VRSTA I PODELA SOFTVERA Raunarski sistem sastoji se

  • Slides: 15
Download presentation
VRSTA I PODELA SOFTVERA

VRSTA I PODELA SOFTVERA

Računarski sistem sastoji se iz dve komponente: �-same mašine (računarski hardver) i �-skupa programa

Računarski sistem sastoji se iz dve komponente: �-same mašine (računarski hardver) i �-skupa programa po kojima računar radi(računarski softver)

Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera mora biti opremljen i odgovarajućim

Da bi računarski sistem mogao da radi, pored hardvera mora biti opremljen i odgovarajućim programima koji će njime upravljati. Ova komponenta računarskog sistema zove se softver (software).

Veza softvera sa hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne

Veza softvera sa hardverom Softver ne može raditi bez hardvera, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je hard disk, CD, DVD , fleš memorija) se nalazi softver (kao što je operativni sistem i drugi). Softver upravlja hardverom. Obično, softver sa hard diska se učitava na RAM memoriju odakle se prosleđuje procesoru koji izvšrava naredbe koje sadrži neki program (softver). Najniži nivo softvera je mašinski kod (binarni kod), najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promeniti. Softver se zato češće piše u programskim jezicima višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, mašinski kod koji računar razumije (nule i jedinice).

Podela softvera: � 1. Operativni sistemi � 2. Sistemski softveri � 3. Aplikativni softveri

Podela softvera: � 1. Operativni sistemi � 2. Sistemski softveri � 3. Aplikativni softveri (korisnički softveri)

1. Operativni sistem �Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji

1. Operativni sistem �Operativni sistem je kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji treba da obezbede lako i efikasno korišćenje računara. Bez njega hardver računara predstavlja samo običnu neupotrebljivu gvožđuriju.

Osnovne funkcije OS su: 1) upravljanje perifernim jedinicama 2) upravljanje memorijom 3) upravljanje procesorom

Osnovne funkcije OS su: 1) upravljanje perifernim jedinicama 2) upravljanje memorijom 3) upravljanje procesorom kompjuterskog sistema 4) upravljanje podacima i programima 5) testiranje sistema (uključujući i otkrivanje i otklanjanje grešaka) 6) komunikacija korisnika sa računarskim sistemom 7) efikasno i pouzdano korišćenje računarskog sistema

Najpoznatiji operativni sistemi: �MS Windows (95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7) �UNIX

Najpoznatiji operativni sistemi: �MS Windows (95, 98, ME, 2000, NT, XP, Vista, 7) �UNIX �GNU/Linux �MAC

2. Sistemski softveri �Osim operativnog sistema za normalno korišćenje računara potrebni su i drugi

2. Sistemski softveri �Osim operativnog sistema za normalno korišćenje računara potrebni su i drugi programi kao što su sistemski softveri. �Podela sistemskih softvera: �Programi prevodioci �Veznici (drajveri) �Uslužni programi

Programi prevodioci Izvorni program Program prevodilac Mašinski kod

Programi prevodioci Izvorni program Program prevodilac Mašinski kod

Veznici (drajveri) � To su programi koji povezuju operativni sistem sa hardverskim komponentama i

Veznici (drajveri) � To su programi koji povezuju operativni sistem sa hardverskim komponentama i omogućavaju korišćenje različitih perifernih jedinica i drugih uređaja. � Da bi se bilo koji uređaj (štampač, skener, ploter, dig. fotoaparat itd. ) povezao na računar treba rešiti dva problema: �Električno povezivanje (rešava se na dva načina: uređaj ima standardni priključak koji se povezuje na serijski, paralelni ili USB port računara ili da urađaj ima posebnu karticu koja se ugrađuje u računar) �Mora da se instalira i odgovarajući drajver (driver), da bi urađaj koji se priključi na računar radio. Ovi programi dobijaju se kupovinom uređaja (najčešće na CD-u) � Svaki uredjaj koji se prikljuci na racunar mora da ima odgovarajuci program koji se zove veznik (drajver).

Uslužni programi �Olakšavaju korisnicima pojedine poslove koji se često obavljaju (na primer, dupliranje disketa,

Uslužni programi �Olakšavaju korisnicima pojedine poslove koji se često obavljaju (na primer, dupliranje disketa, diska, kompresija podataka, presnimavanje diska itd. ) �Ovakvi programi mogu se davati kao dodatak operativnom sistemu, ali ih najčešće pišu i distribuiraju sami korisnici.

3. Aplikacije � � Aplikativni (korisnički) softver služi za rešavanje određenih problema i obavljanje

3. Aplikacije � � Aplikativni (korisnički) softver služi za rešavanje određenih problema i obavljanje poslova. � To su programi za: � Pisanje i obradu teksta (Microsoft Word, Notepad, Wordpad, Writer -u Open Offic-u. . . ) � Rad sa tabelama (Microsoft Excel, Cals -u Open Offic-u, . . ) � Prezentacije (MS Power. Point, Impress -u Open Offic-u, . . ) � Crtanje (Paint, Corel Draw, Auto. CAD, Inkscape. . . ) � Rad sa bazama podataka (Microsoft Access, My SQL, Base -u Open Offic-u. . . ) � Obradu slika (Corel Photo Paint, Photoshop. . . ) � Priprema za štampu (Quark. XPress, Adobe In. Design. . ) � Animaciju � Komponovanje i obradu zvučnih zapisa � Različite proračune u nauci i tehnici ( Mat. Lab, Mape, Lab VIEW. . . ) � Igre � Antivirus programi (Kaspersky, AVG, Avast, NOD, Norton. . . ) � Itd.

4. Program kao proizvod Kao i svaki proizvod, i program bi trebalo da ima:

4. Program kao proizvod Kao i svaki proizvod, i program bi trebalo da ima: � Garanciju (da će svaki zadatak za koji je namenjen uraditi bez greške) � Uputstvo za korišćenje � Rok upotrebe � Podršku korisniku � Obuku sa glegišta autorskih prava, na tržištu mogu naći programu koji su: � � U vlasništvu proizvođača (proprietary software) � Deljeni (shareware) � Javni (public, freeware)

U vlasništvu proizvođača (proprietary software) � Корисник купује лиценцу (дозволу) за коришћење програма. (licence)

U vlasništvu proizvođača (proprietary software) � Корисник купује лиценцу (дозволу) за коришћење програма. (licence) Denjeni (shareware) programi � Distribuiraju se slobodno � Na različite načine – preko Interneta, računarskih časopisa itd. � Slobodna upotreba na određen rok (45 – 60 dana) � Posle korisnik mora ili da kupi licencu ili da prestane da ih koristi Javni programi � Besplatni su � Slobodno se kopiraju, razmenjuju