ORGANIZACIJA FUNKCIJA U MOZGU Cerebralna lateralizacija Funkcionalna organizacija
ORGANIZACIJA FUNKCIJA U MOZGU ü Cerebralna lateralizacija ü Funkcionalna organizacija moždane kore
Cerebralna lateralizacija
LIJEVA – DESNA HEMISFERA ? Izvor: Pinel (2002); Biološka psihologija, Naklada Slap
Lijeva hemisfera § Verbalna § Jezik i govor: § verbalno izražavanje i razumijevanje govora § Čitanje, pisanje, računanje § Verbalno pamćenje § Orijentacija lijevo-desno § Analitičko mišljenje i oblikovanje pojmova (=konceptualizacija)
Desna hemisfera § Neverbalna § Procesiranje vidnih i prostornih informacija § prepoznavanje predmeta § položaj tijela u prostoru tijekom pokreta § prostorni odnosi predmeta § § § § Konstruktivne sposobnosti Vizualno i prostorno pamćenje Orijentacija lijevo-desno (prostor. inverzija odnosa) Taktilno prepoznavanje Prepoznavanje lica Glazbene sposobnosti Emocije
n n n n Lijeva Desna Verbalna n Procesira u obliku n lingvističke deskripcije Analitička n Analitičko mišljenje n Sekvencijalno procesiranje n informacija Vremenska analiza informacija n Povezivanje uzroka i posljedica Neverbalna Procesira u obliku slika Sintetičko mišljenje Simultano i holističko procesiranje informacija Kreativno mišljenje
Razlike između hemisfera Lijeva hemisfera procesiranje pozitivnih n emocija n Desna procesiranje negativnih emocija oštećenja lijeve hemisfere Äčešće depresivnost i anksioznost n oštećenja desne hemisfere Äeuforija i nekritičnost, odnosno smanjena anksioznost n
Procjena dominantnosti hemisfere na temelju dominantnosti ruke? § Kod desnorukih osoba najveća je vjerojatnost da im je lijeva hemisfera dominantna za govor § Testovi i upitnici vezani uz različite aktivnosti pouzdaniji od samoprocjene (Jeste li dešnjak ili ljevak? ), npr. Edinburški upitnik o dominaciji ruke
Dešnjaci – ljevaci i govor? ü (90% ima dešnjaka, a 10% ljevaka) üWada test pokazuje da kod 95 % dešnjaka i 70% ljevorukih govor kontrolira lijeva hemisfera üKod 15% ljevorukih desna hemisfera kontrolira govor, a u preostalih 15% obje hemisfere kontroliraju govor
Interhemisferna komunikacija Hipokampalna komisura Massa intermedia Prednja komisura Optička hijazma Stražnja komisura
Corpus callosum žuljevito tijelo n n Najveća komisura 200 milijuna aksona!
Sindrom diskonekcije Izvor: Pinel (2002); Biološka psihologija, Naklada Slap Komisurotomizirani pacijenti; Sperry (1981, Nobelova nagrada) i Gazzaniga
Primjer sudjelovanja obje hemisfere
Jezični Zadatak Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH Teorija hemisferne specijalizacije n Globalno vs. lokalno procesiranje informacij n Nejezični Zadatak Pacijenti s oštećenjem DH Pacijenti s oštećenjem LH
Oštećenje LH Oštećenje DH
Moses et al. 2002
Funkcionalna organizacija moždane kore
Zašto predavanje iz funkcionalne organizacije moždane kore? è To je područje mozga zaduženo za “najviše funkcije” kao: èPercepcija različitih osjeta èUpravljanje pokretima i motoričkim vještinama èMišljenje èPamćenje èJezik i govor èI sve ostale kognitivne i više mentalne funkcije èOmogućava svjesnost o emocijama èIzvršne funkcije i kontrolu ponašanja
1. 2. 3. 4. 5. 6. Zamislite mjesto na kojem bi željeli biti (plaža, svoja soba) … Pomno osluškujte sve zvukove oko sebe. Kuckajte prstima po stolu: jedan prst za drugim, a onda promijenite smjer. Zatim kuckajte svakim prstom dva puta, pa tri puta. Brojite unatrag od 100 ali tako da oduzimate po 7 brojeva. Sjetite se nekog događaja iz prošlosti (prve vožnje biciklom, prvi poljubac …). Izaberite mjesto na ruci koje će te dodirnuti.
FUNKCIONALNA PODJELA MOŽDANE KORE
Tri vrste područja u moždanoj kori
Raniji model Hijerarhijski Funkcionalno homogen Serijski Asocijativno područje Sekundarno osjetno područje Primarno osjetno područje Talamus Receptori
Suvremeni model Hijerarhijski Funkcionalno odijeljen Paralelan
Pet podtipova funkcionalnih zona korteksa prema Mesulamu (1998) Specifična za modalitet primarna osjetna i motorička područja 2. unimodalna asocijacijska područja 3. heteromodalna asocijacijska područja 4. paralimbička polja Transmodalna 5. limbička polja 1.
Unimodalna asocijacijska područja = primaju informacije iz primarnih senzornih područja (vidnih, slušnih i somatosenzornih) i uključena su u njihovu složenu analizu n homotipni izokorteks n temeljne informacije: boja, pokret, oblik i visina tona n složenije: predmeti, lica, slova, prostorna obilježja i sekvence zvukova n deficiti specifični za modalitet
Heteromodalna asocijacijska područja = povezana su s nekoliko unimodalnih asocijacijskih područja § u prefrontalnom korteksu, posteriornom tjemenom korteksu, dijelu lateralnog sljepoočnog korteksa § pretvaranje percepcije u prepoznavanje, slova u značenje, scene i događaje u iskustva, prostorna obilježja u predmet istraživanja § složenija, globalnija oštećenja
Primjer heteromod. asocijacijskog područja n Posteriorni parijetalni asocijativni korteks = prima informacije iz 3 osjetna sustava – vidnog, slušnog i somatosenzornog. Od tamo većina informacija odlazi u motorička područja kore Oštećenja dovode do apraksije i jednostranog zanemarivanja
Limbička polja n n n odgovaraju paleokorteksu i arhikorteksu veza s hipotalamusom nadzor nad endokrinim i autonomnim sustavom modulacija nagona i motivacijskih stanja doživljavanje i izražavanje emocija učenje i pamćenje
Paralimbička polja mezokorteks i dio izokorteksa n imaju važnu ulogu u povezivanju i usklađivanju emocija i ponašanja s relevantnim unutarnjim i vanjskim ciljevima n gyrus parahippocampalis, gyrus cinguli, retrosplenijalno područje, kaudalni orbitofrontalni korteks, insulu i temporalni pol
FUNKCIONALNA PODJELA MOŽDANE KORE Primarni motorički korteks Motorički asocijacijski korteks Prefrontalni korteks Centar za govor slušni Primarni korteks Slušno asocijacijsko područje Primarni somatosenzorički korteks Senzorički asocijacijski korteks Vidno asocijacijsko područje Primarni vidni korteks Wernickeovo područje
Oštećenja primarnog motoričkog područja Ä Uzrokuju mišićnu slabost (paresis) ili kljenut (paralysis) mišića Oštećenja premotoričkog područja Ä Uzrokuju poremećaje izvođenja složenih i voljnih pokreta = apraksije
Oštećenja primarnog senzoričkog p. Ä Izaziva lokalizirane senzorne pojave (hiperstezije, parastezije, hipostezije) Oštećenja asocijativnih senzoričkih p. Ä Poremećaji taktilne percepcije – nemogućnost prepoznavanja predmeta (taktilna agnozija) dodir
Aktivacija vidnog korteksa
Aktivacija slušnog korteksa
Pet neurokognitivnih mreža (Mesulam 1998) 1. mreža prostorne pažnje 2. mreža za govor a dominantna DH, posteriorni tjemeni korteks, čeona područja za upravljanje očnim pokretima, gyrus cinguli a dominantno u LH - Wernickeovo i Brokino područje 3. mreža za eksplicitno a hipokampalno-entorinalno 4. mreža za radno pamćenje a prednji 5. mreža za prepoznavanje a središnji pamćenje / emocije i izvršne funkcije lica i objekata područje i amigdaloidne jezgre dio čeonog korteksa i dijelovi posteriornog tjemenog korteksa temporalni korteks i temporopolarni korteks
- Slides: 39