UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET Modul Sociologija sa

UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET Modul: Sociologija sa sociologijom prava Sociologija prava II dio Prof. Dr. Mensur Kustura Ass. Mr. Kristina Knežević

1. Razlika između pravnog i društveno nepravnog Pravnost - sve pravne pojave mogu biti promatrane kao društvene pojave. Obrnuto, sve društvene pojave nisu pravne, to dovodi do toga da se pitamo po kom kriterijumu se pravne pojave mogu izdvojiti iz cjeline društvenih pojava. Kako je objektivno pravo poistovjećeno s pravnim pravilom, razlika će najnormalnije biti izražena u izrazima pravila: pitaćemo se zbog koje osobine pravna pravila mogu biti izdvojena iz skupa pravila društvenog ponašanja. Ovo hipotetička osobina je nazvana pravednost. Osnovni oblici razlike između pravnog i društvenog nepravnog - Pravnici nisu čekali sociologe da bi shvatili da pored prava postoje i druga pravila koja upravljaju odnosima čovjeka sa svojim bližnjim: razlika religije, prava i morala je već dugo opšte mjesto u svim uvodima za pravne studije. Razlika u modernim društvima - Problem pravnosti u takvim društvima znatno je izgubio oštrinu zbog jedne sasvim formalne okolnosti: ta društva imala su samo pisano pravo. Tako da se pravo ovdje podudara s dokumentima na koje je pečat prava stavila vlast, legislativa, propisi, pa i sudska praksa u okviru svoje nadležnosti

1. Razlika između pravnog i društveno nepravnog • Razlika u starim društvima - U ovim društvima u kojima prevladava nepisano pravo, razlučivanju ne može pomoći ta formalna olakšica koju za legalističke civilizacije predstavlja prisustvo dokumenta o kojima se pravno razmišljalo. Jedna druga crta doprinosi zamagljivanju svake razlike: to je odsustvo države unutar etnije, odnosno izdvojenog organa upravljanja. • Istraživanje kriterija pravnosti - Konstatacija da u našim suvremenim društvima, koegzistiraju dvije vrste normi, pravne norme i sve socijalne norme koje nisu pravne, nameće nam ispitivanje kriterija pomoću kojeg treba razlikovati ove dvije kategorije, s obzirom da pravno igra ulogu posebne pojave u odnosu na društvenu cjelinu, treba se angažovati u otkrivanju onog što može biti kriterij pravnoga, pravnost. • Kriterij prinude - budući da je pravilo stvoreno da bi se primjenjivalo, ono traži prinudu koja ce mu osigurati primjenu. Upravo po toj razlici u prirodi društvene prinude mogu biti razlikovane dvije kategorije pravila, pravna i ostala. Da li društvo svjesno namjerava da dovede pravilo do izvršenja snabdijevajući ga izvjesnom dozom prinude? Pravna prinuda je ona prinuda koja ima svoje porijeklo u odvojenom, specijaliziranom organu: organ čije je ime država u modernim društvima.

1. Razlika između pravnog i društveno nepravnog • Razlike u prirodi i stepenu prinude - analitički napor se može pojačati komparacijom, ne više opštih osobina prinude, nego konkretnih sredstava kojima se ona vrši. Među sredstvima onih koja su čisto psihološka, potom ima ih koja su fizičke ili materijalne prirode. • Kriterij osporavanja - vjekovi racionalne, efikasne policijske uprave formirali su ljudski um tako da od pravila pravi suštinu prava, a od sankcije, kojom je osigurano njeno izvršenje, jednu od njegovih nužnih dimenzija. Oni koji poimaju pravo samo kroz njegove sankcije ne mjere uvijek inherentnu dvosmislenost njihovog kriterija. Zaista, tvrditi da je jedno pravilo pravno, ako prekršeno pokreče neki mehanizam pritiska koji pomaže da ga navede na izvršenje. Mogućnost prekršaja tako postaje mnogo značajnija od mogućnosti prinude, i izazov koji prekršilac upućuje pravilu javlja se kao odlučujući moment u mehanizmu prava.