Struktura hardvera raunarskog sistema Raunarski sistemi Raunar je

  • Slides: 17
Download presentation
Struktura hardvera računarskog sistema

Struktura hardvera računarskog sistema

Računarski sistemi � Računar je elektronska mašina koja obrađuje ulazne podatke i od njih

Računarski sistemi � Računar je elektronska mašina koja obrađuje ulazne podatke i od njih proizvodi izlazne informacije (rezultate). ULAZ = PODACI OBRADA PODATAKA IZLAZ = INFORMACIJE

Program � Program je skup instrukcija na osnovu kojih računar obrađuje podatke i informacije.

Program � Program je skup instrukcija na osnovu kojih računar obrađuje podatke i informacije. � Računar i program čine nerazdvojnu cjelinu. � Program je spisak naredbi (instrukcija) kojima se računaru “saopštava” kako da izvrši neki zadataka. � Osnovni program koji upravlja radom računara je Operativni sistem.

Računar je složena elektronska mašina za obradu podataka. Podaci su činjenice koje se mogu

Računar je složena elektronska mašina za obradu podataka. Podaci su činjenice koje se mogu zabilježiti brojevima, tekstom, bojom ili zvukom.

Funkcije računarskog sistema �Svaki računarski sistem posjeduje četiri osnovne funkcije: 1. 2. 3. 4.

Funkcije računarskog sistema �Svaki računarski sistem posjeduje četiri osnovne funkcije: 1. 2. 3. 4. obrada podataka čuvanje podataka prenos podataka kontrola čuvanja, prenosa i obrade podataka.

Hardver i softver � Računar ima dvije komponente bez kojih ne može da radi.

Hardver i softver � Računar ima dvije komponente bez kojih ne može da radi. To su: ◦ HARDWARE - fizičke komponente računara, skup povezanih elektronskih uređaja ◦ SOFTWARE - programi pomoću kojih se upravlja radom hardvera Hardware = MAŠINA Software = PROGRAMI Hardware + Software = RAČUNARSKI SISTEM

Struktura hardvera računarskog sistema �centralne (unutrašnje) memorije, �aritmetičko-logičke jedinice, �kontrolne jedinice, �jedinica spoljne memorije,

Struktura hardvera računarskog sistema �centralne (unutrašnje) memorije, �aritmetičko-logičke jedinice, �kontrolne jedinice, �jedinica spoljne memorije, �ulazne jedinice, �izlazne jedinice.

Centralna memorija � Unutrašnja memorija (centralna memorija) služi za smještaj podataka i programa koji

Centralna memorija � Unutrašnja memorija (centralna memorija) služi za smještaj podataka i programa koji se trenutno obrađuju. � Sastoji se od elektronskih kola, koja se mogu naći u dva stanja sa oznakama 0 i 1. Zbog toga se ova kola nazivaju bitovi (binary digit – bit). byte = 8 bitova 1 byte ima 28 = 256 različitih znakova (256 kombinacija 0 i 1)

Centralna memorija � Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima svoju adresu, koja se

Centralna memorija � Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladištavanja podataka u nju ili očitavanja uskladištenih podataka. Računar ima elektronska kolakojima se unosi ili očitava sadržaj pojedinih adresa i prilikom tog očitavanja pravi se kopija sadržaja, a sadržaj adrese se ne mijenja.

Kapacitet memorije � Kapacitet memorije izražava se u bajtovima i jedinicama većim od bajta.

Kapacitet memorije � Kapacitet memorije izražava se u bajtovima i jedinicama većim od bajta. 210 byte = 1024 byte = 1 KB 210 KB = 1024 KB = 1 MB (210 * 210 =1048576 byte) 1024 MB = 1 GB 1024 GB = 1 TB (terabajt)

� Svi podaci sa kojima računar radi obrađuju se u aritmetičko-logičkoj jedinici. Prije obrade

� Svi podaci sa kojima računar radi obrađuju se u aritmetičko-logičkoj jedinici. Prije obrade svi podaci moraju da se nađu u unutrašnjoj memoriji računara, pošto aritmetičko-logička jedinica uzima podatke samo iz unutrašnje memorije i rezultate svoga rada vraća u unutrašnju memoriju. Unutrašnja memorija uzima podatke sa ulaznih jedinica ili jedinica spoljašnje memorije i daje ih na izlazne jedinice ili jedinice spoljašnje memorije.

Aritmetičko-logička jedinica � Aritmetičko-logička jedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za

Aritmetičko-logička jedinica � Aritmetičko-logička jedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za izvođenje aritmetičkih operacija (+, -, *, /) i logičkih operacija upoređivanja dvije vrijednosti da bi se odredila veća i određivanja da li je izraz istinit ili ne.

Kontrolna jedinica � Kontrolna jedinica predstavlja skup čipova kojim se kontroliše i koordinira rad

Kontrolna jedinica � Kontrolna jedinica predstavlja skup čipova kojim se kontroliše i koordinira rad cjelokupnog sistema. � Kontrolna jedinica uzima instrukcije iz memorije, prepoznaje kod operacije i naređuje odgovarajuće akcije drugim jedinicama. Započinje operacije ulaznoizlznih jedinica i na osnovu adrese u naredbi prenosi podatke u centralnu memoriju i iz nje.

Jedinice spoljne memorije � Spoljna memorija se koristi za čuvanje programa i podataka. Kapacitet

Jedinice spoljne memorije � Spoljna memorija se koristi za čuvanje programa i podataka. Kapacitet spoljne memorije izražava se u istim jedinicama kao i kapacitet unutrašnje memorije. � Kada se računar koristi, program po kome radi insvi podaci koje računar obrađuje nalaze se u unutrašnjoj memoriji ili kroz nju prolaze. Međutim, i za vrijeme rada računara djelovi programa i podaci koji trenutno nisu potrebni privremeno se skladište na jedinicama spoljne memorije.

Jedinice spoljne memorije �Postoje dva tipa spoljne memorije: ◦ sa direktnim pristupom (floppy disk,

Jedinice spoljne memorije �Postoje dva tipa spoljne memorije: ◦ sa direktnim pristupom (floppy disk, hard disk, CD/DVD, flash disk), ◦ sa sekvencijalnim pristupom (kaseta).

Ulazne i izlazne jedinice �Ulazne jedinice – tastatura, miš, skener, digitalni fotoaparat, čitač bar-koda.

Ulazne i izlazne jedinice �Ulazne jedinice – tastatura, miš, skener, digitalni fotoaparat, čitač bar-koda. �Izlazne jedinice – monitor, štampač, automatski crtač (ploter).