Univerzitet u Travniku Pravni fakultet STANJE I PERSPEKTIVE

Univerzitet u Travniku Pravni fakultet STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BOSNI I HERCEGOVINI

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � � Postojanje civilnog društva odraz je izražene demokratizacije određene države, odnosno pojavljuje se u onim društvima čija je demokracija još uvijek u izgradnji, stoga civilno društvo može doprinijeti izgradnji građanske politike. Civilno društvo treba potaknuti na ekonomski, privredni, društveni ili gospodarski razvoj, u kojemu zajedno moraju sudjelovati kako država, tako i njeni građani. Kada govorimo o Bosni i Hercegovini te razvoju civilnog društva na ovome prostoru, uglavnom se ističe kako je aspekt djelovanja civilnog društva bio povijesno ograničen, no ipak je postojao veći broj građanskog samoorganiziranja.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � � U razmatranju pojave civilnog društva u Bosni i Hercegovini polazi se od nekoliko teza: Etnicitet kao faktor i oznaka razvoja organizacija nastalih u Bosni i Hercegovini nakon Drugog svjetskog rata, ali i kao faktor razvoja nevladinog sektora 80 – ih godina 20. stoljeća. Subjekti građanskog karaktera imaju ograničen značaj u odnosu na one sa etničkim karakteristikama do Drugog svjetskog rata, da bi u smislu transformacijskih kretanja nakon 1995. godine došlo do jačanja civilnog odnosno multietničkog aspekta nevladinog sektora u Bi. H. Građansko organiziranje u našoj zemlji obilježeno je promjenama društvenog konteksta. Prisustvo stranog faktora, s obzirom na etničko i multietničko obilježje civilnog društva u našoj zemlji.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � Upotreba pojma civilnog društva na prostorima Bi. H datira od 80 – ih godina 20. Stoljeća, te je povezano sa promjenom društvene realnosti, a kao proizvod nacionalnih elita. Prvobitno se je civilno društvo odnosilo na vojni aspekt društva, no od 90 – ih godina civilno društvo dobiva značaj intervencije humanitarne ili bilo koje druge pomoći u rekonstrukciji društva i države. Glavni nosilac humanitarne intervencije su međunarodne organizacije ali i elitni predstavnici lokalne zajednice. Bazirajući se na ovome aspektu civilno društvo dobiva isključivo humanitarni karakter, a trebalo bi da predstavlja kako kaže Taylor, međuprostor države, njenih aparata i ekonomije s jedne strane i građana s druge strane.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � Razvoj civilnog društva u Bi. H je prošao kroz tri faze: Period od 1870. godine kada se razvijaju prvi oblici građanskog udruživanja na ovim prostorima. Za ovaj period najkarakterističnija su esnafska udruženja (udruženja zanatlija). Drugi period vezan je za nastanak socijalizma, dakle 70 – ih godina 20. stoljeća. Ovdje možemo istaknuti kao oblik udruživanja radničke savjete ili sindikat. Treći period vezan je za 90 – e godine 20. stoljeća i ekspanziju nevladinih organizacija, nastalih uslijed ratnih zbivanja radi pomoći građanima naše zemlje u rekonstrukciji imovine.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � Izgradnja moderne države koja odbija logiku bilo čije parcijalne dominacije nije moguća bez snažnog civilnog društva kao jednog relevantnog reprezentanta ukupnog javnog dobra. U istinski razvijenim civilnim društvima građani imaju pravo da: Dobiju svaku traženu informaciju od javnog interesa Dobiju informaciju o tome gdje se tražena informacija nalazi Pravo na obrazloženje u slučaju uskraćivanja tražene informacije

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � � Nakon 1998. godine broj nevladinih organizacija naglo je porastao, čak za 53 %. Na nivou Bi. H sve do 2001. godine nije postojao Zakon o udruživanju građana, da bi 30. 11. 2001. Ministarstvo civilnih poslova i Vijeće ministara Bi. H donijelo Pravilnik o načinu vođenja udruženja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija. U FBi. H rad udruženja reguliran je Zakonom o udruživanjima građana, Zakonom o fondacijama i zakladama i Zakonom o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim organizacijama, da bi 2002. godine Parlamentarna skupština Bi. H donijela Zakon o udruženjima i fondacijama koji zamjenjuje prethodna tri zakona.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � U RS, Skupština RS je usvojila Zakon o udruženjima i fondacijama koji uređuje princip postajanja i rada nevladinog sektora. Navedeni zakoni u materijalno – pravnom smislu reguliraju neprofitnost nevladinog sektora, postojanje civilnog udruživanja, broj osnivača i raspodjelu imovine u slučaju da udruženje prestane djelovati.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � Budućnost civilnog društva: Nedovoljan stepen otvorenosti NVO-a prema građanima i zajednici u kojoj djeluju bitno ograničava uključivanje većeg broja ljudi u njihove akcije posebno mladih, žena i drugih marginaliziranih skupina što sve aktivnosti svodi na manju grupu „posvećenih“ aktivista iz upravljačkih struktura nevladinih organizacija. Ogromna većina građana u našoj zemlji, posebno u ruralnim, nerazvijenim područjima zemlje i među populacijom mladih, žena, manjinskih skupina, izbjeglica i najsiromašnijih slojeva stanovništva, u civilnom društvu (nevladinom sektoru) još uvijek nisu prepoznali područje za svoj angažmana u zajednici i efikasan mehanizam za promociju, artikulaciju i zaštitu vlastitih individualnih i zajedničkih interesa.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � � Edukacija za demokraciju (Izgradnja demokratskog građanstva). Dalje promovirati i jačati sve oblike građanskog aktivizma u zajednici i društvu, uključujući ohrabrivanje građana da se interesno povezuju u organizacije civilnog društva (nevladine organizacije, formalne i neformalne interesne grupe građana ), posebno među populacijom mladih, žena, siromašnih, manjinskih skupina i drugih danas marginaliziranih kategorija stanovnika Bi. H. Snažno i kontinuirano podsticati i podržavati građanski aktivizam kroz promociju temeljnih vrijednosti civilnog društva i demokracije, informiranje javnost o dostignućima i dometima građanskih inicijativa; pružanje podrške djelovanju građanskih inicijativa i organizacija (edukacija, informiranje, savjetovanje i tehnička asistenca, i poticanje lokalne filantropije (pojedinačno i korporativno davanje u lokalnu zajednicu).

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � � Podržavati lokalne i regionalne građanske inicijative u ruralnim područjima koje će vratiti samopoštovanje, vjeru i samopouzdanje svim marginaliziranim društvenim grupama u njihovu sposobnost da kroz angažman u civilnom društvu od pasivnih promatrača (bezlične glasačke mašine, primaoca humanitarne, socijalne i druge pomoći) da mogu biti aktivni sudionici u procesima donošenja odluka i kreiranja javnih politika koje se tiču njihovog svakodnevnog života. Umrežavanje i izgradnja koalicija. Koaliciono djelovanje nevladinog sektora u našoj zemlji još uvijek nije postala općteprihvaćena praksa udruživanja nevladinih organizacija radi zastupanja nekog pitanja od zajedničkog interesa, slučajevi uspješnih koaliranja još uvijek predstavljaju izuzetak a ne pravilo djelovanja.

STANJE I PERSPEKTIVE CIVILNOG DRUŠTVA U BIH � Zbog čitavog niza subjektivnih i objektivnih faktora, osim rijetkih izuzetaka, koalicije se uspostavljaju na poticaj i uz financijsku podršku stranih i međunarodnih donatora. Svijest o značaju ove strategije djelovanja civilnog društva još uvijek nije razvijena do stepena koji bi motivirao nevladine organizacije da pokreću vlastite inicijative i izgrade snažne vertikalne i horizontalne koalicije unutar sektora ili pojedinih podsektora. Nedostatak potrebnih znanja i vještina, skromno iskustvo koalicionog djelovanja, zatvorenost i još uvijek prisutno nepovjerenje među nevladinim organizacijama, te neosjetljivost i nedovoljna zainteresovanost za zajedničko djelovanje o ključnim sektorskim problemima i pitanjima javnih politika – samo su neki od razloga za neizgrađenu praksu koalicionog djelovanja u našoj zemlji.