UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET MODUL Sociologija sa

UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET MODUL: Sociologija sa sociologijom prava Sociologija prava III dio Prof. Dr. Mensur Kustura Ass. Mr. Kristina Knežević

1. Pravni sistem • Pojam pravnog sistema, sociologija prava je preuzela od uporednog prava. Prema uporednom pravu, pravni sistem je porodica prava ( nacionalna prava su brojna, ali se grupiraju u nekoliko sistema, kao što je sistem common law ili rimsko germanski sistem ). • Za sociologiju prava pravni sistem ima nešto uže značenje, to je u principu neko nacionalno pravo, a ne grupacija nacionalnih prava, odnosno to je pravo jednog globalnog društva. • S obzirom na to da je pravna pojava elementa kojim se bavi pravna sociologija, ona vidi pravni sistem kao skup ovih pojava - pravnih pojava. Sve pojave prava koje se nalaze u istom prostoru i vremenu društva su međusobno povezane odnosima solidarnosti koji označavaju sistem. Prema tome, pravni sistem je polje određeno istovremeno i prostorno i vremenski u kojemu se rađaju pojave prava. • Kao što govorimo o društvenom prostoru, možemo govoriti i o pravnom prostoru. • Prema hipotezi pravnog pluralizma, pretpostavlja se da se više pravnih sustava može naslagati na jednom mjestu, što znači da nijedan dosadašnji pravni sistem nema teritoriju koja bi bila njegova vlastita.

1. Pravni sistem • Pravni prostor je u biti jedna psihološka konstrukcija, obilježena mrežom pravnih odnosa. • Pravni prostor ima kao svoje prostorno polje cjelinu društva, dok se izvan prostiru drugi pravni sistemi. • Pravna sociologija pristupa pak s jednog drugog gledišta, a to je da je pravo suštinski složeno i heterogeno. U istom društvenom prostoru može koegzistirati više pravnih sistema uglavnom etatističkih, ali i neki drugih koji u neovisni od njega ( hipoteza pravnog pluralizma ). • Kada govorimo o pravnom pluralizmu treba istaknuti da ne postoji jedan pravni pluralizam, već pojave pluralizma, koje se klasificiraju na slijedeći način: • 1. Pojave konkurencije i pojave popratne sprege – na prve pojave misle teoretičari pluralizma koji sadašnjem pravu suprotstavljaju ostala suvremena prava. • 2. Kolektivne i individualne pojave – ovdje se na pluralizma gleda kao na posebnu grupaciju prava koje je različito od državnog prava. U individualnom smislu pluralizma se vidi kao pojedinac koji je izložen osjećaju da kumulativno pripada dvama pravnim porecima.

1. Pravni sistem • 3. Kategorične pojave i difuzne pojave – pluralizam može biti nazvan kategorički kada pravni poredak koegzistirajući s državnim pravom, formira jednu kategoriju koja nosi nesumnjivo odrednice pozitivnog prava. Kada se pozitivizam teže poziva na precizne dispozicije govorimo o difuznim pojavama. • Možemo reči da je prednost pluralizma korisnost kritičke teorije u odnosu na suviše unitarno pravo. • Istinski pravni pluralizam nalazimo kod promatrača pravnog pravila na presudu. Mnoštvo sudaca unutar jednog pravnog sustava je u mogućnosti da prouzroči pojave pravnog pluralizma.

1. 1. Potpravne pojave • Potpravne je dalo uvod razmatrajući sam koncept pravnog pluralizma. Potpravne pojave uglavnom nemaju mjesto u globalnom društvu, već u dijelovima populacije, više ili manje raširenih grupa. • Potpravno je u mnogim svojim manifestacijama u osnovi pravo potkultura i kao takav jedna potkultura. • Kako je zatvoren u jednu usku i narodnu sredinu, potpravno je sustav normi i sudova koji je a priori nesposoban da ima jednu tehniku i stručnjake. • Neke manifestacije potpravnog su dovele do nastanka nekih kategorija i samostalnih disciplina.

1. 2. Folklorno pravo • Iz folklora kao nauke o narodnim tradicijama proizašla je posebna grana – pravni folklor koji već ima svoje istraživače i svoju literaturu. Predmet mu je folklorno pravo: ostatak starog prava koje nadživljava u narodnoj sredini u stanju usmenih, lokalnih običaja bez mnogo sankcije osim satirične. • To nije istinsko pravo, već skup potpravnih pojava. • Razlikujemo opći i pravni folklor. Pravni folklor odražava pojave prava, dok opći predstavlja pojave običaja. • U okviru folklornog prava nailazimo na nekoliko kategorija: • 1. problem datuma – ne može se uzeti kao folklorno pravo svako sociološko nadživljavanje nekog starog, lošeg, ukinutog zakona. Pravi predmet pravnog folklora jeste ponovno pojavljivanje, u modrenim društvima, jednog vrlo arhaičnog prava. • 2. problem sredine – prema definiciji folklorno pravo ima za sredinu, ne globalno shvaćeno društvo, već samo njegov narodni dio. Narodni u praksi znači da je građanski sloj isključen ili isključuje samoga sebe. Folklorno pravo je bolje očuvano na selu nego u gradu, i aktivnije je u mladosti nego u zrelijim godinama. • 3. problem funkcije – isti običaj mogao je sukcesivno odgovoriti na više različitih funkcija te da je determiniran magijom, preživjeo zbog svoje korisnosti.

1. 3. Dječje pravo • U grupama djece, ili složenijoj grupi koja nastaje iz kontakta djece s nekim odraslim, manifestiraju se pojave norme i ponašanja koja liče na pravne pojave i čine jedan od aspekata potpravnog. • Možemo govoriti o pozajmljenom i spontanom dječjem pravu. U svom prvom obliku, pozajmljeno dječje pravo može biti pravo koje je nametnuto djetetu od društva odraslih, prvenstveno u obitelji, školi ili na ulici. Drugi oblik je imitirano dječje pravo. Djeca u svojim igrama podržavaju pravne igre svojih roditelja. To je karikaturalno pravo, s tim da karikaturalno pretjerivanje olakšava promatranje.

1. 4. Vulgarno pravo • Vulgarno pravo je mješavina lokalnih običaja i rimskog prava, klasičnog ili iz oba doba Rimskog carstva, manje ili više deformiranog, koje se u ranom Rimskom carstvu primjenjivalo u provincijama, narodnim klasama. • Vulgarno pravo predstavlja težnju nestručnih sredina da konstituiraju jednu vrstu nižeg prava, kombinirajući za samostalnu upotrebu elemente prava koji su pozajmljeni od pravnog poretka države. • Fragmenti vulgarnog prava na koje nailazimo u rupama odluka pravde, su sitnice u poređenju sa svime što ostaje u nespornom stanju. Kako bi se vulgarno pravo bolje upoznalo primjenjuje se postupak ankete u narodnoj sredini gdje su isključeni stručnjaci, ne zanemarujući udaljene oblasti jer udaljenost od glavnog grada pogoduje bar jednom obliku vulgarnog prava. • Jedna forma vulgarnog prava zaslužuje posebnu pažnju, a to je ona u kojij se paradoksalno potpravno konstruira intervencijom države – to je pojava svih vremena.

2. Pravna akulturacija • Riječ akulturacija koju je 1880. godine dao američki sociolog Powell, ušla je u rječnik njemačkih sociologa, ni nije bila sasvim točna jer upućuje na to da je akulturacija prelazak primitivnih društava u civilizaciju ad culturam. • Pod akulturacijom podrazumijevamo svako kalemljenje jedne kulture na drugu. Pojam kulturni kontakt koji e nekada koristio se može uspostaviti bez penetracije, odnosno ukoliko dvije kulture dolaze u kontakt jedna s drugom, a da se ne miješaju, nema još akulturacije. • Kako svaka kultura koristi pojam prava, lako se došlo do ideje o formiraju pojma pravne akulturacije, tj. Da se jedan pravni sistem može nakalemiti na drugi. • Danas, uporedno pravo pruža mogućnost da se akulturacija promatra in vivo, bilo da je riječ o zemljama u kojima se sukobljavaju dva pravna obrazovanja ili zemljama koje prihvaćaju strano zakonodavstvo. • Pojave pravne akulturacije se ispoljavaju u jednoj psihološkoj klimi, a to je klima komunikacije, koja nije unaprijed data. • U našim društvima se akulturacija često vrši preko malih dodira, li da se neki dio stranog zakonodavstva prenese u domaće. • Sociološki je najznačajnija globalna akulturacija, jer se u njoj zaista vrši mijenjanje kultura.