KATOLIKA CRKVA U HRVATA DANAS Padom berlinskog zida

KATOLIČKA CRKVA U HRVATA DANAS

Padom berlinskog zida u Europi završilo je razdoblje komunizma. U ozračju slobode i demokracije Crkvi se otvaraju nove mogućnosti djelovanja. Crkva u Hrvata želi živjeti i svjedočiti evanđeosku poruku.

U duhu Drugoga vatikanskoga koncila �papa Ivan XXIII. sazvao je Drugi vatikanski koncil (1962. -1965. )

Zašto? �papa Ivan XXIII. htio je Crkvu približiti i otvoriti suvremenom svijetu �bio je svjestan potrebe unutarnje obnove Crkve �smatrao je da Crkva može biti pokretač pravednijeg života među ljudima i narodima

�Nakon smrti pape Ivana XXIII. Koncil je nastavio i zaključio papa Pavao VI.

Rezultati Drugoga vatikanskog koncila �Objavljeno je 16 dokumenata: o liturgiji, objavi, Crkvi, ekumenizmu, nekršćanima, biskupima, svećenicima, redovnicima, vjernicima laicima, vjerskoj slobodi itd.

Domovinski rat �Kada se hrvatski narod ponadao da će nakon pada komunističke vladavine započeti živjeti u miru, slobodi i demokraciji, pogodio ga je rat. �Zajedno s narodom i Crkva je bila na meti velikosrpske agresije. �Brojni su vjernici protjerani iz svojih domova i župnih zajednica, uništeno je 1426 katoličkih crkvenih objekata.

�Katolički su biskupi, na čelu s kardinalom Franjom Kuharićem pozivali na mir i toleranciju.

“Braćo i sestre, Crkva je odgajala hrvatski narod Evanđeljem da bude mirotvoran i da bude mironosan, da nikad ne osvaja tuđe i da sa svakim živi u miru i poštovanju, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili političku pripadnost…” Kardinal Franjo Kuharić

Papa Ivan Pavao II. i Hrvatska

PRVI POHOD 1994. –poziv na davanje i traženje oprosta

DRUGI POHOD 1998. -poticanje na razvitak demokracije

TREĆI POHOD 2003. - poziv u veliku europsku obitelj

�Kada je započeo rat, Hrvatska je našla prijatelja u osobi pape Ivana Pavla II. �Sveta Stolica je, mimo svih dotadašnjih pravila, prva priznala HRVATSKU kao SAMOSTALNU i SUVERENU DRŽAVU 1992. �Papa je potaknuo građane na zajedništvo, opraštanje i promicanje kulture mira.

Hrvatski iseljenici

�U zemljama diljem svijeta organizirane su župe u kojima se vjerski život u većoj ili manjoj mjeri odvija na hrvatskom jeziku. �Hrvatski iseljenici njeguju kulturnu baštinu, običaje, folklor i materinski jezik.

UZ POMOĆ UDŽBENIKA STR. 106. -111. ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA

� 1. KAKVE JE PROMJENE U CRKVI U HRVATA POTAKNUO DRUGI VATIKANSKI KONCIL? � 2. ČIME JE PAPA IVAN PAVAO II. POKAZAO POSEBNU BLIZINU I RAZUMIJEVANJE PREMA HRVATIMA? � 3. NA KOJI NAČIN CRKVA SKRBI ZA ISELJENE HRVATE? KAKVE AKTIVNOSTI KATOLIČKE MISIJE PODUZIMAJU ZA HRVATSKE ISELJENIKE?