HRVATSKI IDENTITET SASTAVNICE Uvod Pitanja za raspravu to

HRVATSKI IDENTITET SASTAVNICE

Uvod Pitanja za raspravu: • Što je sve odredilo naš hrvatski identitet? • Po čemu se prepoznajemo kao Hrvati, slični među sobom, a različiti od susjednih naroda?

Riječ identitet • od latinske riječi: idem, eadem, idem, – što znači » isti « – tom se riječju » označuju osobe ili stvari jednake, jedne vrsti «. • Klaićev Rječnik stranih riječi riječ: – istovjetnost, podudaranje, izjednačivanje, potpuna jednakost, priznanje da netko ili nešto zaista jest ono čime se prikazuje (utvrditi nečiji identitet), da je netko zaista osoba o kojoj se radi; skup značajki koje neku osobu čine onom koja jest «. • Marevićev Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik: – riječ identitas • iz crkvenoga govora • » identitet, jednakobitnost, skladnost, suglasje « • upućivanje na crkvene izvore nije bez razloga

JEZIK • Jedno od najsnažnijih obilježja identiteta, i osobe i naroda • najprepoznatljivija i najsnažnija veza među osobama koje: – govore istim jezikom – jezikom razmjenjuju spoznaje – u njemu se prepoznaju kao zajednica. • Jezikom se: – prepoznajemo – spoznajemo jednakima s onima koji govore naš jezik, ili su ga naučili – stranca koji govori naš jezik prepoznajemo kao sebi bliskoga.

VRSTE IDENTITETA (Huntigton) 1. Pripisani (askriptivni) • dob, podrijetlo, rod, spolnost, srodstvo (krvni srodnici), etnicitet (definiran kao prošireno srodstvo) i rasa. 2. Kulturni • klan, pleme, etnicitet (definiran kao način života), jezik, nacionalnost, religija, civilizacija. 3. Teritorijalni • susjedstvo, selo, grad, pokrajina, zavičaj, država, zemlja, regija, zemljopisni prostor, kontinent i hemisfera.

VRSTE IDENTITETA (Huntigton) 4. Politički • frakcija, klika, vođa, interesna skupina, pokret, uzrok, stranka, ideologija, država. 5. Gospodarski • posao, zanimanje, zvanje (profesija), radna skupina, poslodavac, industrijska grana, gospodarski sektor, sindikat, klasa. 6. Društveni • prijatelji, klub, momčad (tim), kolege, društvo, društveni položaj

JEZIK • U starom hrvatskom i staroslavenskom jeziku: – riječ jezik označavala je » narod, naciju « • U 19. stoljeću: – riječ narod označavala je prvenstveno naciju • ljude koji imaju isti jezik, proživjeli su jednaku povijest, naseljuju istu zemlju • ali imaju i političku projekciju samostalnosti nacije i države – Ljudi iste nacionalnosti sunarod, – apstraktna imenica je » narodnost « – imenica » puk « • Puk je za stepenicu niže postavljen nego narod; • puk je širok pojam, a narod zna svoje zadaće, političke i društvene, on je politički čimbenik.

HRVATSKI JEZIK • prepoznajemo se u hrvatskom jeziku • poseban • različit od svih jezika koji nas okružuju • različit od prošlih jezika koji su se koristili – ilirski, slovinski, dalmatinski, slavonski, bosanski, hrvatski ili srpski, srpskohrvatski, hrvatskosrpski, jugoslavenski. • Srodan: – bošnjačkom, srpskom, nešto manje slovenskom, makedonskom, bugarskom. • Sličan: – zapadnoslavenskim jezicima, poljskom, češkom, slovačkom • spada u porodicu indoeuropskih jezika

HRVATSKI JEZIK • Hrvati kroz svoju kulturnu prošlost u književnosti upotrebljavali sva tri naša dijalekta kao književne jezike, i jezike svoje književnosti – unatoč toj znatnoj razlici među književnim i jezičnim idiomima – osjećali nerazdvojivom zajednicom u narodnosnom smislu. • Kad je u 19. stoljeću europska jezikoslovna znanost (mladogramatičari) – htjela Hrvate podijeliti tako da kajkavce Hrvate pribroje Slovencima (a i kajkavci hrvatski su se u starijim razdobljima nazivali Slovencima, tj. stanovnicima Slovinja, latinski Slavonije, ali tada su se današnji Slovenci zvali Kranjci, Štajerci. . . ), štokavce Srbima, a samo bi čakavci bili Hrvati! • Hrvati su taj » znanstveni « prijedlog odbacili i s pozicija državne politike i s pozicija jezikoslovlja.

HRVATSKI JEZIK • Ivan Derkos 1832. • u zoru hrvatskoga narodnoga preporoda • u knjizi Genius patriae super dormientibus suis fi liis – Genij Domovine o pozaspaloj svojoj djeci: » Uvaživši koristi (Hrvati kajkavci) treba da se spoje sa Slavoncima i Dalmatincima, jer već jesmo kao jedna država za sebe (što sa Kranjskom i Štajerskom takvo nešto zajedničko nemamo) već od vremena Petra Krešimira, kralja hrvatskoga i dalmatinskoga, drži nas najuži vez (. . . ) , već nas drži bratska i neka tajanstvena vezilja ljubav, koja uzajamno otvara putove k srcu «.

HRVATSKI JEZIK • Hrvati su sve mijene svoga književnoga jezika – prepoznali kao svoj književni jezik • ili bar jezik književnosti.

POVIJESNI PROSTOR • Identitet čini i prostor na kojem ljudi žive • Republika Hrvatska se oblikovala iz tri kraljevstva (kraljevina): – Kraljevstvo Slavonije – Kraljevstvo Dalmacije – Kraljevstvo Hrvatske. • Naši knezovi na samom početku su se zvali: – Rex Croatorum – Rex Slavorum;

DOM I DOMOVINA • Domovina, država, zajednička sudbina jednakih ili sličnih. • Drugi narodi, služeći se latinskim jezikom, za pojam prostora na kojemu žive koriste: – pojam patria, ili » otadžbina « • zemlja u kojoj se rodio otac, i ja nakon njega. • I Hrvati su nekoć koristili tu riječ, kao sinonim za domovinu.

DOM I DOMOVINA pjesma Lijepa naša domovina točno je odredila što to znači: • Dom je onaj prostor gdje živi nekoliko generacija. • Dom je prostor u kojem živi nekoliko generacija koje se prepoznaju. Antun i Stjepan Radić: • spoznavši vrijednost i privlačnost doma – svoj su list nazvali » Dom «. Grčki: dom = okos • Ta se riječ nalazi u mnogim složenicama: – ekonomija, ekologija, ekumenizam.

KNJIŽEVNOST • Hrvate je u zajedništvu držala književnost: – velika količina napisanih tekstova, književnih, pjesničkih, proznih, beletrističkih i bogoštovnih • koji su bili zajednički cijelom narodu. • veliku važnost imaju oni tekstovi koje su: – – svi jednako čuli, čitali, odnosno, prihvaćali. Prvenstveno su to crkveni tekstovi: pjesme, molitve, biblijski tekstovi čitani u Crkvi, tumačenja tih tekstova, tj. propovijedi koje su službenici s oltara govorili puku, ali i obredi za svaku životnu prigodu, a sve to na hrvatskom jeziku. • misni obredi su se održavali i na latinskom i na staroslavenskom • čitanja iz lekcionara, od Bernardinova iz 1495. preko Bandulavićeva, trajno su se održala do 20. stoljeća – – i u latinaškoj i staroslavenskoj sredini propovijedi isključivo na hrvatskom jeziku.

KNJIŽEVNOST • hrvatski jezik u crkvenim knjigama i propovijedi na tom jeziku odredili su – povijest našega jezika – temeljne odrednice našega identiteta • više nego drugi identifikacijski elementi • s obzirom na trajne duhovne vrednote koje su propovjednici isticali svake nedjelje i svakoga blagdana. usmena književnost • lako prelazila i jezične i regionalne granice • Hrvati su kroz stoljeća stvorili bogatu književnost – na sva tri naša jezika i pisma

VJERA I RELIGIJA • Identitet se iskazuje i vjeroispovijednošću, religioznom pripadnošću – danas, a nekoć još više • vjerskom smo pripadnošću i u povijesti i danas različiti – kao Hrvati pretežno pripadamo zapadnom katoličkom kršćanstvu • za razliku od Srba i Crnogoraca koji pripadaju istočnom, pravoslavnom kršćanstvu • još je veća razlika prema onima koji se međusobno prepoznavaju u islamu. • Po odrednicama zapadnoga kršćanstva – slični smo susjednim Slovencima • ali i bitno različiti od njih po tome što smo imali bogoslužje na našem jeziku, u glagoljaškim krajevima, i dijelove koji su se čitali kao riječ Božja na hrvatskom, iz lekcionara na štokavsko-ikavskom i na kajkavskom

VJERA I RELIGIJA • razlika još veća u iskazivanju hrvatske religioznosti u odnosu na katoličke Talijane – Oni su crkveni latinski doživljavali kao dio svoje povijesnojezične posebnosti. – Hrvati nisu latinski doživljavali kao dio svojega jezičnoga identiteta • ali jesu kao dio crkvenoga, katoličkog identiteta. • Mnogo je europskih naroda koji pripadaju različitim religijskim opredjeljenjima: – – Nijemci su katolici i luterani, Česi I Slovaci su katolici, starokatolici, luterani i kalvinisti Francuzi su protestanti, luterani i kalvinisti Poljaci su pretežno katolici • ali među njima i grkokatolika i pravoslavaca.

VJERA I RELIGIJA Hrvati su pretežnim dijelom katolici • ali, do 19. st. narodnosna se identifikacija izražava imenom države i naroda, no ne i vjerskom pripadnošću. • Nakon nacionalne integracije: – procesi su u našim krajevima završeni onako kako su se održali do danas.

SISTEMATIZACIJA • Navedite najvažnije faktore koji: – Čine hrvatski nacionalni identitet – Razlikuju Hrvate od susjednih naroda • Navedite: – stereotipe o Hrvatima – stereotipe o susjednim narodima

TRI HRVATSKA PISMA • • Hrvati su svoju pisanu kulturu i književnost izgrađivali kroz stoljeća na tri pisma – – na glagoljici, na latinici i na hrvatskoj ćirilici od ranoga srednjega vijeka sve do 19. stoljeća. Glagoljica – – – zajedno s jednim dijelom hrvatskoga naroda dijelila posebnu sudbinu na poseban način dio hrvatskoga povijesnog identiteta od 10. do 12. glagoljicu imali i Bugari i Makedonci • od toga vremena k našim danima čuvali su je u knjigama, rukopisnim i tiskanim, samo Hrvati. grčko pismo – uređeno prema potrebama slavenskoga jezika i govora Ćirilica – – Uređena prema hrvatskim potrebama prepoznatljiva po svojim osebujnim oblicima i cjelokupnom paleografskom razvitku drukčija od drugih slavenskih ćiriličkih pisama

TRI HRVATSKA PISMA • 19. stoljeće • Latinički slovopis – – – latinica uređena onako kako ju je predložio Ljudevit Gaj Prihvatili i Hrvati i Slovenci i Srbi kad se koriste latiničkim pismom, latinica je postala snažna oznaka nepodijeljena hrvatskog identiteta Gajev prijedlog, i zatim prihvaćanje funkcionalne latinice, • bio velik korak u povijesti hrvatske kulture i temelj hrvatskog identiteta. Slijedio je nakon toga: • proces prihvaćanja štokavskoga dijalekta, • Štokavske stilizacije hrvatskoga jezika, • prihvaćena bogata književnost na štokavskom jeziku – – kao temelj hrvatskoga zajedničkog jezika, jer je pravopis i jedinstveni jezik objedinio sve Hrvate u Trojednoj kraljevini, Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, Istri i Dubrovniku, Bosni i Hercegovini. • Glagoljica – kao oznaka hrvatskoga identiteta danas se više nego nekada javlja kao medijski znak,

PISANA KULTURA • Hrvati su svoju pisanu kulturu ostvarivali na tri jezika – – – na latinskom, na hrvatskom, na staroslavenskom Za razliku od drugih susjednih nam naroda beletrističku književnost i filozofska i teološka djela, u rukopisnim kodeksima ili tiskanim knjigama kroz srednji vijek do renesanse, negdje i do baroka. • Od prosvjetiteljstva – kad se književna i poučna djela tiskaju za širok krug hrvatskoga Čitateljstva – staroslavenski se gasi, – jenjava i upotreba latinskoga jezika. – Javlja se težnja da hrvatski jezik postane jedan i jedinstven za sve povijesne pokrajine • taj se proces počinje ostvarivati već za vrijeme prosvjetiteljstva.

GRADSKA I RURALNA KULTURA • Imali smo bogatu građansku kulturu – U književnosti, slikarstvu, graditeljstvu – Slično kao susjedni narodi • Nakon odlaska Turaka – Obnova razrušenog – Procvat baroka • Jer je taj stil prepoznat kao europska opća i zajednička vrijednost • U ruralnim dijelovima: – Bogata crkvena arhitektura – Oko crkava su se održavali sajmovi, derneci, brgulje – Agrafijska, folklorna kultura • Okupljanje zajednice za blagdane, završetak poljodjelskih radova, dolazak proljeća…

CENTRIFUGALNE i CENTRIPETALNE TENDENCIJE • Centrifugalne = sredobježne • Centripetalne = sredotražne • Uređenje države: – Samostalna i neovisna? – Dio saveza? • Zbog borbe Istoka i Zapada? • Zbog nemirne granice?

CENTRIFUGALNE i CENTRIPETALNE TENDENCIJE pitanje za raspravu: Europska unija: Onemogućava li samostalnost Hrvatske?

SLOŽENOST NACIONALNOG IDNETITETA Huntington: » Nacionalni identitet obično, ali ne uvijek, uključuje teritorijalni element i može također uključiti jedan ili više pripisanih (rasa, etnicitet), kulturnih (religija, jezik) i političkih (država, ideologija) elemenata, kao što ponekad može uključiti i gospodarske (poljodjelstvo) Ili društvene (socijalna povezanost, mreža) elemente. «

TEORIJA O DRUŠTVENOM IDENTITETU Huntington polazi od stava: svi se skupni (društveni, etnički, nacionalni i kulturni) identiteti formiraju kroz tri uzajamno povezana spoznajno-emocionalna procesa: a) procesa kategorizacije ili diferencijacije (» nas « i » njih «, » drugih «), b) procesa identifikacije (» Tko smo mi? « i » Tko su oni? «), i c) procesa društvene usporedbe (» nas « i » njih «). • duhovito zaključuje Huntington: » ῾Ti’ i ῾ja’ postajemo῾mi’ kad se pojave ῾oni’. «

IDENTITETSKA POLITIKA • Hrvati ostvarili državu u doba » zastarjelosti « nacionalne države – bitno otežava proces izgradnje i očuvanja hrvatskog nacionalnog (kulturnog) identiteta – jer se taj identitet mora stvarati u uvjetima kad su u političkoj modi: • nadnacionalnost, raznovrsnost, raznolikost, multikulturalnost i univerzalnost(globalnost) • a ne posebnosti nacionalnog duha i nacionalnih država.

IDENTITETSKA POLITIKA Benedict Anderson: • nacionalnu svijest i duh odavno ne stvara elitna kultura (romani, pjesništvo, znanost, opera, lijepa književnost općenito; • niti se ona stvara u književnim salonima, čitaonicama, pjesničkim večerima, časopisima, kazalištima i književnim nakladništvom), • nego – čitanje novina. » Suvremene su nacije «, nacije čitatelja novina! Kao što će buduće nacije i nadnacionalne identitetske zajednice biti zajednice gledatelja televizije i nacije korisnika interneta. «

IDENTITETSKA POLITIKA Hrvatska: • Strah od gubitka nacionalnog i kulturalnog identiteta u EU • Malobrojan narod • Hrvatski jezik i kultura bez velikog utjecaja u europskim i svjetskim razmjerima EU: • Promiče se europski identitet koji zrcali tradiciju velikih europskih nacija

IDENTITETSKA POLITIKA • Realno je očekivati da će se tijekom vremena taj odnos mijenjati u korist europskog identiteta. – Ipak, nije vjerojatno da će u sljedećih dvadesetak godina europski identitet poprimiti simboličnu ili masovno-psihološku važnost koju još uvijek ima i vrlo dugo će imati nacionalni identitet u Europi i svijetu. Teorije i doktrine o budućnosti europskog identiteta • a) one koje zagovaraju izgradnju egzistencijalno sadržajnog, a simbolički relativno praznog identiteta Europske unije • b) one koje teže stvaranju snažnog simboličnog, obrednog i emocionalnog identiteta » Europljana « i Europske unije

RAZLIKA IZMEĐU EUROPSKOG I AMERIČKOG SNA Odrednica Američki san Europski san Shvaćanje smisla razvoja gospodarski rast održivi razvoj Životni cilj stjecanje osobnog bogatstva težnja ka kvalitetnom životu Osobna i društvena usmjerenost na osobne interese solidarnost i usmjerenost na društvo blagostanja Rješavanje sukoba vojno rješavanje sukoba diplomatsko i ekonomsko rješavanje sukoba Etički kredo etika rada i postignuća etika slobodnog vremena Duhovnost religioznost svjetovnost Načelo gradnje nacije taljenje naroda višestruki identiteti

RAZLIKA IZMEĐU EUROPSKOG I AMERIČKOG SNA Koji je hrvatski san?

MIGRACIJE • hrvatski prostor izrazito migratoran • Povijesni migracijski tokovi (u i izvan Hrvatske) utjecali na formiranje hrvatskog identiteta. • migracije mijenjale fizički i duhovni ambijent Hrvatske

Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu • • • Austrija oko 50 000 Češka oko 800 Italija oko 3 000 Kosovo oko 350 Mađarska oko 50 000 Makedonija oko 4 000 Rumunjska oko 7 500 Slovačka oko 4 000 Slovenija od 35 000 do 54 000 Srbija od 150 000 do 200 000 Crna Gora oko 7 000 do 10 000

Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu • • • • Argentina oko 250 000 Australija oko 250 000 Austrija oko 90 000 Brazil oko 20 000 Čile oko 200 000 Francuska oko 40 000 Italija oko 60 000 JAR oko 8 000 Kanada oko 250 000 Novi Zeland oko 40 000 Njemačka oko 350 000 SAD oko 1 200 000 Švedska oko 35 000 Švicarska oko 80 000

Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu • 1. razdoblje - od 15. do 18. stoljeća (stara dijaspora) Gradišćanski Hrvati Moliški Hrvati u Rumunjskoj Hrvati u Slovačkoj Bunjevci i Šokci

Razdoblja iseljavanja • 2. razdoblje - od 1880. do Prvog svjetskog rata SAD, zemlje Latinske Amerike, Južnoafrička Republika, Australija, Novi Zeland • 3. razdoblje - između dva svjetska rata Njemačka, Francuska, Belgija • 4. razdoblje - od 1940. do 1948. godine Argentina i druge zemlje Latinske Amerike, Sjeverna Amerika • 5. razdoblje - od 1965. do 1990. godine Zapadna Europa, Australija, Novi Zeland i Kanada • 6. razdoblje - od 1991. do danas Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland

Gradišćanski Hrvati (Austrija) • Osmanlijski prodori iseljavanje Hrvata (Lika, Krbava, Banovina, Slavonija, Bosna, Posavina, Pounje, Hrvatsko primorje i krajevi južno od Senja). • U 16. st. naseljavaju zapadnu Mađarsku, Istočnu Austriju, zapadnu Slovačku i južnu Moravsku • Autonomija u crkvenim pitanjima; • Lovro Bogović 1754. tiska molitvenik Hisa Zlata; očuvanje identiteta • Jačke – narodne pjesme • Poljodjelstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, “furmani”

Gradišćanski Hrvati (Austrija) • Od 1868. uvodi se 6 godina obvezne nastava na hrvatskom jeziku • 1878. , Mihovil Naković – Deklaracija o jedinstvenom hrvatskom pravopisu i književnom jeziku gradišćanskih Hrvata • Krajem 19. i početkom 20. st. započinje narodni preporod Mate Meršić Miloradić, pjesnik i preporoditelj; • 1910. , Naše novine, prve novine na hrvatskom jeziku • Raspad Austro-Ugarske i referendum 1921. ; razdvajanje Hrvata zapadne Ugarske; oko 80 sela pripalo je Austriji • Danas – gradišćanski Hrvati u Saveznoj zemlji Gradišće (do 35 000) i gradišćanski Hrvati u Beču (do 15 000)

Hrvati u Mađarskoj • Jezično i kulturno – najraznovrsnija i najsloženija hrvatska manjina izvan matične zemlje • Sedam većih skupina – gradišćanski Hrvati, pomurski Hrvati, podravski Hrvati, Bošnjaci, Šokci, Bunjevci i podunavski Hrvati. • Podaci HDS – između 40 i 50. 000 Hrvata; Baranja, Podravina, duž mađarskoaustrijske granice, u okolici Kaniže i Budimpešte • Doseljavaju u rasponu od 15. do 18. st s gotovo čitavog hrvatskog etničkog prostora

Hrvati u Mađarskoj • Velika uloga franjevaca (Bosna Srebrena) u preseljavanju ali i u razvoju kulture i školstva; samostani u Baji, Mohaču, Budimu • Nacionalni preporod gradišćanskih Hrvata i Bunjevaca krajem 19. i početkom. 20. stoljeća; časopisi, čitaonice, udžbenici, književna djelatnost • Kraj Prvog svjetskog rata – Bunjevci, gradišćanski Hrvati i Šokci su odvojeni novim granicama • Nakon Drugog svjetskog rata – novi školski sustav; osniva se Hrvatska učiteljska škola u Pečuhu; nastava na hrvatskom jeziku • Hrvatska državna samouprava (HDS) - političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj; Savez Hrvata u Mađarskoj

Hrvati u Vojvodini (Srbija) • Hrvati u Bačkoj, Srijemu i u manjem broju u Banatu - rubni dio hrvatskog etničkog prostora; danas 56. 546 (popis 2002. ) • Nekoliko regionalnih i subetničkih imena (Bunjevci i Šokci) • Bunjevački Hrvati potječu iz zapadne Hercegovine; naseljavaju krajem 17. st. sjevernu Bačku (Subotica i Sombor s okolicom). Danas najbrojnija zajednica. • Šokački Hrvat, predvođeni franjevcima, dolaze iz Bosne na prostor jugozapadne i zapadne Bačke i zapadni dio Srijema • Zbog preustroja vojne granice Hrvati se u većem broju u 18. st. naseljavaju u Banatu • narodni preporod bačkih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca • preporoditelji biskup Ivan Antunović, Pajo Kujundžić, Mijo Mandić

Moliški Hrvati (Italija) • Talijanska pokrajina Molise, “zone bande mora” • Hrvati se doseljavaju krajem 15. i u početku 16. stoljeću • s područja Dalmacije (prostor između Cetine i Neretve); • Legenda o doseljenju; Sv. Lucija • Moliškohrvatski jezik ili “po našku” nema turcizama; • sačuvan je usmenom predajom • Nekad brojna zajednica (oko 15 naselja) danas opstoji • samo u mjestima Kruč, Mundimitar i Filić. • • Danas oko 4 500 stanovnika

Hrvati u Rumunjskoj • Najstarija hrvatska manjina; dobro jezično i etnografski očuvana • Tri skupine (neznatne jezične razlike): Rekaš, Keča i Karaševsko-severinska županija (Karaš i Lupak). • županiji (Karaševci, Krašovani, Karaševski Hrvati) • Doseljavanje u nekoliko faza; karaševski Hrvati dolaze tijekom 15. i 16. st. ; kečanski Hrvati su preseljeni u 18. st. s vlastelinstva zagrebačkog biskupa u Banat; rekaški Hrvati dolaze oko 1650. • Početkom 20. st. Rekaš postaje središte društvenog i gospodarskog života regije.

Hrvati u Češkoj • Iako po podrijetlu slični gradišćanskim Hrvatima, Hrvati u južnoj Moravskoj smatraju se posebnom zajednicom • Dolaze u 16. i 17. st. s Banovine i Korduna • Do početka 20. st. zbog asimilacije održala su se samo tri većinska hrvatska naselja: Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava. • Zbog događaja prije Drugog svjetskog rata -raseljavanje i asimilacija; • Nakon 1989. Hrvati se ponovno okupljaju u udruge i organiziraju kiritofe (blagdane). • Danas Hrvata ima oko 850 i organizirani su u Hrvatski kulturni savez

Hrvati u Slovačkoj • Dolazak Hrvata u Slovačku u 16. st. , njihovo podrijetlo, naseljavanje i običaji, usko su povezani s gradišćanskim i moravskim Hrvatima. • Dolaze s područja oko Kupe, Podravine, Posavine, Zagorja, Kostajnice, Križevaca i Slunja. • Naseljavaju oko 80 mjesta; danas samo u 5 naselja u blizini Bratislave – Devinsko Novo Selo, Hrvatski Jandrof, Čunovo, Hrvatski Grob i Šenkvice. • “Muzej hrvatske kulture u Slovačkoj” u Devinskom Novom Selu

Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama • Legende o doseljenju u Ameriku; danas 401. 208 Hrvata • Veća iseljavanja počinju oko 1880. godine iz Hrvatskog primorja, Like, okolice Jaske, Dalmacije i sa otoka • Uzroci iseljavanja – uglavnom ekonomske prirode • Do kraja Prvog svjetskog rata iselilo je oko 350. 000 ljudi • Hrvati u Louisiani (prva kolonija); u industrijskim centrima Pittsburgh, Chicago, Detroit; kalifornijskoj Zlatnoj groznici; na gradnji transkontinentalne željeznice; San Pedru; na Aljasci • Okupljanje oko Katoličke crkve, osnivanje raznovrsnih udruga i očuvanje identiteta • Hrvatska bratska zajednica 1926. • Novi val iseljavanja nakon Drugog svjetskog rata

OSTALA OBILJEŽJA IDENTITETA • Državna i nacionalna zastava • Državni grb • Grbovi povijesnih pokrajina • Crveni kvadratić • kravata

ZAKLJUČAK i SISTEMATIZACIJA Samostalan zadatak: Odredite najvažnije faktore koji su: • oblikovali hrvatski identitet • razlikuju nas od ostalih susjednih naroda Koji su stereotipi o: • Hrvatskoj i Hrvatima? • Pripadnicima susjednih naroda?

Hvala.