ZAJEDNIKI JEZIK SVIH HRVATA Ime i prezime Nikol
- Slides: 22
ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATA Ime i prezime: Nikol Repić Razred: 7. b Školska godina: 2012. /2013. Ime i prezime mentora: Silvija Borovečki, prof. Škola: Osnovna škola Šećerana, Šećerana Datum prezentacije: 10. svibnja 2013.
Od druge polovice 18. st. na području Slavonije, Bosne, Like, Dalmacije i Dubrovnika ujednačeni jezik štokavske ikavštine (jekavština). n Jedino područje Hrvatske gdje se ostvarivao drugi književnojezični tip bio je KAJKAVSKI sjeverozapad. n Najveći dio hrvatskog teritorija OPĆEHRVATSKIM ŠTOKAVSKIM JEZIČNIM ODLIKAMA n
Hrvatski narodni preporod n U prvoj polovici 19. st. doći će do snažnog nacionalnog, političkog i kulturnog pokreta HRVATSKI NARODNI PREPOROD ILIRSKI POKRET
Vodeći preporoditelji n Uz Gaja, važnu ulogu među preporoditeljima imali su: Dragutin Rakovac Ljudevit Vukotinović Dimitrije Demetar
n Njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković
Ciljevi preporoditelja n n U 18. st. hrvatski književni jezik će se izgrađivati na štokavštini. Pred preporoditelje postavljaju 3 osnove zadaće: 1. ) JEZIČNO SJEDINJENJE kajkavskoga sjeverozapada sa štokavskom književnojezičnom većinom 2. ) UJEDNAČENJE GRAFIJE (Svaka regionalna tradicija imala je svoj način slovopisa, što je bila značajna poteškoća u izgrađivanju jednog književnog jezika. ) 3. ) OSIGURAVANJE HRVATSKOM JEZIKU POLOŽAJ U JAVNIM SLUŽBAMA (državne službe, škole, tisak i sl. )
Zapostavljenost hrvatskoga jezika Reč o domovini o hasnovitosti pisanja vu domrodnom jeziku (Proglas domovini o koristi pisanja na narodnome jeziku) n Nastaje na kajkavskom jeziku kojim je pisao tada dvadesetogodišnji pisac. n U hrvatskim školama uči se samo njemački i latinski, nema novina ni časopisa na narodnome jeziku, niti je on jezik ureda i javnih službi. n U Saboru se tada govori latinski. n
Ljudevit Gaj n Knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanaña (1830. ) iznosi razloge nezadovoljstva postojećom slovnom neuređenošću u hrvatskim knjigama i nudi rješenja.
n Rasprava Pravopisz (otisnuta u Danici 1835. ) Gaj odabire konačna slovna rješenja: * ć, č, ž, š, lj, njslova koja i danas rabimo * dvoslovi dj, gj (=đ) i tzv. rogato e, nadredni jednoslov ė za stari jat.
Gajica Latinično pismo koje je prema potrebama hrvatskog jezika prilagodio Ljudevit Gaj naziva se gajica. n U njegovu oblikovanju Gaj se koristio i rješenjima koja su imali drugi slavenski narodi koji su rabili latinicu. n
Danica n Danica (Danicza Horvatzka, Slavonska y Dalmatinzka, kasnije Danica ilirska) glavni književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove, ubrzo samo štokavske, a od 10. broja prve godine (1835. ) objavljuje se novom Gajevom grafijom.
n U 10. broju je tiskana i Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Antun Mihanović
Postignuća hrvatskoga narodnoga preporoda Preporoditeljska nastojanja tijekom desetak godina (1835. -1848. ) urodila su plodom n Preporoditelji su: - ujedinili Hrvate u jednomu književnome jeziku - prihvatili jedinstvenu latiničnu grafiju - uzdigli položaj n
Hrvatski jezik postaje službeni n Ivan Kukuljević Sakcinski je 2. svibnja 1843. u Saboru održao prvi govor hrvatskim jezikom.
n 1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je katedra za hrvatski jezik (profesor je vodeći preporoditeljski gramatičar Vjekoslav Babukić) Vjekoslav Babukić
n 1847. otvoren je Narodni dom (središnja ustanova kulture onoga vremena)
23. listopada 1847. hrvatski jezik postaje službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. n Hrvatski jezik je 1847. i uveden u škole i upravu. n Postao je ˝diplomatički˝ (službeni) jezik. n
Književnici hrvatskoga preporoda Velika imena hrvatske književnosti: *Petar Preradović *Stanko Vraz *Ivan Mažuranić n
Potaknuli su kulturni život Hrvata pa su nicale čitaonice, tiskane novine, utemeljene mnoge kulturne ustanove. n Sve je to bitno utjecalo na nacionalnu svijest Hrvata i ostavilo neizbrisive tragove u našoj kulturi, umjetnosti i uopće javnome životu. n
Jezikoslovci hrvatskoga preporoda n Jezikoslovci su oblikovali pravila književnoga jezika u svojim jezičnim priručnicima: rječnicima i gramatikama. n Najznačajniji slovničari Zagrebačke filološke škole bili su:
Vjekoslav Babukić n Antun Mažuranić Najznačajniji rječničar je Bogoslav Šulek Adolfo Veber Tkalčević
Izvori znanja: • Lugarić, Z. i Družijanić, E. : Riječi hrvatske 7, Profil, Zagreb, 2007. • www. google. com
- Pravopisz
- Rebecca dai
- što su stranice trokuta
- Biologija 7 prijenos tvari
- Proleteri svih zemalja ujedinite se
- Kakav oblik imaju čvrsta tijela
- Domen kvadratne funkcije
- Zbroj veličina unutarnjih kutova mnogokuta
- Prezime lubina
- štahan prezime
- Agrobotanika
- Prezime gikic
- Kuglaste bakterije
- Faze bosanskog jezika
- Tradicionalno tetoviranje hrvata
- Katolička crkva u hrvata danas
- Branimirov natpis jezik
- Pokrštenje hrvata i ulazak u zajednicu kršćanskih naroda
- Doseljenje hrvata 6 razred
- Najstariji spomenik hrvatske pismenosti
- Hrvatski knezovi po redu
- Iseljavanje hrvata
- Dolazak hrvata kviz