ETIKE DILEME U RADU S DJECOM RTVAMA NASILJA

ETIČKE DILEME U RADU S DJECOM ŽRTVAMA NASILJA

Razlozi za uključivanje u prevenciju i zaštitu zlostavljane djece: n OSOBNI RAZLOZI n PROFESIONALNI RAZLOZI n ZAKONSKI RAZLOZI

Osobni razlozi n n n Vrijednosti i filozofske postavke na kojima temeljimo svoj odabir zvanja Vrijednosti u društvu u kojem živimo Posvećenost mladima i obiteljima (potreba da pomažemo) Osobna odgovornost prema i za djecu i mlade Odgovornost zaštite djece

Profesionalni razlozi n n n Stručna znanja o djeci i mladima te njihovim obiteljima Znanja o mogućnostima podrške i pomoći Znanja o zaštiti djece Etički kodeks naše struke Etička odgovornost zaštite djece, mladih i njihovih obitelji

Zakonski razlozi n n n n n Zakon o socijalnoj skrbi Obiteljski zakon Kazneni zakon Konvencija o pravima djeteta Zakon o prekršajima Zakon o pravobranitelju za djecu Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Članak 108. Obiteljskog zakona n n n (1) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta. (2) Centar za socijalnu skrb dužan je odmah po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava. (3) Ako je centar za socijalnu skrb obavijest iz stavka 1. ovoga članka primio od drugog tijela ili ustanove, dužan je o poduzetom izvijestiti to tijelo ili ustanovu. (4) Sud pred kojim se vodi prekršajni ili kazneni postupak u vezi s povredom nekog djetetovog prava dužan je o pokretanju postupka obavijestiti centar za socijalnu skrb i sud koji je nadležan za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. (5) Pravomoćnu odluku donesenu u postupku iz stavka 4. ovoga članka sud će dostaviti centru i sudu koji je nadležan za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

Zakoni koji reguliraju obvezu prijavljivanja: n Kazneni zakon n Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

Članak 300. Kaznenog zakona (1) Tko zna da je počinjeno teško kazneno djelo pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, a za to djelo je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga. (3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja. (4) Za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, javni bilježnik i djelatnik skrbništva ako je djelo počinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi.

Članak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (1) Zdravstveni djelatnik, djelatnik socijalne skrbi, psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i djelatnik odgojnoobrazovne ustanove dužni su prijaviti policiji ili nadležnom općinskom državnom odvjetništvu za počinjenje nasilja u obitelji iz članka 4. ovoga Zakona za koje su saznali u obavljanju svoje dužnosti. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje ne postupaju u skladu sa stavkom 1. ovoga članka čine prekršaj.

Pojava otpora, emocionalnih i etičkih dilema n n n Treba li obavijestiti o zlostavljanju? Ako se prijavi, krši li se odnos povjerenja? Koje su granice povjerljivosti? Tko treba izvijestiti o zlostavljanju? Treba li obavijestiti obitelj o sumnji na zlostavljanje? Tko su suradnici u radu sa zlostavljanim djetetom?

Unutrašnji sukobi (Copans i sur. , 1979, Killen, 1994) n n n Suzdržavanje od vlastite agresije Anksioznost zbog posljedica Potreba za emocionalnim zadovoljstvom na poslu Izostajanje stručne podrške Osjećaj nekompetencije Poricanje i projekcija odgovornosti n n n Uloga žrtve Osjećaj opće odgovornosti za slučaj Teškoće u razlikovanju osobne i profesionalne odgovornosti Miješani osjećaji prema klijentu i vlastitoj profesionalnoj ulozi Želja za većom mogućnošću kontrole

Kad se pojavi etička dilema – koraci u rješavanju problema: n Prikupljanje znanja o relevantnim zakonima n Prikupljanje znanja o etičkom kodeksu struke n Informiranje klijenta unaprijed o razlozima prekidanja povjerljivosti ili drugim dilemama n Na početku identificirati etičke dileme ili konflikt interesa koji se može javiti n Identificirati zakone, politiku djelatnosti i dijelove etičkog kodeksa koji se mogu primijeniti

Kad se pojavi etička dilema – koraci u rješavanju problema (nastavak): n Ako su zakoni, djelatnost i etički kodeks u konfliktu – postaviti prioritete! n Ispitati osobne vrijednosti ili predrasude koji mogu utjecati na analizu ovih problema n Konzultacije s kolegama, supervizorom, tijelima Komore ili strukovnog društva n Kreirati plan djelovanja koji je u skladu sa zakonom, politikom djelatnosti, etičkim kodeksom i konzultacijama n Primijeniti plan n Reflektiranje posljedica takvog plana n AKO JE POTREBNO – PONOVNA KONZULTACIJA!

Dilema I: NARUŠAVANJE POVJERENJA ● KAKO POJEDINAC MOŽE IMATI POVJERENJA U PROFESIONALCA KOJI NE PODUZIMA MJERE ZAŠTITE DJETETA?

Dilema II: FIZIČKO KAŽNJAVANJE ● FIZIČKO ZLOSTAVLJANJE I FIZIČKO KAŽNJAVANJE KAO OBLICI NASILJA PREMA DJETETU - razlike u intenzitetu i učestalosti - razlike u posljedicama ● FIZIČKO KAŽNJAVANJE KAO NEPRIMJERENI ODGOJNI POSTUPAK

Dilema II (nastavak): n Tjelesno kažnjavanje definira se kao svaki oblik kažnjavanja u kom se koristi tjelesna snaga i kojim se namjerava uzrokovati neku razinu boli ili nelagode, ma kako mala bila (Lee, 2008) n Zabranjeno u 20 zemalja svijeta (u Hrvatskoj od 1999) n Zakonska zabrana nije dovoljna za promjenu nasilnog roditeljskog ponašanja i njihovih stavova (značajna uloga stručnjaka, djelovanje na stavove i ponašanja)

Istraživanje stavova građana Hrvatske (UNICEF, 2007): Uvjerenja o opravdanosti tjelesnog kažnjavanja djece (N=600, reprezentativan uzorak): 1. Nekad je u redu udariti dijete ako dovodi svoj život u opasnost (npr. istrči na ulicu) – slaže se 50% 2. Opravdano je udariti dijete ako je ono udarilo nekog drugog, da mu pokažemo kako to boli – slaže se 29% 3. Za pravilan odgoj djece neophodno je ponekad udariti dijete – slaže se 27% 4. Opravdano je udariti dijete kako bi zapamtilo što ne smije raditi – slaže se 24% 5. Dijete treba nekada dobiti dobre batine kako bi zapamtilo lekciju – slaže se 12%

Neprimjerene intervencije: n n Prijetnje (“prijava je kazna”) Ucjene (daje poruku da je ponekad u redu biti zlostavljač, a ponekad ne) Napuštanje (važno je osigurati podršku i praćenje) Provođenje vlastite istrage

Što nakon obavijesti? n n n Uputiti dijete na multidisciplinarnu evaluaciju Koristiti znanja i vještine u radu sa djecom i mladima žrtvama nasilja Sudjelovanje u radu multidisciplinarnih timova (različite faze zaštite djece i mladih, odlučivanje na različitim nivoima. . . )

Razrješavanjem etičkih dilema: n n n Inicira se zaštita djece i mladih od daljnjeg zlostavljanja Obitelji se pruža mogućnost dobivanja pomoći Sprječava se razvoj simptoma i poremećaja Tretman se usmjerava na pomaganje obitelji, a ne na skrivanje tajne Dijete uspostavlja narušeni osjećaj sigurnosti prema vanjskom svijetu

Vježba: n PRIMJER: Dijete se povjerilo školskom psihologu da je seksualno zlostavljano, ali kaže da će se ubiti ako psiholog to nekome ispriča. n PITANJA ZA DISKUSIJU: 1. Treba li psiholog ispuniti želju djetetu? 2. Koja obećanja se ne smiju davati zlostavljanoj djeci?