FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO JAVNI DUG PROF DR

FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO JAVNI DUG PROF. DR HALIL KALAČ

JAVNI DUG U FINANSIJSKOJ TEORIJI UZROCI STVARANJA JAVNOG DUGA Finansijska teorija danas izdvaja nekoliko osnovnih razloga za stvaranje javnog duga: 1 ) Vanredni, uglavnom, veliki javni rashodi, 2) Savremeni državni interveneionizam u privredi, za što su potrebna ogromna „dodatna" sredstva, izvan redovnih javnih prihoda. 3. 12. 2020 2

3) Vremensko nepoklapanje formiranja javnih rashoda, odnosno odgovarajućih prihoda, 4) Budžetski deficit koji nije moguće više pokriti redovnim javnim prihodima. • Vanredni javni rashodi su osnovni faktor formiraranja javnog duga. • Sve veće javne rashode nije moguće u modernoj državi, pokriti porezima, posebno 3. 12. 2020 3

rashode na naoružnje, izgradnju infrastrukture, istraživanja i razvoj, energiju, ekologiju, socijalnu politiku u sl. • To traži sredstva, koja mogu biti ili javni dugovi (u zemlji ili u inostranstvu) ili vanredni porezi. • Zbog više razloga, teško se mogu uvesti vanredni porezi, pa se češće i lakše pristupa formiranju javnog duga (zajma). • Time se javni dug tretira kao anticipacija poreza. 3. 12. 2020 4

• Moderna država, zbog vrlo razvijenih razvojnih, stabilizacionih, socijalnih funkcija koje je preuzela na sebe, mora koristiti javni dug kao stalan elemenat izvršenja tih funkcija i zadataka. • Porastom javnog duga isplate kaimata po dugu rastu znatno brže od rasta duga, jer dug postaje generator vlatstitog rasta. Tako je u periodu 1946 -1972. 3. 12. 2020 5

• Danas se smatra da su rashodi po kamatama jedan od značajanih faktora stalnog rasta javnog duga. • U pogledu prirode i uzroka nastanka, a zatim uloge javnog duga u privredi, mogu se izdvojiti nekoliko osnovnih teorijskih pravaca: 3. 12. 2020 6

1) Klasična teorija javnog duga, 2) Savremena teorija duga, 3) Socijalistička ( državno-pravna), teorija - danas je to tranzicija. 4) Moderna teorija javnog duga • U osnovnim crtama izložiti ćemo navedene teorije, izložeti pri tome osnovne stavove o javnom dugu, kao i prirodi i oblicima njegovog djelovanja. • Kda se kaže javni dug prvenstveno se misli na spoljni javni dug. • Manje se pažnje posvećuje unutrašnjem javnom dugu. 3. 12. 2020 7

1) KLASIČNA TEORIJA JAVNOG DUGA • Klasična teorija, u duhu svojih osnovnih stavova u vezi ekonomskog razvoja i uloge finansija (neutralnog novca i kredita, neutralne drzave, i pokrica javnih rashoda, uglavnom porezima), u potpunosti odbacuje javni dug. • Istina, ukoliko ga i prihvata, dugovi se tretiraju kao elemenat uspostavljanja ravnoteže u budžetu, jer nastali vanredni rashodi treba da se pokrivaju vanrednim prihodima (dugovima), a ne porezima. 3. 12. 2020 8

• Ova teorija polazi od stava da javni dug odvlaci drzavnu blagajnu u bankrot, a kapital bi u privatnom sektoru bio najracionalnije upotrijebljen, što je u skladu s tezom o prednosti prtivatnog kapitala nad javnim i neograničenoj privatnoj inicijativi. 3. 12. 2020 9

• To redovno dovodi do stagnacije u privredi, jer se izvučeni dohodak neproizvodno troši. • U dugovima se gleda opasnost za opstanak države i zdravih finansija. • Prednost se daje porezima kao redovnim izvorima prihoda države. • I tako dok se prednost davala privatnom kapitalu i privatnoj inicijativi nad javnim, pružao se snažan otpor javnom dugu. • Zato D. Hume u svojoj studiji o javnom kreditu i kaže: „Ili će narod uništiti javne dugove, ili će dugovi uništiti narod". 3. 12. 2020 10

Klasična teorija navodi slijedeće argumente protiv javnog duga: - Odsustvo štednje u državnom gazdovanju imovinom, - Rasipništvo u upotrebi tako prikupljenih sredstava, - Ogranizovanje, ili čak, sprečavanje privrednog razvoja, - Lako zaduživanje koje često dovodi do bankrotstva državne blagajne. 3. 12. 2020 11

• Istina, postojala su i druga shvatanja (Volter) da javni zajam povećava nacionalno bogatstvo i da je koristan. • On kaže da „država koja duguje sama sebi ne može siromašiti". • Ovakve stavove je tada bilo teško braniti, posebno zbog toga što su se sredstva neodgovorno trošila, uglavnom neproizvodno, s druge strane, lako zaduživanje je često dovodilo do finansijskog kraha države (stoma javnih finansija). 3. 12. 2020 12

2) SAVREMENA TEORIJA JAVNOG DUGA • Savremena finansijska teorija realnije gleda na javni dug, u odnosu na klasičnu teoriju, jer ga poznaje u svoj njegovoj kompleksnosti. • Savremena teorija javnog duga je u stvari izrasla na kritici klasične teorije. • Novi pristup se ogleda u tome - kada će se kredit javiti i kako će se trošiti. • Jer, uloga javnog duga u modernoj privredi se sve više posmatra kao instrumet finansijske i razvojne politike, što je neosporno. • Time se i uloga i funkcija javnog duga iz osnova izmijenila. 3. 12. 2020 13

• Već razvojem kapitalizma javni dug gubi privatnopravni karakter. • Postajući kredit države, on dobija javno-pravni karakter. • Savremena finansijska teorija potrebe nastajanja i razvoja javnog duga izvodi zbog slijedećih razloga: 3. 12. 2020 14

1) Moderna država bez sredstava javnog duga ne bi mogla vršiti uspješno svoje funkcije, jer je javni dug sastavni elemenat privrednog sistema i razvojne politike (monetarne, fiskalne, formiranja akumulacije). 2) Zajmovi upotrebljeni za proizvodne investicije i sami stvaraju sredstva za optlatu zajma, a ovi jačaju ukupni privredni potencijal zemlje. 3)Sredstva javnog duga sve više se koriste za proizvodne svrhe, dovodeći do jačanja materijalne snage zemlje. 3. 12. 2020 15

4) Dugom se mogu, u kratkom roku, bezbolno prikupiti mnogo veća novcana sredstva nego s porezima. Posebno u uslovima kada je zemlja dostigla gornju granicu oporezivanja (iskoristila svoj porezni kapacitet). 5) Dugovi stvoreni u inostranstvu povećavaju nacionalnu akumulaciju, pri čemu je osnovno kako i u koje svrhe se ova sredstva troše. 6) Najveći dio javnog duga pokriva generacija koja ga stvara, uglavnom iz svog nacionalnog dohotka, a malim dijelom to je teret budućih generacija (jer se radi o kratkoročnim oblicima dugova). 3. 12. 2020 16

• Finansijska teorija danas na javni dug gleda potpuno drugačije u odnosu na kiasičnu teoriju. • Moderna teorija javnog duga polazi, prije svega, od poznate „fiskalne politike", prema kojoj se u prvi plan stavljaju ekonomska i socijalna djelovanja duga. 3. 12. 2020 17

• U početku se javni dug koristio ograničeno i samo za veće investicione radove, uglavnom neproizvodnog karaktera, a država je dolazila do potrebnih sredstava na finansijskom tržištu kao i svaki drugi subjekt (kamata, rok, ponuda i tražnja i dr. ). 3. 12. 2020 18

• Već u toku prvog svjetskog rata i velike ekonomske krize, a posebno poslije drugog svjetskog rata, granice zaduživanja i upotrebe duga popuštaju, tako da dolazi i do naglog rasta javnog duga - uz široku skalu pravaca korištenja ovih sredstava. • Javni dug postaje sredstvo ne samo za ulaganje u nerentabilne investicije (u koje privatni kapital ne želi da ide) već snažno sredstvo za regulisanje cjelokupnih privrednih tokova. 3. 12. 2020 19

• Umjesto statičkog pristupa, pri kojem javni dug ima neutralnu ulogu u privredi, novi teorijski pristup vidi u cjelini dinamicki faktor u provodjenju politike pune zaposlenosti, visoke stope rasta i regulisanja ukupne tražnje. 3. 12. 2020 20

3) TEORIJA JAVNOG DUGA U NERAVZIJENOJ EKONOMIJI • Javni dug u teoriji i praksi nerzavijenih privreda nije dobio takvu ulogu kao u razvojnom kapitalizmu. Ovo je posebno bilo prisutno u prviredama centralnoplanskog tipa, bez razvijenog tržisnog mehanizma. 3. 12. 2020 21

• Dug se uglavnom razvio, u okvirima koje je odredila klasična teorija javnih finansija, ali s tom razlikom da ga posmatra kao faktor u ekonomskom razvoju, faktor koji djeluje na stvaranje dohotka i zaposlenost. • Prema tome, proizvodni i stimulativni pristup dugu je sve prisutniji. 3. 12. 2020 22

• Država može da se samo izuzetno zadužuje u zemlji ili inostranstvu, i to radi podmirenja odredjenih izvarednih potreba (nacionalizacija, agrarna reforma, eksproprijacija, posleratna obnova i izgradnja privrede, plan indusmjalizacije i sl. ). • Time teorija prihvata stav da su to samo izvanredni izvori sredstava. 3. 12. 2020 23

• Novi odnosi izmedju država i banaka znatno olakšavaju zaduživanje države kod banaka, a često uvodjenje monopola u spoljnoj trgovini omogućava državi da uspostavi nove odnose u finansiranju s inostranim bankama, preduzećima, privatnim kapitalom ili državama. 3. 12. 2020 24

Buduća visina i ponašanje javnog duga zavisiće od nekoliko faktora, i to: 1) Strukture javnog duga prema upisnicima (sredstvima iz kojih se formira), 2) Visine duga prema naclonalnom dohotku, odnosno društvenom proizvodu svake pojedinačno uzete zemlje, 3. 12. 2020 25

3. Visine duga prema ukupnim javnim rashodima, 4) Opterećenja rashoda budžeta kamatnom sumom, 5) Visine dijela javnih prihoda koji se direktno koriste za otplatu javnog duga. 3. 12. 2020 26

VRSTE I KLASIFIKACIJA JAVNIH DUGOVA • Javni dugovi su vrlo nehomogeni, s obzirom da se radi o različitim vrstama, različitim specifičnim svojstvima, po čemu se, konačno, razlikuju od nekih drugih oblika. • Zbog toga se redovno vrši njihova klasifikacija po pojedinim grupama. • Postoje brojni pokušaji klasifikacije dugova, ali je najčešća podjela na slijedeće grupe: 3. 12. 2020 27

Prema teritorijalnom principu: - unutrašnji i - spoljni b) Prema metodama kojim se država služi da bi došla do sredstava: - dobrovoljni i - prinudni, c) Prema vremenu za koji su formirani: - kratkoročni (privremeni), - dugoročni, 3. 12. 2020 28

d) Prema načinu otptlate i garanciji - anuitetski, rentni, dugovi s naplatom i bez naplate kamata. e) Prema tome da li država istovremeno preuzima i obavezu da daje i neki zalog kao garanciju za uredno plaćanje kamata i optlata - javni dugovi se dijele na: - zajmove sa zalogom i - zajmove bez zaloga. 3. 12. 2020 29

1) UNUTRAŠNJI I SPOLJNI JAVNI DUGOVI • Podjela na unutrašnje i spoljne zajmove zasniva se na tome da se u ulozi povjerilaca prema državi javljaju domaći ili strani subjekti. • Unutrašnji zajmovi se obično stvaraju u odnosu prema stanovništvu, bankama i drugim finansijskim institucijama, kreditnom tržištu uopšte, prema preduzećima i dr. 3. 12. 2020 30

• Dugove u inostranstvu država zakijučuje obično kod banaka i konzorcija banaka ili bilatralno kod vlade druge zemlje i dr. • U inostrauvu država može stvarati javni dug iz slijedećih razloga: 3. 12. 2020 31

1) Zbog monetarne situacije u zemlji, nastale devalvacijom valute, dakle zbog povećanja pokrića (u vrijeme kada je postojalo pokriće), odnosno jačanja deviznih rezervi, što je danas dosta čest siučaj, tj. jačanja međunarodnog položaja naconalne valute. 3. 12. 2020 32

2) Zbog investicionih dugova, koji su nastali kao posljedica štednje ili akumulacije, obično zemlja koje oskudijevaju kapitalom potrebnim za razvoj. Nerazvijene države, da bi podstakle svoj ekonomski razvoj, uzimaju kredit kod razvijenih zemalja bogatih kapitalom. Ti dugovi mogu biti ne samo u finansijskom, nego i u drugim oblicima, kao npr. opremi, sirovinama, naoružanju, robama i dr. 3. 12. 2020 33

3)Zbog smanjenja deficita u platnom bilansu, 4) Zbog finansiranja deficita budžeta, vezanog za visoke vojne i druge neprivedne rashode. Ovakvi dugovi se često nazivaju mrtvi dugovi, s obzirom da ne doprinose porastu nacionalnog dohotka. 3. 12. 2020 34

2) DOBROVOLJNI I PRINUDNI ZAJMOVI Dobrovoljni zajmovi se zasnivaju na osnovnim interesima upisnika zajma, dok se kod nekih država redovno koristi prinudom i pritiskom na nosioce dobdaka. Postoje i patriotski zajmovi. U prikupljanju sredstava, putem ovih zajmova, država se koristi i oslanja na patriotska osećanja upisnika zajma. 3. 12. 2020 35

a) Dobrovoljni zajmovi • Zasnivaju na medjusobnom sporazumu države i nosioca dohotka u kojem postoji zajednički interes, obično u obliku veće kamatne stope, poreskih olakšica i drugih pogodnosti. • Kamata je redovno veća od bankarske i tržišne, a sigurnost povraćaja sredstava, kombinovana s patriotskim elementima, čini ih danas dosta raširenim oblikom zajma. 3. 12. 2020 36

b) Prinudni javni dugovi • Javijaju u slučajevima kada država treba da dodje do značajnih izvanrednih sredstava, a vlasnici sredstava nisu spremni da joj privremeno ustupe svoje dohotke. • Ovaj oblik dugova nalazi se izmedju poreza i dobrovoljnih dugova. • Država se obavezuje da će sredstva u određenom vremenu vratiti zajedno s kamatom, ali je ova kamata niža u odnosu na tržišnu i kamate kod dobrovoljnih zajmova. 3. 12. 2020 37

• Sličnost s porezima proizlazi i iz elemenata prinude, a i zbog toga što ima svojstva poreskog pritiska. • Prinudnim zajmovima država pristupa samo u izvanrednim slučajevima. • Imovina nosilaca dohotka služi kao osnova za upis zajma. 3. 12. 2020 38

• Prema oblicima u kojima se javljaju, javni dugovi mogu biti: javni i prikriveni. • Javni zajam je praćen svim elementima javnih aktivnosti države pri raspisivanju, upisu i vraćanju. • Priknveni zajam se retko koristi i njega finansijska teorija i politika ne preporučuju. • Prvo, teško je tačno utvrditi stvano imovinsko stanje pojedinaca i izvšiti pravednu raspodjelu tereta duga, i • Drugo, obavezni zajam redovno oduzima značajan dio dohotka i kupovne snage, tako da dovodi do skoka kamata i brojnih indirektnih (često i neželjenih) djelovanja u privredi. 3. 12. 2020 39

• Prikriveni dug se javlja onda kada država, da bi izbjegla isplatu duga preko nove emisije novca, tu isplatu vrši umjesto gotovim novcem obveznicama. c) Patriotski javni dug i zajam postoji kada se upisnici ili vlasnici dohotka ne rukovode pri upisu zajma motivom kamate, ili drugim pogodnostima, već patriotskim osjećanjem. 3. 12. 2020 40

SISTEMI EMISIJE JAVNOG DUGA • Stvaranje javnog duga se sprovodi kroz emisiju obveznica koje država uručuje nosiocima dohodaka, odnosno svojim povjeriocima koji su spremni da joj stave na raspolaganje svoj dohodak. • Postoje dva osnovna sistema emisije zajma (duga): - direktan i - indirektan 3. 12. 2020 41

1) DIREKTNI SISTEM EMISIJE JAVNOG DUGA • Direktna emisija se sprovodi obično u razvijenim privredama, s razvijenom štednjom i finansijskim tržištem. • Formiranje duga je vrlo efikasno, čime se često izbjegava da se bankama plaćaju pri upisu velike provizije za usluge. • Ovo je najracionalniji i najbolji način upisa javnog zajma. • Obveznice se neposredno uručuju upisnicima zajma, pa se time izbjegava preprodaja i špekulacija ovim papirima. 3. 12. 2020 42

Prednosti ovog sistema emisije su, dakle: - manji troškovi i izbjegavanje posredovanja banaka, i - sigurnost kontrole i izbjegavanje eventualne inflacije. • Upisivanje zajma se vrši javno, pri čemu se upisnicima ostavlja da unaprijed u odredjenom roku i odredjenim ratama, moraju upisivati zajam. 3. 12. 2020 43

• U pozivu za upis se objavljuju mjesto i uslovi zajma. • Što se tiče mjesta upisa, to mogu biti državne ustanove ili banke. • U pogledu zajma, unaprijed se utvrdjuje kamata, otplatna služba i druge eventualne pogodnosti za upisnike. 3. 12. 2020 44

• U modernim privredama upis zajma sve više se vrši za konkretne razvojne i socijalne ciljeve, unapred se utvrdjuje visina zajma (npr. zajam za puteve). • Kada se upiše navedena suma, zajam se zaključuje. • To je odredjena ili ograničena emisija. • Medutim u vanrendim uslovima (rat, stalne ratne opasnosti i dr. ), kada javni dugovi postaju glavni izvor javnih sredstava, država se može poslužiti i neograničenom emisijom. 3. 12. 2020 45

• Ograničena emisija može biti praćena i izvjesnim teškoćama. • Prvo, može se desiti da se zajam u potpunosti ne upiše, što pred državu stavlja zadatak da preostale obveznice obično proda bankama, i drugo, da se upiše veći iznos od ranije objavljenog. • Teškoća se javlja u tome kako rasporediti zajam na sve upisnike. • Obično se ovde velikim upisnicima redukuju obaveze, a manjim priznaju u cjelosti. 3. 12. 2020 46

Slabosti ovog sistema su: -neizvesnost u pogledu krajnjeg ishoda upisa zajma i - nužnost postojanja vrlo sposobnog državnog aparata koji će to sprovesti, preuzmanjem potpunog finansijskog i politickog rizika za upis zajma. 3. 12. 2020 47

2) INDIREKTNI SISTEM EMISUE JAVNOG DUGA • Indirektna emisija je drugi oblik emisije duga, a svodi se na to da se dug (zajam) ustupi po utvrdjenoj cijeni bankama ili bankarskom konzorciju. • Banke isplaćuju zajam odmah, a kasnije formiraju sredstva preprodajom obveznica. • Interes nalaze u zaradi koja se formira na razlici izmedju plaćenog kursa i onog po kojem prodaju obveznice. • Sistem indirektne emisije ima dvije prednosti: 1) Omogućava da se potrebna sredstva odmah formiraju; 3. 12. 2020 48

2) Osigurava se potrebna suma sredstava zajma (nema zavisnosti u pogledu konačnog uspjeha zajma). • Slaba strana ovog sistema je u tome što omogućava bankama da zaradjuju velike sume, koje u krajnjem slučaju plaćaju porski obveznici. • Sistemu indirektne emisije država pribjegava najčešće u onim slučajevima kada nije sigurna da će upisati predvidjenu sumu sredstava. 3. 12. 2020 49

Ovakvom prodajom obveznica bankama, država je, medjutim u situaciji da to odmah ostvari. • Emisija javnog duga, bez obzira na izabrani sistem emisije, može se vrši na tri načina: • po paritetu, • ispod pariteta, i • iznad pariteta. 3. 12. 2020 50

KONVERZIIA, KONSOLIDACIJA I UNIFTKACUA JAVNOG DUGA • Priroda javnih dugova pokazala nam je da su to izvanredni izvori prihoda i čine vrlo razvijen dio finansijske politike moderih država. • Oni se ne mogu emitovati u neograničenom iznosu na neodredeno vrijeme. • Zbog toga stalni proces gašenja (amortizacije) postaje neminovnost, jer se na taj način omogućava stvaranje novih zajmova. • Teret javnog duga (otplate i kamate) za budžet savremenih država su sve veći. • Da bi se donekle oslobodila prevelikog tereta, država često pristupa regularnom olakšanju tereta državnog duga i to preko konverzije. 3. 12. 2020 51

• Konverzija je, u širem smislu riječi, svaka operacija države usmjerene na neotplaćene dugoročne ili nekonsolidovane dugove, što se smatra jednim oblikom konverzije, doduše specificne, ali ipak one koja pridonosi konsolidaciji javnog duga. • Pod konsolidacijom se često podrazumeva unifikacija dugova, tj. spajanje više različitih dugova s različitim kamatama, rokovima i dr. u jedan jedinstveni, unifkovani dug. 3. 12. 2020 52

• Isto tako, pod tim se podrazumijeva i pretvaranje kratkoročnih dugova u dugoročne. • Ova operacija se zove fundiranje dugova. • U užem smislu, konverzija obično znači olakšanje tereta javnog duga, preko snižavanja kamatne stope po ranije formiranom dugu, ali obaveza po dugu se ne mijenja, mada dug može čak i porasti.

RAZLOZI ZA KONVERZIJU DUGOVA • Postavlja se često pitanje: zbog čega država vrši konverziju dugova i da Ii u to ima pravnu, ekonomsku i potitičku osnovu? • Postoje i pravni i ekonomski razlozi za ovu operaciju države. • Ekonomski posmatrano može se dogogiti da se promijeni privredna situacija, ili izmijeni faza u ciklusu, te da u toku razvoja privrede dodje do opadanja kamate na tržistu kapitala. 3. 12. 2020 54

• Država je tada u situaciji da plaća visu kamatu od one koja je u medjuvrenu formirana na trižištu kapitala. • To joj znatno povećava obaveze po dugu, odnosno rashode. • Država može, zbog finansijskih razloga, pristupiti konverziji koja će dovesti do snižavanja rashoda u budžetu. 3. 12. 2020 55

• Razlozi nastaju već u momentu kada nastanu okolnosti da drzava povjeriocima placa vecu kamatu od formirane kamate na finansijskom tržistu. • Tada je dužnost i obaveza države da vrši konverziju. • Pravni aspekt konverzije pokazuje da je to nešto složeniji problem od onog čisto ekonomskog. • Pravno posmatrano, konverzija se sastoji iz dvije odvojene radnje: 3. 12. 2020 56

• Prve, otkazivanje i ponuda isplate stranog duga, i druge, stvaranje novog zajma u istom iznosu, ali uz nižu kamatu. • Isplata starog zajma vlasnicima obveznica (povjeriocima) u finansijama se naziva klasična konverzija. • Pravno gledano, svaki vlasnik obveznice u momentu konverzije trebalo bi dati saglasnost na smanjenje kamate ili na isplatu starog duga. • Jer, prilikom zaključenja zajma postignut je ugovor dvije strane o svim elementima zajma. 3. 12. 2020 57

• Praktično, to se nikada ne čini, jer se novacija i amortizacija zajma slivaju u jednu operaciju. • Time ovo postaje samo pravna konstrukcija i ništa više. Cilj nije isplata zajma već olakšanje budžetskog tereta, što je i osnovni smisao konverzije dugova. • U čemu je interes upisnika zajma u konverziji? • Ni vlasnicima obveznica najčesce nije u interesu konačna isplata zajma, s obzirom na to da postoji niža kamata na finansijskom tržištu i da svoja sredstva nisu u stanju unosnije plasirati. 3. 12. 2020 58

• Oni državi ponovo povjeravaju svoje uštede i prihvataju nove uslove zajma. • Do povećanja starog duga uopšte ne dolazi, jer svrha konverzije nije vraćanje duga, već rasterećenje budžeta. • Posebnom klauzolom o konverziji, država već pri upisu zajma osigurava sebi pravo da vrši konverziju duga poslije izvjesnog dužeg ili kraćeg perioda. 3. 12. 2020 59

• Postoji bitna razlika kod konverzije rentnih i amortizacionih dugova. • Kod rentnih dugova, vidjeli smo, država se obavezala da uredno plaća kamate (rentu), ali pri tome zadržava pravo da zajam vrati u svakom momentu kada to smatra pogodnim. • Ovaj oblik duga omogućava državi da svakog momenta (uz druge uslove) svojim povjeriocima nametne konverziju. • Amortizacioni dugovi, zbog čvrstog plana amortizacije, bez izričite „klauzule o konverziji", ne omogućavaju takav zahvat države. 3. 12. 2020 60

VRSTE I OBLICI KONVERZIJE DUGOVA • U pogledu pravne reforme konverzija dugova može se javiti u tri oblika: a) Dobrovoljna, b) Prinudna, c) Konverzija novijeg perioda. 3. 12. 2020 61

• Dobrovoljna konverzija se zasniva na obostranom sporazumu dvije strane o zajmu. • Kod dobrovoljne se mogu javiti dva oblika: opciona i fakultauvna. • Kod opcione konverzije vlasnici obveznica sami odlučuju da li prihvataju smanjenje kamata ili isplatu glavnice. • Fakultativna omogućava vlasniku obveznice da ne da svoju saglasnost na smanjenje kamate i da zadrži staru obveznicu. • Rijetko se primenjuje (poslednji put u Engleskoj 1844. godine). 3. 12. 2020 62

• Prinudna konverzija je jednostrano mijenjanje bilo kojeg elementa u javnom zajmu od strane države. • Ne radi se samo o smanjenju kamate, već i o mijenjanju roka zajma, plaćanja kamate u nekom drugom obliku, u novim obveznicama i sl. • Prinudna konverzija ne stoji ni na kakvom pravnom osnovu, finansijska teorija ne podržava ovaj oblik konverzije. 3. 12. 2020 63

• Konverzija novijeg razvoja sadrži u sebi elemente, kako prinude tako i dobrovoljne konverzije. • Ogromnim porastom uticaja države u privrednom životu, pretvarajući se u osnovnog regulatora privrednog razvoja, ona može dovesti do toga da vlasnik obveznica i van svog interesa pristaje na konverciju. • Ovo je danas rezultat izmjene finansijske i ekonomske politike savremene države. • Da bi se mogao sprovesti bilo koji oblik konverzije, potrebno je da postoje prethodno ostvareni preduslovi za to. 3. 12. 2020 64

AMORTIZACIJA JAVNOG DUGA I ) FAKTORI AMORTIZACIJE DUGOVA • Amortizacija ili gašenje duga je završna faza u finansiranju države ovim sredstvima. • Amoriizacija predstavlja vraćanje duga u obliku kamate i otplate (anuiteta). • Vraćanje prikupljenih sredstava vrši se iz sredstava formiranih porezima i drugim redovnim javnim prihodima. • Amortizacija zajma je obično direktna, što je uslovljeno koliko pravnim, toliko i ekonomskim razlozima. 3. 12. 2020 65

Navešćemo neke osnove zbog kojih je neophodna amortizacija dugova: 1) Korišćenje javnog duga od strane država, bez njegovog otplaćivanja i gašenja, dovelo bi do preteranog rasta dugova, time bi dug sve više opterecivao i konačno „zagušio" redovan budžet. 3. 12. 2020 66

2) Ako se ne bi amortizovao dug, odnosno država ne bi vraćala pozajmljena sredstva, nosioci dohotka bi odbili da ubuduće upisuju dug, što bi primoralo državu da u ovim slučajevima traži druge izvore sredstava i pod daleko nepovoljnijim uslovima. Time bi istovremeno i elastičnost javnih dugova mnogo izgubila na svom značaju. Dugovi bi postali vrlo neelastičan izvor javnih sredstava. 3. 12. 2020 67

3) Ekonomski razlozi amortizacije dugova imaju posebno značenje. Bez djelovanja javnog duga u privredi, koje je vrlo raznovrsno i značajno, privreda bi relativno brzo upala u kriznu situaciju i nezaposlenost, tako da je amortizacija dugova stalan i siguran (uz to i elastičan) instrument ekonomske politike. 3. 12. 2020 68

4) Država mora posebno čuvati ovaj osnovni izvor sredstava za finansiranje rata i drugih vanrednih slučajeva. Ovo čini posebno kroz sistem amorortizacije ili gašenja duga u periodu razvoja, uspona i mirnog stanja, da bi ga mogla koristiti u privrednoj ili finansijskoj krizi koja se javlja u toku razvoja. 3. 12. 2020 69

VRSTE AMORTIZACIJE DUGOVA U pogledu oblika, amomzacija javnog duga pojavijuje se u više vrsta. Danas su uobičajeni slijedeći oblici amortizacije: - direktna amortizacija duga; - indirektna amortizacija duga; - ugovorna amortizacija; - automatska; - fakultativna i - monetarna amortizacija. 3. 12. 2020 70

• Direktna (neposredna) amortizacija postoji kada se dug vraća neposrednim povjeriocima ili upisnicima putem anuiteta. • lndirektna amortizacija se sprovodi preko kupovine i prodaje efekata duga preko berze hartija od vrijednosti. • Ugovorna amortacija se vrlo često primenjuje pošto se već pri upisu zajma utvrdjuju rokovi otplate i plaćanje kamata prema utvrđenom ugovoru o zajmu. 3. 12. 2020 71

• Automatska amortizacija se vrši preko specijalne , , amortizacione kase" koju država dotira svake godine u cilju optlate zajma. • Kasa redovno godišnje otkupljuje na berzi vrijednosne papire (obveznice) javnog duga, da bi ih odmah unovčila ili dalje čuvala naplaćujuci i dalje kamatu po kuponima tih obveznica. • Ovaj siatem amortizacije je pokazao dosta negativnih strana. 3. 12. 2020 72

• Fakultativna amortizacija duga daje dosta operativnog prostora javnoj vlasti da u vrijeme kriza ili ratnog stanja ne vtši amortizaciju, a u periodu mira i razvoja da nastavi sa amortizacijom duga. • Monetarna amortizacija javnih dugova se javlja kroz depresijaciju novca ili pad vrijednosti nacionalne valute. • Finansijska teorija ne prihvata ovaj način gašenja javnog duga, obzirom da najveći teret otpada na siromašnije slojeve koji i snose teret inflacije. • Sve veća stopa inflacije dovodi do istog takvog olakšavanja tereta otplate javnog duga od strane države pogotovo se otplata duga vrši samo u nominalnom, a ne u realnom obliku. 3. 12. 2020 73

DJELOVANJE INOSTRANIH DUGOVA • Inostrani dug ima različito djelovanje na nacionalnu privredu u fazi uzimanja zajma i u fazi njegovog vraćanja. • U fazi kada uzima zajam država povećava finansijski potencijal i predstavlja novu osnovu za porast proizvodnje, zaposlenosti, investicija i nacionalnog dohotka. • Povećanje kupovne snage nastale kroz priliv sredstava (dijela tudjeg nacionalnog dohotka) stvara se visoka domaća potrošnja iznad raspoloživog nacionalnog dohotka, to u krajnjem slučaju dovodi do povećanja nivoa realnih dobara i opreme. 3. 12. 2020 74

• S druge strane to može imati i za posledicu porast domaćeg nivoa cijena i nove preraspodjele nacionalnog dohotka. • Medjutim, tada privreda ima mogućnost da ostvaruje višu stopu rasta bez obuzdavanja domaće potrošnje (lične i opšte potrošnje). • Javni dug dobija sve karakteristike „dodatne" nacionalne akumulacije.

• U drugoj fazi kada prispijeva plaćanje kamata i otplata po dugu, dolazi do odlivanja dijela nacionalnog dohotka po dospjelim anuitetima, što predstavlja odliv sredstava za nacionalnu privredu. • Otplata duga će daleko jače pogoditi one privrede koje sredstva zajma nisu upotrijebile u korisne, odnosno produktivne svthe. • One koje nijesu na bazi tih sredstava ostvarile novi nacionalni dohodak, čak i znatno više u odnosu na obaveze stvorene po dugu. • Jedino u tome i jeste racionalni smisao korišćenja spoljnih javnih zajmova. 3. 12. 2020 76

• Istina, i „potrošni" zajmovi mogu da se jave kao „produktivni", posebno onda kada se sredstvima zajma formiraju produktivne investicije (investiciona potrošnja). • Pri čemu ne dalazi do pritiska na uvoz potrebne opreme ili sirovina, več se najvećim dijelom to odražava kao stimulans domaćoj proizvodnji proizvoda (supstitucija uvoza). • U prvoj fazi nastaju slijedede promjene: porast potrošnje u privredi, porast cijena i uvoza. • To sve ukazuje na potrebu kontrole inostranog zaduživanja i korišćenja sredstava duga. 3. 12. 2020 77

SAVREMENI DRŽAVNI EKONOMSKI INTERVENCIONIZAM I POLITIKA JAVNOG DUGA DRŽAVNI INTERVENCIONIZAM JAVNOG DUGA I EKSPLOZIVNI RAST • Sve je značajnije i interesantije djelovanje javnog duga u savremenoj privredi, s jedne strane, i njegov sve brzi rast u odnosu na ukupna budžetska sredstva i nacionalni dohodak, odnosno akumulaciju, u većini razvijenih zemalja, s druge strane. • Sve češćce se postavljaju zahtjev pred ekonomsku teoriju da taj segment monetarnog i finansijskog sistema šire i dublje analizira. 3. 12. 2020 78

DJELOVANJE JAVNOG DUGA Javni dug u modemoj privredi ima vrlo značajna i raznovrsna djelovanja. Ne samo eknomska teorija već i ekonomska potitika poklanja sve veću pažnju. Teorija danas diferencira vrlo brojna djelovanja koja se mogu klasifikovati u nekoliko osnovnih pravaca. 3. 12. 2020 79

Ti pravci djelovanja su: 1) Monetarno djelovanje, 2) Razvojno konjunkturno djelovanje, 3) Stabilizaciono djelovanje

• Savremena država je sve više primorana da se ponaša kao ostali ekonomski subjekti. • Da pozajmljuje na finansijskom tržištu, da stvara normalne finansijske obaveze bilaterarnog karaktera; • Međutim ona jednostavno može da se okrene centralnoj banci, koja joj je stalno pod kontrolom i u rukama da gotovo unilateralnom odlukom osigura potrebna novčana sredstva za odredjeno ostvarenje u okviru opštih ciljeva ekonomske politike. 3. 12. 2020 81

• Narasli državni intervencionizam stvara šire osnove novog mjesta i djelovanja javnog duga, dok mu se priroda potpuno mijenja. • Paralelno s porastom javnih rashoda i sve veće poreske presije dolazi do pribegavanja „dopunskim" sredstvima, monetarnom emisijom, odnosno „stvaranje" akumulacije bankarskim kreditom.

• Pribegavanje emisiji novca kao izvoru javnog duga dovodi do kvalitetno novih efekata u ekonomskom i socijalnom djelovanju dugova. • U razvijenim industrijskim privredama postoje razvijena tržišta vrjednosnih papira kojima se realizuje javni dug, ali sam proces upisivanja s jedne strane, i amortizacije javnog duga, s druge strane ima određena djelovanja u cjelokupnoj privredi.

JAVNI DUG I BUDŽETSKI DEFICTT SAVREMENIH DRŽAVA Osnovna karakteristika savremenih privreda mogla bi se izraziti kao stalni rast derivata budžeta i stalni rast javnog duga. Sve razvijeniji državni intervencionizam u savremenim privredama i državno djelovanje na osnovne makro agregate, Sve su veći rashodi za vojne potrebe, istraživanja i razvoj, intervencije u poljoprivrednoj proizvodnji, podsticaj industrijskoj proizvodnji, stambenoj izgradnji, obrazovanju i osiguranju, pomoć za nezaposlenost, regionalni razmještaj radne snage i kapaciteta, kamata na javni dug i si. To dovodi do širenja javaiih rashod i sve većih potreba u formiranju javnih prihoda. 3. 12. 2020 84

Inostrani javni dug Bi. H

Struktura vanjskog duga Bi. H

Unutrašnji dug Bi. H

• HVALA!