SOCIJALNI NACIONALNI IDENTITET Znaajke kulture a nauena b
SOCIJALNI NACIONALNI IDENTITET
Značajke kulture • a) naučena, • b) zajednička, • c) kumulativna. • Bez kulture ne bi bilo ljudskoga društva!
Što je kultura? • Kultura je univerzalna značajka svih tipova ljudskoga društva! • Ona je temelj, osnovica, baza naše ljudskosti i društvenosti • Svi su, u ovom smislu riječi, ljudi kulturni, imaju svoju kulturu. • Ona se sastoji od naučenih i zajedničkih obrazaca društvenoga života.
Primjer: neka od obilježja zapadnjačke kulture: rukovanje kao forma pozdravljanja, vjerovanje da se upornim i marljivim radom može «uspjeti» u životu, vjerovanje u romantičnu ljubav ( «princa na bijelom konju» ).
Materijalna i nematerijalna kultura • nematerijalna kultura: • Neopipljivi aspekti kulture • materijalna kultura • podrazumijeva fizičke artefakte i objekte proizvedene ljudskom rukom: posuđe, oruđe, zgrade, strojeve, namještaj, …
Definicija kulture Kultura je sve ono što nam je zajedničko s drugim ljudima, sve ono što proizvodimo, odnosno, sve ono što čovjek čini kao čovjek (društveno biće!).
Funkcionalistička perspektiva • drže da je čovjekov odgovor prilagodba na zahtjeve prirodnoga okoliša temeljna (ali ne i jedina) karakteristika kulture. • Kultura sadrži mnogo više elemenata od pukog preživljavanja: • zadovoljava mnoge psihološke i društvene potrebe: za blizinom, intimnošću, prijateljstvom, druženjem, (materijalnom) sigurnošću, društvenim ugledom, itd.
Temeljna obilježja kulture • temelji se na simbolima • kultura je naučena • kultura je uvijek zajednička, ( «pripada svima» , ) a ne individualna (osobna), minimum konformnosti postiže se, odnosno osigurava se socijalnom kontrolom. • • Kultura je uvijek relativno integrirana cjelina svojih konstitutivnih dijelova ili elemenata
Vjera i kultura
Vjera i kultura • U početku ljudske kulture odnos između religije i kulture bio je skoro istoznačan • kultura je svoje utemeljenje, stvaralaštvo, snagu, opravdanje i smisao nalazila u kultu, u religiji.
Vjera i kultura • U povijesti istraživanja religijska posebnost rješava se u kulturnoj općenitosti • danas se samo govori o kulturi, društvu ili pak o kolektivnom mentalitetu. • S obzirom na odnos između kulture i religije, može se zapravo istaknuti: • da su religija i kultura prije svega imale isto ishodište (kult) • zatim tijekom povijesti taj odnos postaje paralelnim svjetovima religije i kulture • Na kraju u suvremenoj prosvjetiteljskoj kulturi: • odnos između kulture i religije izražava oštro suprotstavljene svjetove. • Takav bitno promijenjeni odnos između kulture i religije ukazuje i na: • duboku krizu suvremene kulture na svim područjima čovjekova djelovanja.
Nacionalni identitet • » Nacionalni identiteti, kao i drugi identiteti: • grade se i razgrađuju • uzdižu se i spuštaju • slaži se, suprotstavljaju i odbacuju. • Različiti ljudi različito vrednuju nacionalni identitet u odnosu na njihove druge identitete i relativno isticanje • intenzitet nacionalnog identiteta kod svakog su naroda podložni promjenama. « (Samuel P. Huntington, Who are We? America’s Great Debate, Free Press, London 2005
Nacionalni identitet Kako učiniti atraktivnim nacionalni identitet u vrijeme globalizacije? • Svijet uistinu postaje jedno (globalno) selo. • Granice postaju sve mekše. . . • Tržište i novac nadilaze nacionalne interese. • Ljudi stvaraju nove zajednice (potrošačke, vrijednosne, virtualne. . . ). • Je li „vjersko“ i “nacionalno” stvar prošlosti? • Jesu li vjerski i nacionalni identitet OUT? Stvarnost Konkurentni identitet i dobroćudni nacionalizam Simona Anholta • Vjersko i nacionalni identitet kao ekonomska snaga • Koncept MADE IN
Identitet • Identiteti su u najvećoj mjeri konstruirani. • Ljudi stvaraju svoje identitete pod različitim stupnjevima pritisaka, pobuda i slobode. • Identiteti su izmišljena sebstva (Charles Taylor): oni su to što mislimo da jesmo i što bismo željeli biti. (Huntigton, 2007. ) • Pripisani, kulturni, teritorijalni, politički, ekonomski, društveni. Sastavnice identiteta vjera, nacionalnost, jezik, običaji, teritorij, zemljopisne značajke. . . Religijski identitet;
Identitet Zašto se više propitkujemo tko smo, gdje i kamo pripadamo? • SAD – razmrvljenost identiteta • Podnacionalni i kulturni identiteti protiv nacionalnog. • Problem europskog identiteta. • Ljudi se poistovjećuju s onima koji su im najsličniji i s kojima mogu podijeliti prepoznatu zajedničku etničku pripadnost, vjeru, tradiciju i mit o zajedničkom podrijetlu i zajedničkoj povijesti. (Huntigton, 2007. ) • Nacionalnim identitetom se upravlja! Identitet kao oružje država u globalizaciji: vrijednosti, rituali, junaci, simboli, prakse • „Dijagram luka” manifestacije kulture na različitim dubinskim razinama
Identitet • Simboli: riba – ihthis, grb, križ, važne građevine. . . • Junaci: Stepinac, Zrinski, Domovinski rat. . . • Rituali: Dan državnosti, parade, ceremonije, protokoli. . . • Vrijednosti: prakse Nacionalni identitet je temelj imidža!
Nacionalni identitet • Nacionalni ponos • Što su naši nacionalni simboli? • Konstruirani identitet! • Američki identitet (Američki credo) • Individualizam, ostvarenje ciljeva i jednake mogućnosti; In God We Trust sloboda, jednakost, demokracija, individualizam, poštovanje zakona, privatno vlasništvo, radna etika i američki san, bogatstvo, nezavisnost, čvrstoća, pouzdanost, mladenaštvo, zabava • • • Što nas povezuje? Što nam je zajedničko? Po čemu se razlikujemo od ostalih naroda? Što je originalno naše? Oko čega posjedujemo konsenzus?
Identitet • Koje su naše najveće vrednote? IDENTITET • Svijest o samima sebi. • Naše povijesno naslijeđe. • Vrednote i odlike ljudi. • tradicija. zemljopisne značajke. • kulturna baština. • način života. • Nacionalni velikani. • Simboli i suveniri. .
Hrvatski identitet • Hrvati su stari europski narod. • Hrvatska je mlada europska država. Temelji hrvatskog identiteta • Zemljopisna i povijesna određenost granica i spojnica; raskršće i susretište triju velikih kultura: • srednjoeuropske • mediteranske • bizantske temelji hrvatskog identiteta • Tradicionalna odanost Katoličkoj Crkvi • Temelji hrvatskog identiteta • Hrvati su kozmopoliti, stoljećima su povezani sa svijetom (pomorstvo, trgovina, iseljavanja. . . ).
Hrvatski identitet • Dubrovačka Republika prva priznala SAD. Hrvatska je iseljenička zemlja. Nikada nisu vodili osvajačke ratove, ali su stoljećima bili potlačeni. • Ovaj mali narod je dao velike ljude, ali većina njih uspjela je u inozemstvu hrvatski jal. Kakvi su Hrvati? • Hrvatske vrednote kroz povijest: domoljublje, požrtvovnost, ljubav prema majci (pučka marijanska pobožnost), ispomoć, pravednost (Eduard Kale) • Imidž Hrvatske 1991. (izvadci iz komentara objavljenih u inozemnom tisku) • Hrvati su nekakvo južnoslavensko pleme bez kulture, skupina ljudi sklona secesionizmu, umišljeni su na svoju povijest i kulturu. . . • Sukob između Hrvata i Srba traje stoljećima, rat je prvenstveno vjerskog karaktera. Imidž Hrvatske 1991. • Postojanje stereotipa Moć dezinformacija
Hrvatski identitet • Učinci djelovanja YU diplomacije i protuhrvatske propagande • Utjecajan srpski lobby • Hrvatska pasivnost i pogrešna hrvatska komunikacijska strategija Identitet Hrvatske 1990. tih • Posljedice zatomljavanja nacionalnog identiteta u Yugoslavijama • Poimanje sebe kao malog, skromnog, naroda, koji živi u jednoj od najljepših zemalja svijeta, ali ne svojom zaslugom. (Pavao Novosel, 1991. ) • Kompleks malog naroda i male države • Podcjenjivanje i skromnost
Hrvatski identitet • Domovinski rat i redefiniranje hrvatskog identiteta • Ponovno rođenje nacije Ponovno buđenje “prigušene” nacionalne svijesti i samoodređenja, koji su tijekom komunističkog razdoblja bili tabu tema “Izravni” susret s vanjskim svijetom Povratak u realnost članstvo u EU • Hrvatski nacionalni identitet je postao OUT Povjerenje ljudi u ljude Hrvatska – lijepa zemlja bez jasnog identiteta • Poznajemo li svoju prošlost, posebnosti, sadašnjost? • Padamo li pod utjecaj medija ili sami kreiramo trendove?
Hrvatski identitet • Znamo li pričati priče? • Znamo li se usmjeriti na bitno? • Povezivati nacionalne vrijednosti sa svim aspektima obrazovanja – od vjeronauka, preko fizike do sporta. . . (hrvatski sveci, izumitelji, sportski velikani. . . ) • Jačati nacionalni ponos u narodu. • Prilagođavati “priču” za izazove globalizacije. Snaga nacionalnih velikana • Ljudi koji su svojim djelima zadužili svoj narod, svoju državu ili svijet. • Ljudi koji su ostavili “traga” u kolektivnoj memoriji. • Ljudi koje doživljavamo kao uzore i modele.
Hrvatski identitet • Ljudi na koje možemo biti ponosni i s kojima se možemo “poistovjetiti”. Ljudi po kojima nazivamo institucije, škole, trgove, ulice. . . Trend izbora nacionalnih velikana • Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Alojzije Stepinac, Marko Marulić, Josip Juraj Strossmayer, Ivan Meštrović, Slavoljub Penkala, Marko Polo, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, Faust Vrančić, … • Hrvatski istraživači ili izumitelj: • Tko su po Vama trojica najvećih hrvatskih istraživača, izumitelja, odnosno znanstvenika po kojima bi Hrvatska trebala biti poznata u svijetu?
Hrvatski identitet • Tesla – hrvatski ili srpski velikan? • Što je važnije – zemlja rođenja i odrastanja, zemlja podrijetla ili zemlja djelovanja? Ovdje je rođen (trajni i općeprisutni podatak, obnovljena rodna kuća i sl. ). Ovdje je odrastao i školovao se. • Zagrebu je najprije ponudio elektrifikaciju, što govori o povezanosti s domovinom. • Pričanje priče o hrvatskoj inovativnosti i Teslinim nasljednicima. .
Hvala vam na pozornosti!
- Slides: 26