MRENI HARDVER i SOFTVER Muslija Mersiha POJAM I

MREŽNI HARDVER i SOFTVER Muslija Mersiha

POJAM I DEFINICIJA HARDVER-a i SOFTVER-a n HARDVER : SOFTVER: n Pojam n Definicija n Organizacija hardver-a računara - Razvoj n Organizacija hardver-a - Podjela - Pojam - Definicija : × sistemski × aplikativni

HARDVER - Riječ hardver potiče od engleske riječi hardware sto znači tvrdotvorevina odnosno tvrde stvari(hard=tvrdo). - Pojam hardvera(u našem jeziku se koristi i izraz tehnička podrška)odnosi se na opremu koja predstavlja fizičku(materijalnu)realizaciju bilo kojeg sistema koji obavlja određene funkcije. Odnosi se na mjerne uređaje, elektronske komponente. . .

HARDVER Svi materijalni dijelovi računara jednim imenom se nazivaju hardver. Hardver predstavlja fizički dio računarskog sistema, a obuhvata električne i elektronske komponente(npr. uređaje i kola), elektromehaničke komponente(npr. disketna jedinica, tastatura) i mehaničke komponente(npr. kučiste centralne jedinice) Hardver predstavlja, dakle fizičke komponente koje je potrebno instalirati i uključiti da bi računar proradio.

SOFTVER n n n Za razliku od hardvera, softver potiče od engleske riječi software i znači meko. Pojam softver odnosi se na sveukupnost instrukcija, programa i procedura koji se generiše, aktivira i koristi na raznorazne načine da bi omogućio hardveru da realizuje željene poslove. Pojam softver je prvi put iskoristio John, inžinjer informatike, 1957 godine. Pojam je nastao kao analogija pojmu hardver.

SOFTVER n n n Programi koji se nalaze na jednom računaru ili koji se na njemu mogu koristiti jednim imenom se nazivaju softver. Programi i programski paketi se jednom riječju nazivaju softver i ovom se riječju obuhvataju sve vrste računarskih programa. Softver su programi(naredbe, instrukcije)koji “govore” računaru kako treba da izvršava određene zadatke. Softver je način zapisa algoritama u obliku koji je razumljiv računaru. Najbolja definicija za pojam softver potiče od Instituta inžinjera Elektrotehnike i Elektronike(The Institue Electrical Engineers-IEEE)koja glasi: ”Sveobuhvatni zbir informatičkih programa, procesa, pravila, dokumentacije i datoteka u vezi, koji čine dio operacija jednog informatičkog sistema ”

RAZVOJ SOFTVERA n n Razvoj softvera glavni je faktor u razvoju informacionih tehnologija. Primjena softvera se raširila na sva područja ljudskog djelovanja. Samo na američkom tržištu, prodaja poslovnog softvera za personalne računare iznosila je 1981 godine oko 500 milijona, dok se prodaja u 1986 godini kretala oko 4, 6 milijarde. Danas ove brojke ostvaruju pojedini proizvođači. Mogućnosti razvoja softvera, pored postignutih rezultata, i dalje su ne slućene. Razvoj programskih jezika, a posebno jezika četvrte generacuje, objektno orjentiranog programiranja i pokušaja stvaranja univerzalnih programskih alata, dovodi do toga da se softver sve više približava korisniku i postaje jednostavniji za upotrebu. Zbog mnoštva gotovih programskih paketa za najrazličitije namjene, danas najčešće nije racionalno razvijati svoj softver. Ali, ostaje potreba za razvojem specifičnih softverskih rješenja za pojedina područja, kao i dodatnih programa, koji predstavljaju dogradnju već kupljenih softverskih paketa. Iako je teško sagledati sve probleme koji se mogu rješavati pomoću računara i klasificirati ih na određen način, ipak se softver može podijeliti u 2 osnovne grupe: SISTEMSKI i APLIKATIVNI SOFTVER.

PODJELA SOFTVERA n SISTEMSKI SOFTVER: skup programa koji upravljaju radom računara ili pomažu korisniku da na jednostavniji način definira i realizira svoje zahtjeve na računaru. Sistemski softver se sastoji od računarskih programa koji kontrolišu i podržavaju rad računarskog sistema i njegove aktivnosti na obradi podataka. Računar se ne može pokrenuti niti može uraditi bilo kakav zadatak bez sistemskog softvera. Osnovna svrha sistemskog softvera je da omogući normalan rad računara. Tu se podrazumijeva upravljanje memorijom i centralnim procesorom, upravljanje i komunikacija s perifernim uređajima, kao i pokretanje osnovnih funkcija sistema u svrhu izvođenja aplikativnog softvera. Svi ostali zadaci su prepušteni aplikativnom softveru. Uobičajno se isporučuje zajedno s računarom. Ranije je sistemski softver, pored operativnog sistema, obuhvatao i : komunikacijski softver, pomoćne(servisne)programe i programe za upravljanje bazama podataka. Danas se taj dio softver-a posebno nabavlja. Osim toga, mogu se nabaviti i različiti operativni sistemi. Kao dio sitemskog softvera može se pojaviti i emulacijski softver.

PODJELA SOFTVERA n n APLIKATIVNI SOFTVER: je skup programa na jednom računaru namjenjenih za realizaciju korisnikovih zahtjeva. Ovi programi mogu biti unaprijed pripremljeni, tako da ih korisnik koristi kao gotove programe ili ih sam pravi za svoje potrebe. Sastoji se od programa koji upravljaju računarskim sistemom da bi se izvršile konkretne aktivnosti obrade podataka za korisničke porebe. Dakle, računar se koristi za rješenje specifičnog problema ili konkretnog posla za korisnika. Aplikativni softver korisnik može kupiti na tržištu kao gotov ili se koristiti adekvatnim softverom u javnom vlasništvu, a može i naručiti izradu softver-a ili ga izraditi u vlastitoj ražiji. U ovu kategoriju spadaju: aplikativni programi opće namjene(programi za grafiku), poslovni aplikativni programi(proizvodnja), naučni aplikativni programi(inžinjerski dizajn)te ostali aplikativni programi(muzika, umjetnost. . . ) Ovi programi obavljaju poslove u“realnom svijetu“. Veliki broj programa iz aplikativnog softvera može se kupiti na tržištu. Jedinstvo hardver-a i softver-a predstavlja računarski sistem. Ne može se govoriti da je računar samo ono što vidimo ili da su to njegovi programi. Zahvaljujući softver-u, korisnik računar “vidi“kao ravnopravnog partnera u rješavanju problema.

ORGANIZACIJA HARDVERA RAČUNARA n Organizacija računara prema Von Neumann-ovom konceptu(Von Neumann -ov automat) predstavljena je na slici 1. 3. 1. Prema ovom konceptu računar se sastoji od 4 osnovne jedinice: n -aritmetička n -memorijska n -upravljačka i n -ulazno-izlazna jedinica(U/I) Slika: 1. 3. 1. . . . (1)

ORGANIZACIJA HARDVERA RAČUNARA n n ARITMETIČKA JEDINICA: obezbjeđuje izvršavanje operacija(sabiranje, oduzimanje, množenje, dijeljenje. . ), složenije operacije(korjenovanje, stepenovanje. . . )izvršavaju se kombinacijom više operacija čije se izvršavanje odvija pod kontrolom programa. MEMORIJSKA JEDINICA: služi da se u nju upisuju i pamte(memorišu)i podaci i instrukcije od kojih se sastoji program. UPRAVLJAČKA JEDINICA: upravlja pojedinim koracima u obradi podataka i to na osnovu informacija sadržanih u instrukciji koju upravljčka jedinica zahvata iz memorije računara ULAZNO-IZLAZNA JEDINICA(U/I): računara omogućava razmjenu poruka između računara i spoljnog svijeta.

ORGANIZACIJA HARDVERA Posljednjih dacenija je pojam“elektronska računska mašina“zamjenjen pojmom „računarski sistem“. Sama ova smjena pojmova nagovještava određene promjene u izgradnji računara. U prve dvije generacije računari su u organizacionom smislu projektovani prema blok-shemi prikazanoj na predhodnoj slici(1. 3. 1). Na bazi ovih promjena opšta funkcionalna blok-shema savremenog računara postaje kao što je to prikazano na narednim dvijema slikama

ORGANIZACIJA HARDVERA

ORGANIZACIJA HARDVERA

ORGANIZACIJA HARDVERA PERIFERIJSKE JEDINICE: (spoljne jedinice) računarskog sistema služe za čuvanje velikog broja podataka ili biblioteka(sistemskih ili aplikacionih)programa, kao i za komunikaciju između računarskog sistema i . okruženja Granice između hardver-a i softver-a nisu jasno određene. Postoje jasno određena rješenja u upravljanju računarskim sistemom koja se mogu riješiti i kao odgovarajući elektronski sklop, ali i kao program koji će realizirati funkcije tog elektronskog sklopa. Npr. postupak množenja može se ralizirati kao program, ali i kao elektronski sklop koji realizira funkciju množenja. Ova razgraničenja obavljaju se u fazi projektiranja računarskog sistema pa ih korisnik ne vidi.

RAČUNAR PREDSTAVLJA JEDINSTVO HARDVERA i SOFTVERA