Tko ita ne skita Od knjige do drame

Tko čita, ne skita! Od knjige do drame (i obratno) Renata Zlatković Zagreb, 14. ožujka, 2008.

n umjetnost = stvaralačka djelatnost osnovana na osjetilnosti i izražena pomoću govorne ili pisane riječi, glasa, linija, boja, pokreta, plastičnog oblika, konstrukcije i dr. (Hrvatski enciklopedijski rječnik, 2004. ) = najpotpunije estetsko osvajanje stvarnosti koje daje estetsku ocjenu životnim pojavama izazivajući u onih koji dolaze u dodir s njom specifičan i kompleksan doživljaj - osim što uključuje razumijevanje onoga što je umjetnik želio izraziti, taj je doživljaj izvor dubokih i raznovrsnih osjećaja → osjećaji dovode do manifestiranja potrebe za estetskim (sposobnost opažanja ljepote u prirodi i ljudskom stvaralaštvu, pasivno uživanje u viđenom i doživljenom, potreba za stvaranjem)

n Kazališna predstava (…) najprisniji je i najupečatljiviji pokretač impresije, poticatelj pozornosti, mašte i stvaralaštva, svekoliki pomagač da se vidi, čuje, doživi, ponovi, nauči. I da se pritom uživa. (Kraljević, 2003. ) kazališna predstava istovremeno stimulira više osjetila i pokreće niz emocija → pokretanje govora, komunikacije, mašte, želje za pokretom, likovnim stvaranjem, glazbenim izražavanjem, čitanjem Zašto i za čitanjem?

n scensko djelo namijenjeno djeci za osnovu uvijek ima tekstualni predložak (‘’gotov’’ dramski tekst, dramatizirana priča, bajka ili pjesma) → gledanje predstave može pobuditi zanimanje i ljubav za pisanu riječ, odnosno potaknuti gledatelja da posegne za tekstom ako mu se predstava svidjela ali čak i onda ako nije! Ja predstave uopće ne volim mnogo, ako već želite znati istinu. (…) U prvom redu, mrzim glumce. Oni se nikad ne ponašaju kao ljudi. Oni samo misle da se tako ponašaju. (…) A ako je neki glumac zaista dobar, onda se jasno vidi da on zna da je dobar, pa to sve kvari. (…) Najprije nas je pozvao na ručak a onda nas odveo da gledamo Hamleta. (…) Isuviše mnogo je podsjećao na nekog prokletog generala, a isuviše malo na nekog tužnog, sumornog, sumnjama izjedanog čovjeka (…) Što ću morati da učinim, morat ću pročitati tu dramu. Nevolja sa mnom je u tome što takve stvari uvijek moram sam pročitati. Ako ih igra neki glumac, jedva ih mogu slušati. Stalno me muči bojazan da će slijedeće minute učiniti nešto afektirano i izvještačeno. ” (Salinger, “Lovac u žitu”)

n čitanje = složen i automatiziran proces koji čine pokreti očiju (progresivni, regresivni, s retka na redak) i fiksacijske pauze (90 - 95% vremena) Za vrijeme fiksacije oči miruju i najjasnije se vidi riječ u njenom središtu - tj. slika te riječi pada u središte mrežnice, dok se lijevo i desno od nje mogu vidjeti još po 2 -3 riječi, ali manje jasno. Riječi još više desno samo se naslućuju. Ono što je bilo jasno opaženo shvaća se (i potom izgovara kod čitanja naglas), a progresivni pokreti očiju se nastavljaju, tako da se sad jasno primjećuje ono što je ranije bilo tek nejasno, odnosno riječi smještene još više desno opažaju se nejasno. Sve ovo odvija se istovremeno i velikom brzinom. - izvor saznanja iz svih područja znanosti, umjetnosti i kulture - izvor doživljaja - sredstvo komunikacije - razonoda i zabava - utječe na bogaćenje rječnika, njegovanje kulture izražavanja, razvoj pravilnog i izražajnog govora, mašte i mišljenja

n dramsko stvaralaštvo zadovoljava potrebu za igrom, zabavom i afirmacijom, omogućava učenje i usvajanje kulturološkog i civilizacijskog nasljeđa, bogati rječnik, potiče pozitivnu identifikaciju i izgradnju moralnih vrijednosti, emotivne i estetske doživljaje, mišljenje, kombiniranje, isprobavanje, traženje rješenja, verbalnu i neverbalnu komunikaciju, samopouzdanje i procjenu vlastitih mogućnosti, razvoj pozitivne slike o sebi, izražavanje misli, stanja, želja, emocija i ideja putem riječi, potiče likovno izražavanje, učenje tolerancije, slušanja, dogovaranja (Kraljević, 2003. ) → sadrži elemente koji potiču i angažiraju stvaralačke sposobnosti, kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj još uočljivije ako imamo na umu da je kazališna predstava sinteza književnosti, slikarstva, glazbe, pokreta

n spoj misli-mašta-emocije koji se pokreće čitanjem literarnog, odnosno gledanjem dramskog djela ima funkciju sustvaralaštva – pomaže u kreiranju novih intelektualnih proizvoda; njegova mobilnost se produžava i nakon čitanja/gledanja djelujući tako na rast unutarnjeg života i cjelokupno iskustvo

Kako nastaje predstava?

n tekst – odabir (ono što će zanimati gledatelje!), obrada PAT pač KA K R i ste ći zaist ALJIC kod a lij i vi, epi… A: Ha, kuć e z pa o ; n D n a Svi odla m to, r ađete l jeco, d nda to i ko obr ze. S ado zais od ju z t vjet lo s bog nje jegulj ošli u n a nije e ga t inu a o b Svić liza si. Z glav še dv oliko v e no o l i v u uko k , mo rište ažno. Pač vi d ljun. J žete. Vla e, p vi dan. v oriš a dajt er, osta Svje mi j Z ta. . e tlo j čići, No vukov li e do PRI i e nije se kao su POV na nje va Patk se utiš ti. I d najp a mu. a, S * ako a JE tara vaju. S b iste zad oslije i DAČ: Patk vjetlo I i z a, P s Svje rkivati leglo i pačići e atka pali. , b t N. Mi NO lo se ši pa ga ilo on bijahu rno a pozo ako i ko VA ri n k ao k koš rn s STA PAT a sv r toje u o žn i d e. Izl ici su PRI RA PA KA (p glumc zaokup o, stal kuće. a zi P Ružn e pa r Ali e P ile. ripo o jadn sma OVJE TKA: ema R. t S k p vjed e r u J ujed t dah o pa a č. rav rao ca DAČ: ao, ka žnom P u a če ti se s k n A r njim , kljuc što se pač o na ja em, ra puran o je ru ačetu): e ž š svi ati i Gle dvo ne zna dno pa epirio , što je an! odr dajt č rišt s eda d s e e ga jadn u ru e kam ; pur e i nad ostru. k o a g g u o l o n a a i o po ki j ma bi; . Ta zap uvij pače e ž p d u ! k a u o e r (klju PAČ k govo naganj o prođ lostilo lika, s t lađe šao na ca g e v s a s r e s a I l d p a v a) i Ć g , h mu unim ijet dje Ne pa i an, a s i bilo I (naga u: j e s r e š j t t o g e o t o đ l a d ga av PRI te, n njaj ena d k r u P njeg alje, b o ružn a zaja ima, p se PAT OVJE akazo! ga po i a p o v o u a p va b i r l p D ( KA raća o sve g gdje m i, a ub ošao : Da AČ: A zaustav ozornic og u bija ore i i bog l hu z gor se sve n o da t i sama jaju se ): Dabo e e oč l bi m ) a. g a S da t pre i mo a i ma ma vi su je n ti znal njem čak ikad a vra ui ne v reći: tom idje z a k le! ren uo!

n prostor i vrijeme za probe n redatelj – voditelj dramske skupine n glumci audicija, upoznavanje teksta, čitanje, podjela uloga, ’’probe za stolom’’, probe u prostorni odnosi, raspored i kretanje glumaca u određenoj sceni (mizanscena) – naučen tekst, probe na mjestu izvedbe predstave, tehnička proba, generalna proba

n scenografija – sugeriranje prostora u kojem se odvija radnja

n n n rekviziti (sve one male stvari potrebne na pozornici da bi se ispričala priča) kostimi (raspoznavanje likova, stvaranje atmosfere, način na koji se glumci osjećaju i kreću) šminka (ne treba na malim prostorima)

n glazba i zvučni efekti (emocije, nadogradnja doživljaja predstave, sugeriranje raspoloženja junaka, potenciranje dramatičnosti)

n rasvjeta i svjetlosni efekti (sugeriranje protoka vremena)

n gledatelji

n plakat

n pozivnica

n lutkarska predstava lutke…

… i animacija

‘’Ružno pače’’ – od postojeće priče (knjige) do predstave ‘’S onu stranu snova’’ - obrnut put! n 1. tekst

n 2. predstava

n 3. knjiga! Nema darova (Pisma, pisma…) - 1993. , 1996. S onu stranu snova (1998. , 2005. ) Rođendani i čipovi (2001. ) ‘’Zimska trilogija’’ (2005. g. )

n promocija (2005. g. )

literatura: n n n n n Đorđević, Dušan. Pedagoška psihologija. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1988. Farndon, John. Postani glumac. Rijeka : Dušević & Kršovnik, 2004. Gavran, Miro. Početnica za kazališne amatere i zbornik igrokaza. Zagreb : Edip, 2000. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb : EPH : Novi Liber, 2004 Heršak, Zdenka. Dječji igrokazi ; Kako se stvara predstava. Zagreb : Genesis, 2004. Kraljević, Anica - Ana. Lutka iz kutka. Zagreb : Naša djeca, 2003. Mitrović, Darinka. Predškolska pedagogija. Sarajevo : Svjetlost, 1986. Pavis, Patrice. Pojmovnik teatra. Zagreb : Akademija dramske umjetnosti : Centar za dramsku umjetnost : Izdanja Antibarbarus, 2004. Salinger, J. D. Lovac u žitu. Zagreb : Znanje, 1978. fotografije: Željko Tutnjević Renata Zlatković Vedran Levi