Predstavljanje rezultata projekta travanj 2014 godine Kontinuirani profesionalni

Predstavljanje rezultata projekta travanj 2014. godine

Kontinuirani profesionalni razvoj učitelja u europskoj perspektivi Prof. Dr. Paul Roeders veljača 2014. godine

Nekoliko činjenica iz povijesti: Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Europski kvalifikacijski okvir; EU promiče pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom razvoju; 2000. : Otkad je OESR započeo s Pisa istraživanjima, kvaliteta poučavanja sve više dolazi u središte pozornosti; 2005. : izvješće OESR-a “Učitelji su bitni”; 2006. : Strateški dokument ATEE-a (Udruženje za obrazovanje učitelja u Europi) “Kvaliteta učitelja”; 2007. : Vijeće EU-a i njegove članice postižu dogovor o strategiji za povećanje kvalitete obrazovanja učitelja; 2009. : strateški okvir EU-a ”Obrazovanje i usavršavanje 2020. "; 2010. : Objava izvješća EU/OESR-a “Profesionalni razvoj učitelja – Europa u međunarodnoj usporedbi” 2013: Objava izvješća EU-a “Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja “

Glavni zaključci izvješća EU-a“ Podrška razvoju učiteljskih kompetencija za bolje ishode učenja“: Važnost profesionalnog razvoja učitelja: • instrument za promicanje kvalitete obrazovnih ishoda ; • instrument koji osigurava da obrazovanje i usavršavanje budu u skladu s razvojem društva u cjelini. Najučinkovitiji način za poticanje profesionalnog razvoja: • baviti se pojedinim školama; • baviti se mrežama u kojima škole surađuju ; • koristiti integrativne pristupe u kojima se učenje učitelja spaja s inovacijama u nastavnom planu i programu i poučavanju, evaluacijom i povratnom informacijom o izvedbi, razvojem vodstva škole i upravljanjem vanjskim kontaktima škole

Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA istraživanjima (2000. – 2012. ) u sva tri područja (pismenost, matematika i znanost), uglavnom su među prvih 10 u svijetu: 1. Finska 2. Nizozemska 3. Estonija

Rezultati Pisa istraživanja 2012. : Što kvalitetu obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice čini višom od kvalitete u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama ?

Je li to…… Ø Status učitelja? DA* Ø Učiteljska plaća? U određenoj mjeri Ø Homogeno grupiranje/ prema većini? Definitivno NE Ø Inicijalno obrazovanje učitelja? Ø Kvaliteta i uključivanje u stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika ? Definitivno DA *Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi imaju izravan upis na učiteljske fakultete.

U zaključcima Europskog vijeća od 15. 11. 2007. godine o poboljšanju kvalitete obrazovanja učitelja, ministri odgovorni za odgoj i obrazovanje složili su se oko sljedećeg: da je odgojno-obrazovnim radnicima potrebno osigurati koordinirano, koherentno, i kvalitetno inicijalno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (indukciju) i daljnji profesionalni razvoj* , uz odgovarajuće resurse ; poboljšati kvalitetu inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja; da zvanje učitelja treba učiniti atraktivnijim. *cjeloživotno učenje ili kontinuirani profesionalni razvoj

Točnije, dogovoreno je da bi nastavnici trebali: imati pedagoške vještine, kao i specijalizirano znanje svoga predmeta; imati pristup učinkovitim programima podrške na početku svoje karijere; imati dostatne poticaje tijekom karijere za preispitivanjem svojih potreba za učenjem i stjecanjem novih kompetencija; moći poučavati temeljnim kompetencijama i učinkovito poučavati u heterogenim razredima; sudjelovati u refleksivnoj praksi i istraživanju; biti autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tijekom svog radnog vijeka.

Ako analiziramo “ 3 prakse u vrhu EU-a , ”koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja? ( A. Na sustavnoj/institucionalnoj razini učinkovito stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika… ü Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini; ü Ima stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja; ü Orijentirano je na potražnju; ü Koristi okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnovu za ishode učenja* stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem; ü Uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog/ih za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja. *ovo se odnosi na inicijalno obrazovanje učitelja

Ako analiziramo “ 3 prakse u vrhu EU”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja? ( B. Na razini korisnika i pružatelja učinkovitog stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika…. . ü Koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja; ü Orijentirano je na ishode učenja i primjenjuje metodologiju sudjelovanja; ü U aktivnostima usavršavanja primjenjuje suvremenu tehnologiju; ü Uključuje mješavinu vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta; ü Uključuje sustav osiguranja kvalitete za aktivnosti stručnog usavršavanja; ü Uključuje niz akreditiranih pružatelja.

Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje obrazovnog sektora u cjelini Ø Svaka od tri zemlje u vrhu EU ima dugoročnu politiku i strategiju odgoja i obrazovanja koje se redovito revidira, uključujući i redefiniranje zadaća te time i potrebnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika. Stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja Ø Finska i Nizozemska – decentralizirane: škole dobivaju paušalni iznos od čega je određeni postotak namijenjen aktivnostima profesionalnog razvoja; Ø Estonija – centralizirana: 3% iz proračuna Ministarstva za plaće odgojno-obrazovnih radnika može se potrošiti na izgradnju kapaciteta.

Orijentirano je na potražnju Ø Sve tri zemlje u vrhu EU uvele su sustave redovne procjene potreba za stručnim usavršavanjem kako bi se ponuda stručnog usavršavanja prilagodila potrebama odgojnoobrazovnih radnika Okvir kompetencija za učitelje i ravnatelje kao osnova za ishode učenja i analizu potreba za stručnim usavršavanjem Ø Gotovo da ne postoji zemlja EU-a bez okvira kompetencija za Ø učitelje i administrativno osoblje škola; Međutim, postoji razlika u dosljednosti njihove primjene – najdosljednije su 3 zemlje u vrhu EU, ali su one različito strukturirane: § § § Finska: decentralizirana, okvir kompetencija definira udruga učiteljskih fakulteta; Nizozemska: okvir kompetencija dogovoren je između Ministarstva i učiteljskih fakulteta; Estonija: centralizirana – okvir kompetencija definira estonsko Vijeće za procjenu kvalitete višeg obrazovanja

Što je okvir kompetencija i zašto nam je potreban? Kompetencija: uvjet koji pojedinac mora ispunjavati kako bi propisno ispunio neki zadatak (definicija) Okvir kompetencija… q …definira kompetencije za određenu profesiju i time one kojima se treba baviti u inicijalnom obrazovanju i stručnom usavršavanju; q …služi kao osnova za analizu potreba za kontinuirani profesionalni razvoj u cjelini te posebno za stručno usavršavanje; q …je alat za samo-procjenu, izradu i nadopunjavanje osobnog plana cjeloživotnog učenja; q …je osnova za definiranje standarda zanimanja te kriterija za stručnu spremu (tj. EKO i NKO) i certificiranje; q …je osnova za vrednovanje radnog iskustva stručnjaka; q …može se koristiti pri zapošljavanju novog osoblja u nekoj organizaciji.

Okvir kompetencija… 6. Fo partn rmiranje e vlast rstva izv itih an radi p instituc ija o ishod vezivanja a uč praks enja s om 3. q …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija Izr te in u je i an rad a ov el du od dj ra ig r Su om a p no ar 5. sk nj a a in z pl tim otic ci e p is nj rd uče Temeljne kompetencije nastavnika 4. Usmjeravanje i savjetovanje učenika ei ivanj cjenj a 2. Pro je proces n ih praće i njegov ja učen hoda is a ak j n ež m 7. T astito lnom vl iona i fes oju i pro razv nost tiv a e kr a pr da i ra og pr ob spo ram imj e di r da ma azo red a, na kt ter vn a, ič ija ih ki h la i m et od a q …obično je grupiran oko malog broja temeljnih kompetencija… 1. ino Omo vat guć i p ivnog avan us ouča uč je e mj ere vanj nja uč nog a en ika na

Okvir kompetencija… zv o itu ažu j, p ci rir rov (v o izi a on stra nal nje edb n a ar te e i sk gi vi o je zij vo e i ds tv o) st 3. Ra 4. Usmjeravanje učitelja u njihovom kontinuiranom profesionalnom razvoju i pružanje podrške nastavnom okruženju (upravljanje resursima) in og sk tim ; ti je ha an du je las e tic a i ran ov tk Po rad legi ti i ada ) s z 5. de rno ne ima vo ifič o t go ec stv od sp od za (v q …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija Temeljne kompetencije ravnatelja e, ivanj cjenj ljšanje 2. Pro obo i p nje i ja na razin praće n a uče le ishod ijele ško c a tvo z (vods ost) n izvrs 1. S a tva k a ra j n k ult nje i ež tom m T u n 7. asti lno po re uč ovat vl iona i us uč en ivn s r a j e u e e v j f d i o oto anja a i pro razv nost (pe da kvali čene tiv o u a go e v kr dst nom ško tetu na t o vo (v živo ) ds u o j l tvo cje učen ) 6. Pr om strat oviranje uklju egije pre vizije i čivan m je u p a van, a z obra a pobolj rtnerstva zova šanje nj vanjs a, osigur a (mor kih resur vanje alno sa vods tvo) q …obično je grupiran oko malog broja temeljnih kompetencija…

Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za inicijalno obrazovanje učitelja ØSve tri zemlje EU-a u vrhu PISA istraživanja imaju integriranu strategiju za razvoj sustava inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, s redovitim sastancima/konzultacijama(obično: dva puta godišnje) s jasno definiranim odgovornostima svih sudionika: § Nizozemska: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu § § provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim okvirom kompetencija; dva puta godišnje konzultacijski sastanci; Finska: Nema inspektorata – strateške mjere se u školama provode elektroničkim putem kroz “platforme za podršku školama”; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacije jednom godišnje; Estonija: Inspektorat uvodi strateške mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište pružatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog okvira kompetencija; konzultacijski sastanci svakih 6 mjeseci (Strategija Ministarstva o obrazovanju učitelja 200. 9 -2013. ).

Školski razvojni planovi kao osnova za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i učitelja/voditelja ØKao što ustanova treba plan razvoja ustanove (strategiju), tako i suvremena škola ima razvojni plan škole: § Koji definira obaveze škole kao i ciljeve koje škola želi postići u svom § srednjoročnom razvoju; Definira način na koji škola planira ostvariti ove ciljeve i obaveze, uključujući mehanizme osiguranja kvalitete; ØPrimjer Nizozemske: § § § Školski radni plan revidira se jednom godišnje (u čemu sudjeluju svi članovi osoblja i predstavnici roditelja), s komentarima i odobrenjem od strane inspektorata; Na razini škole godišnja procjena odgojno-obrazovnih radnika i/ili procjena potreba za stručnim usavršavanjem na temelju postojećeg okvira kompetencija u skladu s ciljevima i obavezama škole; Procijenjene potrebe za stručnim usavršavanjem postaju prioritetna područja u jednogodišnjem planu aktivnosti škole, koji se smatra dijelom školskog radnog plana.

Orijentiran je na ishode učenja, primjenjuje metodologiju sudjelovanja Ø Svaka od tri zemlje u vrhu EU stavlja jak naglasak na to da učenici pokazuju kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja, kao i na primjenu aktivnog učenja u učionici. Kompetencije nastavnika potrebne za ovo mogu se postići samo vježbanjem samog pristupa tijekom (stručnog) usavršavanja. Isto vrijedi i za kompetencije nenastavnog osoblja Primjenjuje suvremenu tehnologiju u aktivnostima stručnog usavršavanja Ø Upotreba IKT-a u stručnom usavršavanju već je postala uobičajena praksa; Ø Estonija, Finska i Nizozemska (tim redom) su među najambicioznijim zemljama u izradi i primjeni e-učenja i virtualnih zajednica za učenje u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

Kombinacija vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta Ø Kako stjecanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, tri zemlje EU u vrhu PISA istraživanja razvile su niz mogućnosti za stručno usavršavanje: § “Licem u lice” rezidencijalni programi stručnog usavršavanja za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; posebno za učiteljske vještine; § Programi e-učenja na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pojedinačno prijaviti – glavna metoda: individualni rad; posebno učinkovito za nadogradnju specijaliziranog znanja; § Zajednice/platforme e-učenja pod stručnim vodstvom na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; posebno za vještine refleksije i istraživačke projekte; § “Licem u lice” programi usavršavanja koji se održavaju u školi – glavna metoda: grupni rad; posebno za vježbanje novih pristupa u učenju i poučavanju i za team building u školama.

Sustav osiguranja kvalitete aktivnosti stručnog usavršavanja Ø Svaka od tri zemlje u vrhu EU ozbiljno shvaća osiguranje kvalitete: § § § Analiza potreba za stručnim usavršavanjem uzima se kao osnova za oblikovanje programa stručnog usavršavanja prema individualnim potrebama sudionika; Evaluacija programa stručnog usavršavanja koristi se za njihovo poboljšanje; Napredak sudionika u postizanju ishoda učenja prati se tijekom stručnog usavršavanja i koristi se za prilagodbe; Postoje procedure za rješavanje prigovora. § Niz akreditiranih pružatelja stručnog usavršavanja Ø Ø Ø Nije izgledno da će različiti oblici stručnosti potrebni za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika biti sadržani u samo jednoj ustanovi; Konkurencija, te gdje je moguće, suradnja između pružatelja, u Finskoj, Nizozemskoj i Estoniji smatraju se principima za poboljšanje kvalitete usavršavanja; Mehanizmi osiguranja kvalitete, pridržavanje okvira kompetencija i kvalificirano osoblje osnovni su kriteriji za akreditaciju koju izdaje Ministarstvo ili neko drugo službeno tijelo

Opći zaključci: Tijekom provedbe projekta, u hrvatskom sustavu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika učinjeni su veliki pomaci. U odnosu na europski kontekst, još uvijek postoji niz značajki koje se mogu uvesti. AZOO Strategija stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika (2014. – 2020. ) definira značajan dio njih .

Hvala vam na pozornosti Ured tima tehničke pomoći: Hvarska 7, 10000 Zagreb Tel. : +385 1 6180 939 paul. roeders@azoo. hr “Sadržaj ove prezentacije isključiva je odgovornost SPAN Consultantsa”.