POGLAVLJE 1 13 47 str I JAVNI DUG

POGLAVLJE 1. 13 – 47 str. I. JAVNI DUG 2016. /2017. Osnovni pojmovi: proračunski deficit, dug, javni dug, zaduživanje.

POJMOVI Posuđivanje – važan način financiranja središnje vlasti i lokalnih jedinica vlasti. Dug – u određenom vremenskom razdoblju predstavlja akumuliranu vrijednost prošlih deficita. Deficit – u određenom vremenskom razdoblju predstavlja višak rashoda nad prihodima. PRORAČUNSKI DEFICIT IZVANPRORAČUNSKI DEFICIT UKUPNI DEFICIT

Ekonomskim rječnikom razlika proizlazi u značenjima Dug – varijabla stanja (mjerena u nekoj danoj točki u vremenu) Deficit – varijabla toka (mjerena u nekom vremenskom razdoblju)

Proračunski deficit (I)

Proračunski deficit • Razne vrste deficita • Institucionalno proračunski deficit može biti: opće države, središnje države te Državnog proračuna.

Izvori financiranja proračunskog deficita: • • zaduživanje kod Središnje banke prodaja državne imovine zaduživanje na domaćem financijskom tržištu zaduživanje u inozemstvu.

UKUPNI DEFICIT/SUFICIT razlika je ukupnih prihoda i rashoda proračuna. TEKUĆI/OPERATIVNI DEFICIT/SUFICIT razlika je redovitih prihoda i rashoda poslovanja bez promjena u dugoročnoj nefinancijskoj imovini.

DEFICIT/SUFICIT NEFINANCIJSKE IMOVINE razlika je prihoda od prodaje nefinancijske imovine i rashoda za nabavu nefinancijske imovine koji doprinos proračuna financiranju kapitalnih ulaganja tijekom 1 godine. PRIMARNI DEFICIT/SUFICIT razlika je prihoda i poslovanja države iz kojih su isključeni rashodi za kamate.

Javni dug (II)

Javni dug može se definirati kao kumulativ (vremenski zbroj) potraživanja koje prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u određenom trenutku. Javni dug ima dvoznačno obilježje. Javni dug je financijski instrument koji u sebi uključuje elemente i javnih prihoda i javnih rashoda. U trenutku zaključenja zajma javni zajam predstavlja prihod države, a u trenutku dospijeća javni dug predstavlja rashod države.

Daljnje, javni dug. . . • može se definirati i kao kumulativ prošlih proračunskih deficita. • javni dug je varijabla stanja jer se mjeri u određenom vremenskom trenutku, dok je proračunski deficit varijabla tijeka jer se mjeri tijekom zadanog vremenskog razdoblja.

Zašto i kako nastaje javni dug? Država kao najveća institucija javnog sektora u svrhu prikupljanja sredstava zadužuje se radi: • • financiranja kapitalnih projekata otplate postojećih dugova provedbe mjera stabilizacijske politike uravnoteženja poreznog opterećenja

Razlike državni/javni dug Državni dug = u ovaj dug spada dug Središnjeg proračuna, tj. Državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna. Javni dug = u ovaj dug spada dug Središnjeg proračuna (proračuna opće države), proračuna lokalnih jedinica vlasti i izvanproračunskih korisnika (izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica vlasti).

Klasifikacija javnog duga Postoji šest kriterija: 1. institucionalni obuhvat 2. podrijetlo (rezidentnost vjerovnika) 3. ročna struktura 4. valutna struktura 5. struktura kamatnih stopa 6. utrživost instrumenata javnog duga.

Institucionalni obuhvat • Postoje državni i javni dug • Može biti unutarnji ili vanjski javni dug, također unutarnji ili vanjski državni dug.

Podrijetlo (rezidentnost) vjerovnika • Dijeli se na vanjski i unutarni javni dug • Kao kriterij za razlikovanje se koristi tržište nastanka duga. • Vanjski dug obuhvaća isključivo izravna inozemna zaduženja, dok neizravno inozemno zaduženje nastaje prijenosom potraživanja domaćeg vjerovnika na vjerovnika u inozemstvu • Unutarnji dug obuhvaća izravne obveze države prema vjerovnicima i rezidentima određene države.

Prema ročnoj strukturi KRATKOROČNI DUG (do 1 godine) SREDNJOROČNI DUG (1 – 10 godina) DUGOROČNI DUG (duže od 10 godina) Dug po ročnosti važno je diverzificirati ne samo zbog ujednačavanja vremenskog rasporeda tereta otplate duga, nego radi i izgradnje referentne krivulje prinosa na državne vrijednosnice koja može pomoći u vrednovanju ostalih fin. instrumenata na tržištu.

Prema kriteriju valutne strukture • Javni dug može biti denominiran u domaćoj i inozemnoj valuti. • Izdavanje duga u domaćoj valuti podržava izgradnju referentne domaće krivulje prinosa, zbog čega je zaduživanje u domaćoj valuti poželjnije od zaduživnaja u inozemstvu. • Potrebno je kombinirati vrste izdavanja duga prema valutama.

Prema kriteriju strukture kamatnih stopa • Postoji dug s varijabilnom i dug s fiksnom kamatnom stopom • Osnovna kamatna stopa je vezana uz neku od referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu (LIBOR, EURIBOR) ili uz stopu inflacije. • Varijabilna kamatna stopa se najčešće određuje uz fiksnu premiju na jednu od referentnih kamatnih stopa na fin. tržištu.

Prema kriteriju utrživosti instrumenata Javni dug može biti utrživ (obuhvaća instrumente duga s kojima se može trgovati na fin. tržištu) i neutrživ (obuhvaća instrumente koji se drže do dospijeća). • Državne vrijednosnice se smatraju utrživim instrumentima zaduživanja, dok se zaduživanje kreditima smatra neutrživim. • S utrživim dugom se otvoreno trguje na tržištima kapitala, a s neutrživim se ne trguje. • Unutar te dvije kategorije dug se prikazuje po vrsti instrumenata i njihovim obilježjima. • Postoje utrživi dug u inozemnom vlasništvu i utrživi dug u inozemnoj valuti.

Utrživi instrumenti zaduživanja To su državne obveznice s fiksnim prinosom, odnosno kuponskom kamatnom stopom, stopom koja se određuje u visini tržišne kamatne stope u vrijeme izdanja, obično su standardizirane i jednostavne, s rokom dospijeća od 2 do 10 godina. Kratkoročne su: kratkoročne utržive vrijednosnice (poput trezorskih zapisa), komercijalni zapisi, kratkoročni depoziti i sl.

Zakonom o proračunu (NN br. 87/08) propisan je zakonodavni i institucionalni okvir upravljanja javnim dugom. Propisan je: • obuhvat javnog duga • ciljevi upravljanja javnim dugom • uvjeti i ovlasti zaduživanja • obveze izvještavanja.

Zaključno o javnom dugu. . . Reprogramiranje javnog duga - moratorij otpis duga novi javni zajmovi putem intervencije banaka prodaja potraživanja na sekundarnim tržištima zamjena oblika duga.

Javni zajam (III)

Javni zajam kao pojam osnovna karakteristika je njegova povratnost Pravno gledano; javni zajam je jednostrano obvezni ugovor prema kojem zajmodavac (vjerovnik) ima samo pravo, a zajmoprimac (dužnik) ima samo obvezu.

Konverzija javnog zajma • postupak države-dužnika kojim se mijenja neki od bitnih elemenata zajma u korist države- dužnika koja je i inicijator konverzije. • predstavlja ukupnost promjena onih sastavnih dijelova ugovora o zajmu kojim se postiže poboljšanje položaja države-dužnika • pretvaranje nepovoljnijeg zajma u novi zajam s povoljnijim uvjetima.

Pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. Proračunski deficit (objašnjenje). Navedite i objasnite vrste proračunskog deficita države (izvori). Ukupni deficit/suficit (definicija). Tekući/operativni deficit (definicija). Deficit/suficit nefinancijske imovine (definicija). Primarni deficit/suficit (definicija). Javni dug (definicija). Zašto i kako nastaje javni dug? Klasifikacija javnog duga (navesti i objasniti). Institucionalni obuhvat javnog duga (objasniti). Podrijetlo (rezidentnost vjerovnika) javnog duga (objasniti). Ročna struktura javnog duga (objasniti). Valutna struktura javnog duga (objasniti). Struktura kamatnih stopa kod javnog duga (objasniti) Utrživost instrumenata javnog duga (objasniti kroz utržive instrumente zaduživanja). Reprogramiranje javnog duga (navesti i objasniti). Javni zajam (definicija i konverzija).