PROIRENO ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI DILEME I IZAZOVI U

PROŠIRENO ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI - DILEME I IZAZOVI U PRIMJENI - Marija Vučko, zamjenica ravnateljice USKOK-a, RH Senad Osmić, tužilac, Kantonalno tužilaštvo Sarajevo

KZ Bi. H (čl. 110 a), KZ FBi. H i KZ BD(čl. 114 a). . . Kada se krivični postupak vodi za krivična djela iz određenih glava krivičnih zakona, sud može u krivičnom postupku sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno oduzeti i onu imovinsku korist, prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a učinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito. . .

Posebni zakoni FBi. H i BD. . . sud presudom kojom se optuženi oglašava krivim. . . oduzeti i imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom za koju tužilac pribavi dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito. . .

Posebni zakon RS -imovina stečena krivičnim djelom je imovina učionica krivičnog djela, vlasnika imovine, stečena prije pokretanja postupka za krivično djelo za koje je moguće primijeniti posebni zakon, koja je u očiglednoj nesrazmjeri s njegovim zakonitim prihodima Razlike i nedorečenosti u terminima: - imovinska korist/imovina - ovih krivičnih djela/krivičnog djela

Prošireno oduzimanje imovinske koristi u RH– moguće je samo ako je počinjeno kazneno djelo: ü ü ü iz nadležnosti USKOK-a protiv računalnih sustava, programa i podataka spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i kojim je pribavljena imovinska korist !

KZ RH: • ako počinitelj kaznenog djela iz kataloga ima ili je imao imovinu koja je nerazmjerna njegovim zakonitim prihodima, pretpostavlja se da ta imovina predstavlja imovinsku korist od kaznenog djela, osim ako počinitelj učini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito

Uvjeti za prošireno oduzimanje u RH: 1. počinjenje određenog kaznenog djela kojim je ostvarena imovinska korist 2. nerazmjer imovine (presumptio iuris) • po ispunjenju uvjeta 1. i 2. dolazi do inverzije tereta dokazivanja • reducirani dokazni standard – dovoljno učiniti vjerojatnim da je imovina zakonito stečena

U svim pravnim sustavima u kojima je omogućeno prošireno oduzimanje imovinske koristi uveden je tzv. Balansirani teret dokazivanja – tužitelj je obvezan dokazati nezakonito porijeklo imovine do nivoa da se opravdano vjeruje da ona potječe iz kaznenog djela, nakon čega teret dokazivanja zakonitog stjecanja imovine prelazi na optuženog

DILEME: • redukcija dokaznog standarda i inverzija tereta dokazivanja je novina koju većina još uvijek smatra povredom principa pretpostavke nevinosti • prošireno oduzimanje imovine zadire u prava na imovini do mjere koja predstavlja povredu čl. 1. Protokola 1 EKLJP • primjena principa proširenog oduzimanja imovine koja je stečena prije počinjenja k. d. smatra se retroaktivnom primjenom zakona

ESLJP je riješio sve ove dileme (Salabiaku/Francuska iz 1988. , Phillips/UK iz 2001. , Grayson i Barnham/UK iz 2008. ): • ukoliko su optuženom pružene sve garancije koje se tiču njegovog prava na obranu, u smislu obaranja zakonske pretpostavke, nema bojazni od povrede njegovih prava, jer pravo okrivljenika na poštovanje njegove nevinosti nije apsolutno, a primjena zakonske pretpostavke je diskrecijska ovlast suda • dozvoljena je retroaktivna primjena zakona koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi u slučajevima kada je oduzimanje određeno kao mjera, a ne kao kaznena sankcija, što je predmet ocjene ESLJP u svakom konkretnom slučaju

- Uvođenje oborive zakonske pretpostavke ove vrste, prihvatljivo je prema standardima ESLJP, sve dok se protivniku osiguranja pruža dovoljno garancija za njeno osporavanje - Nije nespojivo s pojmom pravične rasprave tokom kaznenog postupka da teret dokazivanja bude na svakom od podnositelja predstavke da bi pružili uvjerljivo objašnjenje svoje trenutne financijske situacije

Da li se imovina za koju se predlaže prošireno oduzimanje mora moći dovesti u vezu s krivičnim djelom za koje se vodi konkretan krivični postupak? Ø nije izričito definirano zakonima Ø odredbe zakona Bi. H govore o imovinskoj koristi pribavljenoj izvršenjem „ovih krivičnih djela“ odnosno „izvršenjem krivičnih djela“, Ø odredba KZRH kaže „od kaznenog djela” Ako se imovina u odnosu na koju se predlaže prošireno oduzimanje dovede u vezu s krivičnim djelom za koje se vodi konkretan krivični postupak da li se onda radi o direktnom ili proširenom oduzimanju?

Okružni sud u Banja Luci : „prošireno oduzimanje nije vezano samo za konkretno krivično djelo i isključivo izvršioca krivičnog djela (za razliku od oduzimanja imovinske koristi), nego propisuje zakonsku obvezu oduzimanja i svake druge imovine stečene iz kriminala kako samog izvršioca krivičnog djela tako i povezanog lica, ostavioca, pravnog sljedbenika ili trećeg lica kao vlasnika takve imovine, ukoliko ova lica kao vlasnici imovine ne dokažu da su imovinu stekli iz zakonitih prihoda. ”

Vrhovni sud RS: „Zakonom o oduzimanju imovine propisana je mjera oduzimanja imovinske koristi i za krivična djela za koja je M. S. pravosnažnom presudom osuđen, što već stvara pretpostavku da, uz ispunjenje drugih uslova, određena imovina proističe iz kriminalne aktivnosti, tj. iz krivičnih djela čije postojanje ne mora da bude dokazano. ”

Zaključak: Kod proširenog oduzimanja (za razliku od oduzimanja direktne imovinske koristi) nije neophodno konkretizirati iz kojeg krivičnog djela je korist ostvarena, pa samim time ne mora biti dokazana veza između imovine za koju se traži prošireno oduzimanje i djela za koje je osoba osuđena

PRIMJER IZ PRAKSE RH PREDMET „FIMI MEDIA” Ø Okr. se tereti da je počinio k. djelo kojim je pribavio korist od 15, 2 mil kn Ø vještačenjem utvrđeno da okr. i s njim povezane osobe imaju 23, 7 mil kn imovine za koju nemaju zakonito pokriće, Ø Predlažemo oduzimanje 15, 2 mil kn po osnovi direktnog oduzimanja, te 8, 5 mil kn po osnovi proširenog oduzimanja Ø sud okr. proglašava krivim za k. djelo kojim je stekao nezakonitu imov. korist oko 15, 2 mil kn

PRIMJER IZ PRAKSE RH PREDMET „FIMI MEDIA” – iz obrazloženja presude ŽS Zagreb, ožujak 2014. : „Utvrđen je značajan nerazmjer između zakonitih prihoda i imovine okr. i povezanih osoba u iznosu od oko 23, 7 mil kn. Za primjenu instituta proširenog oduzimanja imov. koristi nije relevantna vremenska povezanost stečene imovine koja je obuhvaćena mjerom proširenog oduzimanja s utvrđenim k. djelom iz nadležnosti USKOK-a. Obzirom da je počinjenje k. djela iz nadležnosti USKOK-a pretpostavka za primjenu instituta proširenog oduzimanja imov. koristi to se odnosi i na onu korist ostvarenu nezakonitim aktivnostima koje su prethodile počinjenju k. djela koje je predmet optužbe. ”

PRIMJER IZ PRAKSE RH „Počinjenje istih se dakle, u slučaju utvrđenog nerazmjera sa zakonitim prihodima samo pretpostavlja te ne mora biti niti utvrđeno, a ni određeno u predmetnom kaznenom postupku. Dakle, ukoliko su ispunjene navedene zakonske pretpostavke za primjenu instituta proširenog oduzimanja imovine, odnosno postojanje k. djela iz nadležnosti USKOK-a i utvrđeni nerazmjer, vrijeme stjecanja imovine obuhvaćene primjenom navedenog instituta je apsolutno irelevantno, jer se ista oduzima od počinitelja a ne od kaznenog djela. ”

PRIMJER IZ PRAKSE RH Ø utvrđuje da nije sporno da je okr. dio imovine stekao na zakonit način, te je očigledno da je došlo do sjedinjenja imovinske koristi sa zakonito stečenom imovinom Ø zaključuje da su se stekli uvjeti za prošireno oduzimanje ali oduzima 15, 2 mil kn, a ne 23, 7 kn pozivajući se na odredbu o sjedinjenju zakonite i nezakonite imovine (tzv. miješana imovina)

PRIMJER IZ PRAKSE RH Čl. 78. st. 3. KZ: ”ako je imovinska korist od kaznenog djela sjedinjena s imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina bit će predmetnom oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi…” Koje imovinske koristi? One od konkretnog kaznenog djela ili od drugog kaznenog djela? - VSRH ukinuo presudu u listopadu 2015. , rasprava u tijeku…

Još neka pitanja oko proširenog oduzimanja: Ø Na koji način i kojim parametrima se utvrđuje nesrazmjera obzirom da je tužitelj dužan pružiti dovoljno dokaza da postoji (očigledni) nesrazmjer između imovine i zakonitih prihoda osobe od koje se imovina oduzima?

Ø Da li je prijedlogom za prošireno oduzimanje moguće obuhvatiti i druge - povezane osobe? Ø Koje svojstvo imaju povezane osobe? Ø Da li imaju prava u postupku? Ø Da li ih i u kojem trenutku treba uključiti u postupak?

Oduzimanje je omogućeno i od „povezane osobe”, „treće osobe” , „druge osobe na koju je imovinska korist prenesena”. . . Ø člana obitelji (neovisno o pravnom temelju i živi li u zajedničkom kućanstvu s počiniteljem) Ø druge osobe – osim ako je stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni (inverzija tereta dokazivanja, reducirani dokazni standard)

Procesne odredbe (ZKP RH): Ø uz poziv za ispitivanje drugoj osobi dostavit će se i pouka o pravu na opunomoćenika te će se upozoriti da će se postupak provesti i bez njezine prisutnosti Ø uz rješenje o određivanju privremene mjere okr. i drugoj osobi na koju je imov. korist prenesena dostavit će se i pouka o pravu na odvjetnika i pravima da je ovlašten u svezi utvrđivanja imov. koristi predlagati dokaze, a tijekom rasprave po dopuštenju predsjednika vijeća postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vještacima Ø osoba na koju je prenesena imov. korist oslobođena je obveze svjedočenja o načinu stjecanja imov. koristi Sva ova prava odnose se na osobe od kojih se imov. korist oduzima po osnovi direktnog ili proširenog oduzimanja!

SUDSKA PRAKSA RH Vrhovni sud RH (I Kž-Us-106/10, veljača 2012. ) u predmetu proširengo oduzimanja imov. koristi ukazao je i dao smjernice u odnosu na: 1. prava povezanih osoba – mora biti obaviještena i pozivana tijekom postupka, te joj mora biti omogućeno sudjelovanje u postupku i to svaka osoba za koju se može razumno pretpostaviti da se oduzimanje imov. koristi nužno reflektira i na njena imovinska prava

SUDSKA PRAKSA RH 2. da samo dokumentacija i analiza iste nije dostatna za utvrđivanje nerazmjera, već je potrebno provođenje financijskog vještačenja utvrđivanja nerazmjera, te po potrebi i drugih vještačenja koja su odlučna za utvrđivanje nerazmjera

SUDSKA PRAKSA RH 3. promatrani period u kojem se utvrđuje nesrazmjer mora obuhvatiti čitavo razdoblje u kojem bi osobe čiji se nesrazmjer utvrđuje mogle ostvarivati prihode/imovinu koji utječu na ocjenu nesrazmjera (i onu imovinu koja je stečena prije promatranog razdoblja, pod uvjetom da je njezina protuvrijednost bila osnovom stjecanja imovine u promatranom razdoblju)

ESLJP - nije dopušteno nekome izreći bilo kakvu mjeru a da mu prethodno nije bilo omogućeno da se izjasni i podastre dokaze!

Pitanje dozvoljenosti i obima privremenih mjera osiguranja imovine radi osiguranja oduzimanja imov. koristi kod proširenog oduzimanja? Ø Privremene mjere kod proširenog oduzimanja mogu se predlagati na svoj imovini za koju postoji sumnja da nema zakonito pokriće (stav VSRH). Dozvoljeno je zadirati u imovinu koja nije u direktnoj vezi sa djelom za koje se vodi postupak (stav ESLJP). Ø Načelo razmjernosti - otežava predlaganje mjera osiguranja kod instituta proširenog oduzimanja, jer dosljednom primjenom tog načela već u vrijeme predlaganja mjere morali bi imati utvrđen nesrazmjer.

HVALA NA PAŽNJI!