VIII JAVNI DUG Javni dug se moe definirati

VIII. JAVNI DUG

Javni dug se može definirati kao kumulativ (vremenski zbroj) potraživanja koje prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u određenom trenutku. Javni dug ima dvoznačno obilježje. Javni dug je financijski instrument koji u sebi uključuje elemente i javnih prihoda i javnih rashoda. U trenutku zaključenja zajma javni zajam predstavlja prihod države, a u trenutku dospijeća javni dug predstavlja rashod države.

Daljnje, javni dug. . . - može se definirati i kao kumulativ prošlih proračunskih deficita. - javni dug je varijabla stanja jer se mjeri u određenom vremenskom trenutku, dok je proračunski deficit varijabla tijeka jer se mjeri tijekom zadanog vremenskog razdoblja.

Zašto i kako nastaje javni dug? Država kao najveća institucija javnog sektora u svrhu prikupljanja sredstava zadužuje se radi: - financiranja kapitalnih projekata - otplate postojećih dugova - provedbe mjera stabilizacijske politike - uravnoteženja poreznog opterećenja.

Izvori financiranja proračunskog deficita: - zaduživanje kod Središnje banke - prodaja državne imovine - zaduživanje na domaćem financijskom tržištu - zaduživanje u inozemstvu.

Klasifikacija javnog duga Postoji šest kriterija: 1. institucionalni obuhvat 2. podrijetlo (rezidentnost vjerovnika) 3. ročna struktura 4. valutna struktura 5. struktura kamatnih stopa 6. utrživost instrumenata javnog duga.

Jamstva – potencijalni javni dug Jamstvo (financijsko) - vrsta državnog jamstva kojim država jamči urednu otplatu kredita ukoliko izvorni dužnik to ne učini. Jamstva predstavljaju potencijalni dug zbog rizika nepodmirenja obveza izvornog dužnika. Predstavljaju značajan izvor fiskalnog rizika glede upravljanja dugom.

Država obično jamči za obveze institucija iz javnog sektora, a isto ponekad i za institucije iz privatnog sektora. - predstavljaju potencijalnu obvezu države - treba uzeti u obzir državne obveze preuzete izvan proračunskog sustava jer one predstavljaju fiskalni rizik i prijetnju fiskalnoj stabilnost države. - može utjecati na omjer duga i BDP-a - potencijalne obveze postoje kod zaduživanja lokalnih jedinica vlasti i izvanproračunskih fondova, gubitaka poduzeća i banaka u državnom vlasništvu i sl.

Zakonom o proračunu (NN br. 87/08) propisan je zakonodavni i institucionalni okvir upravljanja javnim dugom. Propisan je: • obuhvat javnog duga • ciljevi upravljanja javnim dugom • uvjeti i ovlasti zaduživanja • obveze izvještavanja.

Razlike državni/javni dug Državni dug = u ovaj dug spada dug Središnjeg proračuna, tj. Državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna. Javni dug = u ovaj dug spada dug Središnjeg proračuna (proračuna opće države), proračuna lokalnih jedinica vlasti i izvanproračunskih korisnika (izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica vlasti).

Upravljanje javnim dugom Predstavlja proces uspostave i provedbe strategije prikupljanja sredstava za financiranje proračunskih deficita države, pri čemu se vodi računa o odnosu troškova i rizika te se nastoji potaknuti učinkovitije domaće tržište državnih vrijednosnica. Primjer: Državni portfelj duga obično je najveći financijski portfelj koji često sadrži složene i rizične financijske strukture. Slabo struktuirani javni dug (rokovi dospijeća, valute i kamate) te veliki iznos potencijalnih obveza države mogu izazvati i prenijeti ekonomsku krizu među zemljama. Kakva je struktura javnog duga Republike Hrvatske?

Ciljevi upravljanja javnim dugom 1. zadovoljavanje financijskih potreba države, uključujući podmirivanje dospjelih obveza 2. postizanje najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz prihvatljivu razinu rizika 3. promicati razvoj domaćeg tržišta kapitala.

Institucionalni modeli upravljanja javnim dugom Razlozi za institucionalizacijom upravljanja - slaba unutarnja organizacija upravljanja - loša koordinacija - neispunjavanje ciljeva - nepostojanje odgovornosti.

Postoje tri oblika modela upravljanja javnim dugom 1. Ured za upravljanje dugom - unutar Ministarstva financija 2. Ured za upravljanje dugom - unutar Središnje banke 3. Agencija za upravljanje javnim dugom – zasebna institucija sa većim stupnjem autonomije i ovlasti u odlučivanju.

Zaključno o javnom dugu. . . Reprogramiranje javnog duga - moratorij otpis duga novi javni zajmovi putem intervencije banaka prodaja potraživanja na sekundarnim tržištima zamjena oblika duga.

Javni zajam kao pojam - osnovna karakteristika je njegova povratnost. Pravno gledano; javni zajam je jednostrano obvezni ugovor prema kojem zajmodavac (vjerovnik) ima samo pravo, a zajmoprimac (dužnik) ima samo obvezu.

Konverzija javnog zajma - postupak države-dužnika kojim se mijenja neki od bitnih elemenata zajma u korist države- dužnika koja je i inicijator konverzije. - predstavlja ukupnost promjena onih sastavnih dijelova ugovora o zajmu kojim se postiže poboljšanje položaja države-dužnika - pretvaranje nepovoljnijeg zajma u novi zajam s povoljnijim uvjetima.

Načela javnog zajma 1. Funkcija premošćenja 2. Funkcija kapitala 3. Funkcija ekspanzije.

Vrste javnih zajmova 1. interni i eksterni 2. dobrovoljni, obvezni i patriotski 3. kratkoročni, srednjoročni i dugoročni 4. amortizacijski i rentni 5. produktivni i neproduktivni.