KRIZA ORGANIZACIJA n KRIZA ORGANIZACIJE je proces koji

KRIZA ORGANIZACIJA n KRIZA ORGANIZACIJE je proces koji ugrožava organizaciju – vrijednosti, ciljeve i resurse; n Kriza je neplanirani i neželjeni proces, koji dokida ravnotežu organizacije i okruženja. n Kriza je proces koji je vremenski ograničen. Na taj proces se može uticati. Ishod može biti ozdravljenje organizacije ili likvidacija. n n UPRAVLJANJE KRIZOM je poseban model upravljanja čija je svrha savladavanje procesa koji ugrožava egzistenciju organizacije (krize). Upravljanje krizom ima dva pristupa: - Preventivni pristup; - Reaktivan pristup. n n Preventivni pristup: anticipiranje i izbjegavanje krize. Problem uzeti u razmatranje prije nego što se desi. Reagovanje na „slabe signale“ nepoželjne pojave: Reaktivni pristup – prevladavanje krize koja već postoji.

MODEL UPRAVLJANJA KRIZOM n MODEL UPRAVLJANJA KRIZOM IMA 4 FAZE: n DEFINISANJE KRIZE ( sagledavanje vrste krize); n n n UPOZNAVANJE KRIZE – dijagnoza ključnih problema, uzroka i anticipiranje daljeg toka; KONTROLA KRIZE – izdvajanje ključnog generatora i definisanje akcije da bi se problemi riješili; VALORIZACIJA ISKUSTVA – nakon rješenja, koristiti iskustvo da se kriza ne ponovi. Ovo iskustvo može biti potencijal budućeg rasta preduzeća

STADIJUMI U RAZVOJU KRIZE n n n POTENCIJALNA KRIZA – slabi signali pojave koja ugrožava vrijednosti, ciljeve i resurse organizacije; LATENTNA KRIZA – pristutna su ometanja, ali još nije ugrožena egzistencija organizacije; AKUTNA KRIZA – ugrožena je egzistencija organizacije; KRIZA KOJA UNIŠTAVA – nakon propuštenih šansi, menadžment nema mogućnosti da spasi preduzeće kao samostalni pravni subjekt. Kriza počinje sporo, a zatim dobija „mahove“.

UZROCI KRIZE - Interni – greške menadžmenta – neoptimiziranost organizacije. - Eksterni – tržište, konkurencija, tehnološke promjene, ekonomska recesija itd. n n n Po pravilu, u periodu krize čitavi niz neželjenih okolnosti „idu zajedno“. Katastrofa je uvijek „niz neželjenih i neočekivanih okolnosti“. Bitno obilježje krize je PRITISAK VREMENA I ODLUČIVANJA. Vrijeme za donošenje kapitalnih odluka se stalno skraćuje. Vrijeme krize je vrijeme GUBITKA POVJERENJA PO SVIM LINIJAMA. Kriza ZAHTIJEVA RADIKALNU PROMJENU NAČINA RAZMIŠLJANJA. Kada se prevlada, novi način razmišljanja, vrijednosti i ciljevi, mogu biti izvor prosperiteta organizacije.

STRATEGIJA ZAOKRETA n n Strategija zaokreta je osnovni instrumenti menadžmenta za prevladavanje kriza. ZAOKRET može biti sadržan u povećavanju operativne efikasnosti i djelimično efektivnosti. Ovaj zaokret se zasniva na strategijama kontrakcije: - Strategija smanjivanja i sužavanja poslovanja; - Strategija dezinvestiranja; - Strategija likvidacije. ZAOKRET SE MOŽE TEMELJITI I NA STRATEGIJI TRANSFORMACIJE – promjena vrijednosti, ciljeva, strukture, inovativne intervencije u svim domenima. Za „laganu“ krizu, rješenje je, često, u redukciji troškova. Ozbiljnija kriza – dezinvestiranje nekih poslova. Ozbiljna kriza – transformacija ili likvidacija.

STRATEGIJA SMANJIVANJA I SUŽAVANJA POSLOVANJA; n STRATEGIJA SMANJIVANJA I SUŽAVANJA POSLOVANJA; Smanjivanje poslovanja: smanjivanje broja radnika i poslovnih jedinica koje se bave istim poslovima; Sužavanje poslovanja: smanjuje se širina poslovnog područja – eliminišu se odredjene poslovne jedinice, koje predstavljaju poseban posao, i odredjeni proizvodi. Fokusira se matična djelatnost. Sužavanje je svojstveno diversifikovanim kompanijama. n STRATEGIJA DEZINVESTIRANJA; Podrazumijeva otudjenje dijala aktive. Prodajom dijala se konsoliduje kompanija. -prodaja (sell off); odvajanje (spin off) i razdvajanje (split off). Dezinvestiranje je sredstvo da bi se ostvario prosperitet u budućnosti.

STRATEGIJA LIKVIDACIJE n Likvidacija predstavlja prestanak rada preduzeća ili SBU prodajom aktive i obustavljanjem poslovanja. Za menadžment najmanje atraktivna opcija. Ovu strategiju posebno koriste male firme, čiji osnivači kasnije pokreću novi biznis. PRIMJER SEVEN UP-a. Važno je da se likvidacija sprovede na vrijeme. Vrijeme kada preduzeće više vrijedi „mrtvo“ nego „živo“. Slučaj kada je likvidaciona masa veća od tržišne vrijednosti preduzeća. n n STEČAJ – zbog nesolventnosti se vrši transfer imaoca imovine na stečajnog upravnika – treće lice. Aktiva se prodaje i distribuira povjeriocima prema veličini potraživanja. BANKROTSTVO – potraživanja su veća od likvidacione mase. Procedura bankrotstva je vrlo neprijatna za menadžment i vlasnike.

STRATEGIJA TRANSFORMACIJE ORGANIZACIJE n Neravnoteža preduzeća i okoline nastaje kada „teorija poslovanja“ preduzeća ne postoji ili je pogrešna: n TEORIJU POSLOVANJA ČINE: - Pretpostavke o sredini; - Pretpostavke o misiji organizacije; - Pretpostavke o suštini konkurentskih prednosti. n Preduzeće treba stalno da aktuelizuje svoju „teoriju poslovanja“. n ORGANIZACIONI RAZVOJ obuhvata parcijalne, inkrementalne i evolutivne promjene: n ORGANIZACIONA TRANSFORMACIJA podrazumijeva sveobuhvatne, radikalne i preduzetničke promjene. n Organizaciona transformacija nije samo imperativ krize. n Uspješne organizacije pokreću sopstvenu transformaciju da bi radikalno poboljšale svoju poziciju. n Liderska pozicija je u praksi rezultat „velikog i naglog skoka“.

UPRAVLJANJE PROMJENAMA n Upravljanje promjenama pretpostavlja: - Razumijevanje uzroka; - Vodjenje promjene, odnosno transformacije; - Savladavanje otpora. OTPORI PROMJENAMA su: - individualni (navike, sigurnost, strah, zabrinutost); - organizacijski ( inercija grupa, postojeći raspored moći, alocirani resursi, ustaljeni sistem i sl. ). Organizacije su konzervativne. TAKTIKA PREVLADAVANJA OTPORA: n Komunikacija – objašnjavanje transformacije; Participacija nosioca otpora u procesu odlučivanja; Uvažavanje – traži se savjet od nosioca otpora; - Prinuda – korišćenje strukture moći. -

IZVORI I DIMENZIJE TRANSFORMACIJE n Izvori su procesi u organizaciji i u okruženju. n Kriza je najčešći faktor transformacije. n Promjena nosioca liderske funkcije je faktor transformacije. n DIMENZIJE TRANSFORMACIJE su: - Dubina – promjene koje mijenjaju „teoriju poslovanja“ i „dubinsku strukturu“ organizacije ; - Širina – promjene u svim segmentima organizacije; - Brzina – transformacija se brižljivo planira i priprema, ali se brzo sprovodi. Transformacija mora biti brza.

JAZ SREDINA - ORGANIZACIJA

PROCES I SADRŽAJ TRANSFORMACIJE PROCES: SADRŽAJ:

UPRAVLJANJE PROCESOM TRANSFORMACIJE n n n LIDER inicira, stimuliše i usmjerava transformaciju. Lider obično angažuje i stručne konsultante, ali je njegova uloga nezamjenjiva. Lider je angažovan u procesu:

n n INICIRANJE PROMJENA: izaziva se erozija starog i difuzija novog načina razmišljanja i „teorije poslovanja“. To je faza „kreativne destrukcije“. Ova faza ima dva segmenta i to: Prvo, dijagnosticirati krizu i širiti osjećaj krize da bi se ljudi pripreminili na neminovnost promjene; Drugo, kreirati novi koncept organizacije: definisati misiju, - strategijske ciljeve; - željene uslove (kulturu, strukturu moći i organizacionu strukturu); - koncipirati strategiju (poslovno područje, način konkurisanja i alokaciju resursa); - utvrditi prelazne, etapne, ciljeve – mogu se ostvariti u „jednom dahu“.

UPRAVLJANJE PROMJENOM (tranzicija) n n n Cilj je izvesti radikalne promjene efikasno sa što manje troškova. Tranzicija – izvodjenje promjene je proses restrukturiranje, revitalizacije i obnove organizacije. U ovoj fazi, lider se suoćava sa dva kritična pitanja: 1. Vrijeme izvodjenja tranzicije – kada je stari sistem dovoljno razoren i kada je relativno prihvaćen novi koncept; 2. Kako sprovesti tranziciju ? Ljudi mijenjaju ponašanje na tri načina: - Prihvataju promjenu, ako imaju pozitivno sopstveno iskustvo; -Promjena vrjedonosnih orijentacija i normi ponašanja – promjena organizacione kulture; -Primjena moći – sistem sankcija i nagrada. n LIDERI KORISTE SVA TRI NAČINA PROMJENE PONAŠANJA LJUDI.

n n Izvodjene tranzije pretpostavlja obezbjedjenje: dodatnih resursa, izgradnju nove upravljačke strukture, savladavanje otpora i veliku ličnu aktivnost lidera. Lider koristi: informisanje, komunikaciju, participativno upravljanje, podršku učenju i savladavanju straha od promjena. Lider koristi i političke procese: prinudu, pregovaranje i manipulisanje. STABILIZACIJA PROMJENE – faza kada je novi koncept organizacije institucionalizovan i primjenje. n Vrše se inkrementalne promjene i prilagodjavanja. n Nakon dramatičnih promjena i potresa, sistem se stabilizuje. n Sistem ulazi u stanje ravnoteže. n Lider fokusira: alokaciju autoriteta i odgovornosti, sistem informisanja i sistem nagradjivanja.