UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET MODUL METODOLOGIJA DRUTVENIH

UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET MODUL: METODOLOGIJA DRUŠTVENIH I PRAVNIH NAUKA Metode istraživanja Prof. Dr. Mensur Kustura Ass. MA Kristina Knežević

1. Metode istraživanja • Svaki naučni rad zahtijeva primjenu adekvatnih istraživačkih metoda. Ukoliko želimo uraditi istraživački projekat nastojimo upotreijebiti naučne metode, postupke oblasti koju nastojimo analizirati postavljajući hipotezu problema. • Nakon što smo utvrdili problem, predmet, i cilj istraživanja, te postavili hipotezu radimo analizu metodoloških elemenata koje smo naveli kako bismo odredili potrebne metode za istraživački postupak koji ćemo provoditi. U ovom smislu razlikujemo dva pojma: • 1. metod kao način istraživanja • 2. metod kao forma prikupljanja podataka. • Nakon utvrđivanja početnih elemenata koje smo predhodno naveli pristupamo selekciji metoda, što prolazi nekoliko faza:

1. Metode istraživanja • 1. Prva faza se odnosi na upotrebu metoda u vidu njihove verifikacije pri naučnoj teoriji, određujući njihove epistemološke prednosti i nedostatke. • 2. U drugoj fazi odabrane metode se stavljaju u kontekst cilja, predmeta i hipoteze, kako bi se odredilo koliko opsek metodološkog postupka odabrana metoda može obuhvatiti. • 3. U trećoj fazi u razmatranje ulazi još metoda kako bi se popunila moguća praznina nastala tijekom istraživačkog procesa. U ovoj fazi se metode kombiniraju i prilagođavaju.

2. Pojam metoda • O metodi se može govoriti kao logičkom postupku koji je svojstven naučnom istraživanju uz oslanjanja na pravila formalne logikepomoći kojih se teži otkrit naučna istina. • Ona teži spoznavanju svijeta, prirode i društva, pri čemu se međuspobno isprepliču ljudski um i objekt čijoj se spoznaju teži, uz primjenu logičkih pravila u procesu saznanja – pojmovi, hipoteza, sudovi, zaključak. • Riječ metoda dolazi od grčke riječi methodos – planski put utvrđivanja istine, planski postupak za postignuće nekog cilja na nekom praktičnom ili teorijskom području. • Primjenom metoda u istraživanju se nastoje riješiti problemi koji su prisutni u društvenoj stvarnosti. Pomoću metoda se uspostavlja promjenivi odnos između činjenica i pretpostavki, pomoću nje nauka zahtijeva i istražuje logički adekvatne razloge za stavove koje ona ističe.

2. Pojam metoda • Naučna metoda je precizna i točna, sistematična, a bitna karakteristika metode je da ona sama sebe koriguje, i istraživaču pruža logičku sigurnost. • “ Naučni metod je skup saznajno epistemoloških premisa, logičkih i proceduralnih pravila koje nauka kao djelatnost primjenuje u naučno istraživačkom praksisu. S druge strane, istraživački metod predstavlja konkretizaciju naučnog metoda, put ili način kombinovanja više specifičnih postupaka zavisno od predmeta, ciljeva i nacrta istraživanja konima se dolazi do novih naučnih saznanja. “ ( Dr. Mensur Kustura ) • S obzirom na raznovrsnost metoda vrši se operacionalizacija modela naučnog istraživanja kroz nekoliko faza:

2. Pojam metoda • 1. izbor i definiranje problema istraživanja, • 2. pručavanje postojeće literature ili istraživanja koje je već urađeno, • 3. postavljanje hipoteze oje nude riješenje problema ili daju odgovor na pitanje koje je predmet istraživanja, • 4. izrada plana istraživanja, • 5. provjeravanje hipoteze, • 6. dokazivanje (logička aktivnost kojom se provijerene pretpostavka epistemološki stavlja u korelaciju sa dotadašnjim sazbanjima), • 7. objavljivanje rezultata. • Zbog učestale primjene empirijskih metoda utvrđen je redosljed istih:

2. Pojam metoda 1. Iskustvena istraživanja socijalnih fenomena, metodi i tehnike iskustvenog istraživanja, projektovanje istraživanja, 2. Promatranje, 3. Ispitivanje i intervju, 4. Eksperiment u socijalnom istraživanju, 5. Analiza sadržaja – dokumenata, 6. Diskurs analiza, 7. Intervju, 8. Anketa, 9. Dnevnik, 10. Uzorak. 11. Statistička i matematska analiza podataka, 12. Studija slučaja, 13. Kombinacija i ponavljanje različitih metoda.

3. Kvantitativni pristup istraživanju • Ovaj pristup izbjegava apstraktne teorijske koncepte i društvene pojave u objektivnoj stvarnosti identificira kao veličine kojima se pomoću kvantitativnih metoda mogu pronaći numerički korelati. Istraživač kvantifikacijom teži da dođe do saznanja broja obilježja ispitivane pojave, broja mogućih varijacija međusobne interakcije diferenciranih oblika pojave, kao i frekvencije učestalosti te pojave u određenom vremenskom intervalu u nekom segmentu objektivne društvene stvarnosti. • Ovaj pristup istraživanja preferira maksimalan otklon od društvenih vrijednosti u procesu istraživanja. On se najčešće susreće sa teškoćom spoznaje socijalnog konteksta u okviru kojeg se manifestira društvena pojava, jer analizira pojavu izvedenu iz prirodnog okruženja, izdvojenu iz socijalnog konteksta u kojem se ona odvija.

3. Kvantitativni pristup istraživanju • Kvantitativni pristup istraživanju karakterizira operiranje mnoštvom statističkih podataka o obilježjima istraživanja društvene pojave, kada se statističkom analizom teži doći do bitnih saznanja o datoj pojavi, pa istraživača dovodi u situaciju pukog registratora odvijanja pojave, jer je istraživač van procesa odvijanja pojave zbog nastojanja da prikupi što više kvantitativnih pokazatelja ispitivane pojave, mada se ovaj način vrlo često isprepliće sa kvalitativnim pristupom.

4. Kvalitativni pristup • Ova istraživanja se zasnivaju na epistemološkom principu u čijoj osnovi je razumijevanje društvenih pojava koje su rezultat indivudualne i grupne interakcije i njihov karakter i manifestne oblike možemo razumijeti iz međuindividualne i međugrupne interakcije. • U okviru ovoga pristupa se smatra da nauka ne objašnjava, nego teži saznanju značenja pojava. Preferira upotrebu kvalitativnih metoda koje imaju slijedeće karakteristike: • 1. interakcije između pojedinaca i grupa se sagledavaju u kontekstu društvene cjeline, • 2. upotreba indukcije (od općih ka pojedinačnim zaključivanjima), • 3. primjenu parcipativnog promatranja

4. Kvalitativni pristup • 4. provođenje kvalitativnih metoda se smiješta u fenomenološku perspektivu, • 5. istina nije unaprijed oblikovana i definirana, • 6. humanistički pristup kroz interakciju sa pojedincima i grupama, • 7. traži se kvalitet validnosti istraživanja, • 8. svi objekti istraživanja imaju isti tretman, • 9. zasnivaju se na sposobnosti istraživača da sam odredi metode i tehnike istraživanja u nestandardnom smislu, a u skladu sa objektom istraživanja, • 10. izbjegavanje bilo kakvog redukcionizma. • Suština ovoga pristupa je u činjenici da kvalitativna metoda pretpostavlja slijed intelektualnih operacija i tehničkih radnji koje istraživač prakticira s ciljem spoznaje nekog problema ili društvene pojave sa namjerom razumijevanja značenja te pojave za pojedice, grupe, ali i njega samoga.

4. Kvalitativni pristup • Kriteriji za validaciju kvalitativnih metoda za prikupljanje podataka su različiti: • 1. interna akceptacija – prihvatljivost, • 2. interna koherencija – preciznost, • 3. eksterna konfirmacija – potvrđivanje, • 4. potpunost, cjelovitost, • 5. zasićenost podatcima.