UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET Modul Sociologija sa

UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET Modul: Sociologija sa sociologijom prava Sociologija Maxa Webera Prof. Dr. Mensur Kustura Ass. Mr. Kristina Knežević

1. Max Weber ( 1864. – 1920. ) § Max Weber smatran je jednim od najvećih socijalnih mislilaca i intelektualnim divom, čija su mišljenja nadilazila vrijeme u kojemu je živio. § Rođen je u Prusiji u ekonomski dobrostojećoj obitelji, čiji se otac bavio više političkim djelovanjem, dok se majka više zanimala za intelektualnu djelatnost. § Studirao je pravne nauke, uz povijest, ekonomiju, filozofiju i teologiju. § Izvanredna akademska karijera prekinuta je naglom bolesti ( živčani slom ), što je upotpunosti narušilo njegov intelektualni karakter. § Uređivao je časopis “ Arhiv za društvene nauke “. Umro je od upale pluća na vrhuncu intelektualne moći.

1. Max Weber ( 1864. – 1920. ) �Weber se smatra najvažnijim misliocem na području društvenih nauka 20. stoljeća. �Radovi: Protestantska etika i duh kapitalizma, Privreda i društvo.

2. Weberov sociološki metod �U društvenim naukama Weber je najpoznatiji po svojemu konceptu naučnog metoda, što mu je ujedno donijelo i svjetsku slavu. �Osnovna ideja koju Weber zastupa u analizi naučnog metoda je poštivanje vrijednosti teorijske spoznaje, uz istovremeno razlikovanje empirijskog znanja od vrijednosnih sudova. �Upotreba jasnih i preciznih pojmova pretpostavka je adekvatne nučne analize društvenih i kulturnih pojava te postizanje adekvatnog naučnog cilja. �Naučnu spoznaju prema Weberu može odrediti samo empirijska nauka, stoga je njegova metodologija iskustvena nauka. �Weber svoj naučni metod prevashodno temelji na istraživačkoj

2. Weberov sociološki metod �praksi, na predmetu istraživanja ( u kontesktu njegovih radova, metoda se može primjeniti na istraživanje odnosa privrede i društva, odnosno protestantske etike i kapitalizma ). �Glavna misaona konstrukcija Weberovog metoda je idealni tip kojim se spoznaje društvena zbolja. �Idealni tip dobiva se isticanjem jednog ili pojedinih stajališta i ujedinjavanjem različitih, manje ili više prisutnih naučnih pojava.

3. Weberova sociologija religije �U svome djelu “ Protestantska etika i duh kapitalizma “, koristeći komparativnu metodu istraživanja i analize svjetskih religija, primjenjuje svoj naučni metod na društveno – povijesne činjenice. �Protestantska etika i duh kapitalizma predstavlja uporednu studiju između religijske etike i društveno – povijesne organizacije svjetskih monoteističkih religija. �Za Webera je protestantska etika imala glavni utjecaj na razvoj kapitalizma. Bazirala se na stvaranje specifičnih – specijaliziranih djelatnosti izraženih u institucionaliziranom duhu. �Protestantizam je bio doktrina racionalnog ovladavanja svijetom.

4. Teorija društva �U svome djelu “ Privreda i društvo “ Weber razlikuje četiri osnova tipa društvenih aktivnosti; � 1. Tradicionalna aktivnost vezana za prvobitna društva, bez prevelike opterećenosti ekonomskom računicom i oslonjena na ustaljene društvene šablone. � 2. Svrhovita racionalnost je aktivnost koja je racionalno usmjerena , koja primjenjuje jedan cilj u odnosu na drugi, i gdje se pored tehničkog aspekta gleda i novčani. � 3. Vrijednosna racionalnost predstavlja točno određenu vrijednost na temelju najefektivnijih raspoloživih sredstava, bez obzira na cijenu i odnos prema drugim vrijednostima. � 4. Četvrta aktivnost je uspješna akcija bilo koje orjentacije, a nije ni racionalna ni tradicionalna, već emocionalna.

4. Teorija društva �Na temelju prethodno navedene četiri aktivnosti, Weber je razvio sustav društvenog djelovanja, gdje je osnovna racionalna analiza odnos sredstva – cilj. �Kada se govori o ovome odnosu, sredstvo - cilj, weber ističe sredstvo legitimnosti kao moralno pravo koje zahtijevaju oni koji su na vlasti. Legitimnost je povezana sa obrazcima karizmatskog prestiža i autoriteta. �Pored komparativne metode Weber je uradio i analizu uporednih institucionalih struktura na aspektu ekonomije i političkih organizacija. �U svome radu “ Privreda i društvo “ bavio se institucionalim osobenostima racionaliziranih obrazaca posebice na tri područja:

4. Teorija društva � 1. sustav tržišne razmijene i novca � 2. racionalno formalno – pravni postupak i administracija � 3. strukturalno birokratske administrativne organizacije s pravnom kontrolom. �Posebnu pažnju je posvećivao drugoj kategoriji, zbog čega je i formalni sociolog. �Weber razlikuje tri tipa vlasti: � 1. Racionalno pravni tip vlasti – vlast počiva na dužnosti i pravnom kodeksu. Izraz legitimnosti sadržan je u autoritetu pravnog kodeksa na osnovu kojeg se obavlja pravna dužnost. Ovlasti vršioca vlasti određena su pravilima. Postoji razlikovanje privatne i javne sfere, onih koji su na vlasti. Ovaj tip vlasti integriran je u sustav privatne svojime i novčane privrede, gdje je odvojeno upravljanje vlasništvom od posjedovanja vlasništva što Weber naziva sredstvima administracije.

4. Teorija društva � 2. Tradicionalni tip vlasti – status je utvrđen tradiciom u formi tradicionalnog poretka koji je ozakonio priznavanje vlasti. Prisutna je sfera samovolje pojedinca izražena u kategoriji prestiža i statusa. Povezana je s tradicionalnim načinom privreživanja gdje postoji i ograničenje privatne svojime i osobne slobode pojedinca. � 3. Karizmatski tip vlasti – uzeta kao obrazac uslijed kretanja određenih promjena. Karizmatski vođa traži zakonitost koju je postavio kao izraz osobnog autoriteta. Ovaj tip vlasti nije vezan za određeni tip ekonomske organizacije društva. Sredstva su pokloni i eventualni plijen.