljem pravnoga posla, promijene prvenstveni red (radi se o ustupu ili cesiji prvenstvenoga reda) 9. Načelo potpunosti - zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnoga stanja glede određene nekretnine U zemljišne knjige treba upisivati sve podatke o nekretninama i pravima na njima koji su važni za pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet nekretnina 10. Načelo određenosti (specijaliteta) zahtijeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna i potpuno određena pravna cjelina, odnosno da sadržaj upisa bude potpuno određen Upisi moraju biti potpuno određeni glede pojedine nekretnine i glede vrste upisa 11. Načelo preglednosti određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina To se ostvaruje podjelom zemljišne knjige na dijelove i tzv. sustavom dvoknjiženja (u glavnoj knjizi i zbirci isprava)

SASTAV ZEMLJIŠNE KNJIGE n n n n Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava, a uz svaku se zemljišnu knjigu vode pomoćni popisi i katastarski planovi Glavna knjiga i zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u koji se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava U glavnu knjigu se upisuju sva zemljišta jedne katastarske općine Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga Glavna knjiga je najvažniji dio zemljišne knjige Za razliku od ručno vođene zemljišne knjige kod koje se ručno upisuju podaci, kod EOP-zemljišne knjige upisi se pohranjuju u bazu zemljišnih podataka što ima značenje upisa (postoji popis upisa i popis izbrisanih upisa)

ZEMLJIŠNOKNJIŽNO TIJELO n n n Zemljišnoknjižno tijelo je jedna ili više katastarskih čestica (zemljišta) koje se nalaze u istoj katastarskoj općini i koje u pravnom prometu imaju isti pravni položaj jer pripadaju istom vlasniku, nisu različito opterećene, te glede njih ne postoje razlike u ograničenjima vlasništva Katastarske čestice koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo smatraju se zajednom pojedinačnom nekretninom te u pravnom prometu imaju istu pravnu sudbinu (npr. može se prodati samo kao cjelina ili kao idealni dio) Katastarska čestica za koju se želi uspostaviti drukčiji pravni status mora se izdvojiti u zasebno zemljišnoknjižno tijelo Glavna se knjiga sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo i sve promjene na njemu, knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo i promjene tih prava te druga prava i činjenice U zemljišnoknjižni se uložak upisuje samo jedno zemljišnoknjižno tijelo

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK n n n n Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od tri dijela: 1. posjedovnice (popisni list, list A), 2. vlastovnice (vlasnički list, list B) i teretovnice (teretni list, list C) U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnoga tijela odnosno sva zemljišta te katastarski podaci o njima kao što su oznaka, naziv zemljišta, kultura, površina, pobliže identifikacijske oznake za zgrade Od stvarnih prava se upisuju samo ona koja postoje u korist zemljišnoknjižnoga tijela (pravo služnosti u korist povlasnoga dobra, pravo stvarnoga tereta u korist toga zemljišnoknjižnoga tijela) U vlastovnicu se upisuje vlasništvo tj. podaci o vlasniku nekretnine. Upisuju se i ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut U teretovnicu se upisuju stvarna i druga prava kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo kao što su založno pravo (hipoteka), osobne i stvarne služnosti, stvarni tereti, pravo građenja, obvezna prava, koncesije, zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine Poduložak je sastavni dio zemljišnoknjižnoga uloška koji se otvara za idealni dio određenoga suvlasnika i u koji se provode upisi koji se odnose na taj idealni dio Nakon što se otvori poduložak svi se upisi glede suvlasničkoga dijela za koji je otvoren provode samo u podulošku

OSTALI DIJELOVI ZEMLJIŠNE KNJIGE n n n n Zbirka isprava Zajedno sa glavnom knjigom čini zemljišnu knjigu u užem smislu. Sastoji se od isprava na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu. Služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi. Zbirka zemljišnoknjižnih rješenja Vodi se za EOP-zemljišnu knjigu i to uz odgovarajuću primjenu pravila za vođenje zbirke isprava. Zbirka katastarskih planova Katastarski planovi su geodetski prikaz i nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini i služe radi lakšega snalaženja u podacima o položaju, obliku i površini zemljišta. Pomoćni popisi omogućavaju lakše i brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. Postoji popis zemljišta i osobni pomoćni popisi (vlasnika i nositelja prava građenja).

UPISI U ZEMLJIŠNU KNJIGU n n n n n Materijalne pretpostavke upisa su knjižni prednik i tabularna isprava Tabularna isprava može biti javna ili privatna. Isprava mora biti sastavljena u propisanom obliku, u njoj mora biti jasno naznačen pravni temelj, ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost, u njoj moraju biti navedene osobe protiv kojih se upis zahtijeva te mjesto i datum sastavljanja. Postupovne pretpostavke upisa su: 1. stavljanje zahtjeva za upis, 2. podnošenje isprava, 3. dozvola suda, 4. provedba upisa i 5. pravomoćnost rješenja o upisu Vrste upisa u zemljišnu knjigu su: uknjižba, predbilježba i zabilježba Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnoga opravdanja Uknjižba se naziva intabulacijom kad se knjižno pravo stječe, mijenja ili ograničava (pozitivna uknjižba) Uknjižba se naziva ekstabulacijom kad njome knjižna prava prestaju (negativna uknjižba) Pravni učinci uknjižbe sastoje se u bezuvjetnom i konačnom stjecanju, prijenosu, ograničenju ili prestanku knjižnih prava Ona se ne mora ni na koji način naknadno opravdati

n n n Isprave kojima se može provesti uknjižba mogu biti privatne i javne isprave o pravnim poslovima koje su sastavili javni bilježnik ili nadležno tijelo i one čine jednu skupinu U drugu skupinu spadaju ovršna sudska odluka, sudske odluke o dosudi nekretnina prodanih na prisilnoj prodaji, pravomoćna ostavinska rješenja, rješenja u upravnim postupcima (npr. o izvlaštenju) Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju pod uvjetom naknadnoga opravdanja i u opsegu u kojem budu naknadno opravdana Predmet predbilježbe isti je kao i predmet uknjižbe, a to su sva stvarna prava kao i ona obvezna prava koja se upisuju u zemljišne knjige Kad se predbilježba naknadno opravda, stvarno se pravo smatra stečenim već od časa kad je sudu bio podnesen prijedlog za njegov upis u zemljišnu knjigu

n n Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora udovoljavati svim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave za uknjižbu (npr. možda u ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava kojega se upis zahtijeva; knjižni prednik nije izričito pristao na upis (nedostaje klauzula intabulandi); klauzula intabulandi dana je uvjetno ili oročeno; istinitost potpisa osobe čije se pravo prenosi, ograničuje ili ukida nije ovjerena na propisan način; istinitost potpisa opunomoćenika nije propisno ovjerena itd. Moguće je da se upis traži i na temelju isprave koja još nije postala ovršna pa je to onda razlog za predbilježbu Izostane li opravdanje predbilježbe ona će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnoga prava Kad, međutim, prednik nije voljan izdati ispravu kojom bi se opravdala predbilježba, predbilježba se opravdava pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku pokrenutom radi opravdanja predbilježbe

ZABILJEŽBA n n Zabilježba je upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuju u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kad je to zakonom predviđeno Osnovni smisao zabilježbe je da se njome evidentiraju određene pravnorelevantne činjenice ili osnuju određeni pravni učinci koji se odnose na subjekte knjižnih prava Zabilježbom osobnih odnosa upisuje se da je nositelj knjižnoga prava maloljetan, da mu je oduzeta poslovna sposobnost, da je nad pravnom osobom otvoren stečajni postupak Pravne činjenice koje mogu biti predmetom upisa zabilježbom su: 1. zabilježba prvenstvenoga reda, 2. zabilježba otkaza i hipotekarne tužbe, 3. zabilježba spora, 4. zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, 5. zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja, 6. zabilježba odbijanja ovrhe itd.

PRAVNI UČINCI UPISA n n n Akvizicijska funkcija upisa znači da je upis stvarnoga prava u korist stjecatelja konstitutivan za stjecanje toga prava na temelju pravnoga posla Njegova je funkcija jednaka kao što je predaja pokretne stvari u posjed Upisi u zemljišnu knjigu imaju i publicitetnu funkciju Njima se daje vanjska slika pravnoga stanja nekretnine, njima se publicira sve ono što je mjerodavno za pravno stanje nekretnine u pravnom prometu Zaštita povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga u pravnom prometu nekretnina razumijeva da u korist upisanoga pravnoga prednika poštenoga stjecatelja postoji knjižno pravo upravo s onim sadržajem, opsegom, redom prvenstva kako je ono upisano u zemljišnoj knjizi premda se upis razlikuje od izvanknjižnoga sadržaja, opsega ili prvenstvenoga reda toga prava Ta je predmnjeva u odnosu na poštenoga stjecatelja neoboriva pa se ne može pobijati nikakvim dokaznim sredstvima

n n n Zaštita koja se u takvim slučajevima pruža poštenom stjecatelju sastoji se u tome da se stjecanje poštenoga stjecatelja neće moći osporavati, premda je upis proveden u korist njegovoga pravnoga prednika bio nevaljan Rokovi u kojima se protiv poštenoga stjecatelja može s uspjehom podnijeti tužba za brisanje prednikova upisa različiti su i ovise o tome da li je osobi čije je knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika ili ne Ako je nositelju prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna, te u roku od 60 dana od isteka toga roka podnijeti protiv poštenoga stjecatelja tužbu za brisanje

n n n Ako oštećenom nositelju knjižnoga prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika, protiv poštenoga stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekle tri godine otkad je zatražena uknjižba u korist prednika Zaštita povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga u odnosu na poštenoga stjecatelja koji se pouzdao u potpunost podataka u zemljišnoj knjizi, znači da mu se neće moći suprotstaviti neupisana knjižna prava i pravne činjenice i osobni odnosi koji su izvanknjižno postojali Pretpostavke za zaštitu povjerenja, neovisno da li se radi o povjerenju u istinitost ili u potpunost zemljišnih knjiga, su: 1. zemljišnoknjižno stanje mora biti neistinito ili nepotpuno, 2. stjecatelj je pošten jer nije znao niti je imao dovoljno razloga posumnjati u to da zemljišnoknjižno stanje nije potpuno ili istinito, 3. pošteni stjecatelj pravo mora steći na temelju pravnoga posla, 4. u korist poštenoga stjecatelja mora se provesti upis stjecanja knjižnoga prava

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI POSTUPAK n n n n n Upis knjižnih prava, osobnih odnosa i pravnih činjenica važnih za pravni promet nekretnina provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku Ovaj postupak provode općinski sudovi, a o žalbama odlučuje nadležni županijski sud Postupak se pokreće na prijedlog stranaka ili nadležnoga tijela Prijedlog se može podnijeti u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod zemljišnoknjižnoga suda Prijedlog mora biti jasan vezan uz pravo koje se želi upisati i moraju mu biti priložene sve potrebne isprave na temelju kojih se upis zahtijeva Sud odlučuje o prijedlogu rješenjem o upisu. Njime će narediti ili odbiti prijedlog za upis. Na temelju rješenja obavlja se upis u zemljišne knjige Protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku dopuštena je žalba kao redoviti pravni lijek Tužba za brisanje predstavlja sudsku zaštitu knjižnih prava kada je nositelju tih prava ono povrijeđeno nevaljanom uknjižbom Rokovi su: ako je nositelju knjižnoga prava dostavljeno rješenje o uknjižbi, 60 dana nakon isteka roka za žalbu koju se obavezno mora podnijeti Ako nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi rok je tri godine od kada je proveden nevaljani upis