Zajedniki jezik svih Hrvata Prepii jedan stih suvremenom

Zajednički jezik svih Hrvata

Prepiši jedan stih suvremenom hrvatskom latiničnom grafijom (slovopisom). (Napiši jedan stih onako kako bi se pisao danas). l Oudi usrid luche nasa mlada plafca usduigla ie iidra voglna, smina i noua. I hotechia poiti putom sfoieg ploua gre pres chog uoiuode al sachonodafca.

Rješenje Ovdi usrid luke naša mlada plavca uzdvigla je jidra voljna, smina i nova. I hoteća pojti putom svojeg plova gre prez kog vojvode al zakonodavca. (Tin Ujević, Oproštaj, 1914. )

Povijest hrvatskoga (književnoga) jezika l l Hrvati su kroz povijest govorili i stvarali književna djela trima jezicima – staroslavenskim, latinskim i hrvatskim (uz ostale strane jezike – njemački, talijanski…). Postoje tri hrvatska narječja i teško ih je bilo uskladiti u jedan standardni (književni) jezik. (Npr. ozaljski književni krug)

19. stoljeće l l l Jak je njemački (na sjeveru) i talijanski utjecaj (na jugu). Jača mađarizacija. Hrvati brane latinski jezik kao službeni u Saboru. Hrvatski jezik je iznimno važan za očuvanje narodnosti i nacionalne svijesti, narod bez jezika gubi vlastiti nacionalni identitet.

l l U školama se uče njemački i latinski, latinskim se govori u Saboru. Novine se ne tiskaju na hrvatskom jeziku, a pismen je ionako samo mali broj građana.

l U Zadru 1806. godine izlaze prve novine na hrvatskom jeziku (pola na hrvatskom, pola na talijanskom) – Kraljski Dalmatin/Il Regio Dalmata.

Ilirski pokret (hrvatski narodni preporod) l l Javlja se u prvoj polovici 19. st. Ističe potrebu njegovanja narodnog jezika i kulture. Najznačajniji predstavnici su bili mnogi hrvatski (pa i strani!) intelektualci i plemići.

Najpoznatiji ilirci l l Ljudevit Gaj Vođa ilirskog pokreta Autor je grafijske (slovopisne) reforme u knjizi Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (1830. ). Predlaže sljedeća rješenja – slova c, d, g, l, n, s, z sa znakom ~ (tilda) iznad kako bi označio glasove č, đ, dž, lj, nj, š, ž koji su se dotad vrlo raznoliko pisali. Pokrenuo je prve novine na hrvatskom jeziku (1835. ) Novine Horvatzke (s književnim prilogom Danicza Horvatzka, Slavonzka i Dalmatinzka) u kojima donosi Pravopisz – novu grafijsku reformu – slova č, ć, ž, š te gj (dž) i dj (đ). Jedno od Gajevih rješenja bilo je i tzv. rogato e (ĕ) koje je moglo zamijeniti stsl. glas jat (dijete/dite/dete; mlijeko/mliko/mleko…).

Ljudevit Gaj

1830.

l l Novine Horvatzke i književni prilog (podlistak) Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka (1835. )

Antun Mihanović, autor pjesme Horvatska domovina, kasnije postala himna RH.

Ostali značajni ilirci l l Grof Janko Drašković, autor prvog političkog spisa na hrvatskom jeziku (Disertacija). Politički vođa iliraca.

Draškovićeva ulica u Zagrebu

l Ivan Mažuranić, književnik i prvi ban pučanin.

l Petar Preradović, književnik i vojni časnik (zanimljivo je da je, školujući se u inozemstvu, zaboravio hrvatski jezik pa ga je morao ponovno učiti).

l Vjekoslav Babukić, jezikoslovac, autor gramatike Ilirska slovnica.

l Stanko Vraz, pjesnik, rodom je bio Slovenac.

l Dimitrija Demeter, književnik, porijeklom je bio Grk.

l l Gajevom reformom su stvoreni uvjeti za stvaranje jedinstvenoga hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika utemeljenog na štokavskoj ijekavici. Prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 2. 5. 1843. godine, a hrvatski jezik je proglašen službenim jezikom Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u Saboru 23. 10. 1847. godine.