HVALA UPRAVO REFORMOM KOJU RADIMO RIJEIT EMO STOLJETNI

HVALA!

“UPRAVO REFORMOM KOJU RADIMO RIJEŠIT ĆEMO STOLJETNI PROBLEMI NAŠEG ŠKOLSTVA POPUT INZISTIRANJA NA FAKOTGRAFIJI…”

“CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA MORA ODGOVORITI NA GRAĐANSKI DEFICIT MLADIH…”

“OVA REFORMA ĆE NAPOKON DATI ODGOVORE NA NEUSKLAĐENOST OBRAZOVANJA I TRŽIŠTA RADA U HRVATSKOJ. ”

“CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA JE PRILIKA ZA PROMJENE U TRENDOVIMA PRETILOSTI I NEDOSTATKA KRETANJA MEĐU DJECOM I MLADIMA”

IMATE LI PROBLEMA S MINUSOM NA RAČUNU? CJELOVITA

IMATE LI PROBLEMA U BRAKU ILI VEZI? KURIKULARNA

TREBA LI VAM SAVJET U VEZI FRIZURE? REFORMA

IMATE LI PROBLEMA U ZBORNICI? CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA

LOŠINJ, IMAMO LI PROBLEMA? ZOKI

13. listopad 2015. Boris Jokić

• UČINJENO • CJELOVITOST REFORME • O KURIKULUMU • OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA • ORGANIZACIJA RADA I NOVAC • STRUKTURA PREDMETNIH KURIKULUMA

UČINJENO

§ Od 2013. rad na izradi Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koju je inicirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. § U studenom 2014. Hrvatski sabor je usvojio Strategiju § U prosincu Ministarstvo raspisuje Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine § 1. veljače 2015. počinje rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi § 4. rujna 2015. počinje rad Stručnih radnih skupina na predmetnoj razini § Sveukupno trenutno radi 50 Stručnih radnih skupina

§ U reformu je uključeno 430 osoba iz svih dijelova sustava odgoja i obrazovanja, iz svih dijelova zemlje, javnog i privatnog sektora, nevladinog sektora, vjerskih zajednica… § Reforma je predstavljena u preko 200 navrata različitim ustanovama, forumima…(HUROŠ, Saborski odbor, Rektorski zbor, sindikati, HUP, HGK, vjerske zajednice, Nac. vijeće za odgoj i obrazovanje, Nac. vijeće za razvoj ljudskih potencijala, Nac. vijeće učenika, strukovne udruge…) § Uspostavljena organizacija, pokrenut rad, izrađena metodologija, izrađeni prvi dokumenti § Unutar predviđenih proračunskih sredstava

CJELOVITOST REFORME

DIONICA A B C D E F AKTIVNOSTI Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Strukturna transformacija – infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4) Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4) Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

DIONICA A (POSTOJEĆA STRUKTURA I TRAJANJE ODGOJA I OBRAZOVANJA)

§ U dionici A nema promjene postojećeg nastavnog plana niti uvođenja novih obveznih predmeta na osnovnoškolskoj razini. § Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK, 2011. ) se preuzima podjela na 7 područja kurikuluma. § Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnosti i zaštita okoliša (NOK, str. 43) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.

O KURIKULUMU

O KURIKULUMU § Kurikulum je osmišljen, sustavan i skladno uređen način reguliranja i planiranja odgojno obrazovnog procesa. § Sa značenjem puta ili tijeka odgoja i obrazovanja kurikulum ukazuje na ciljeve koje kao društvo postavljamo odgojno obrazovnim procesom, sadržaje odgoja i obrazovanja te očekivanja koja imamo od djece i mladih osoba, ali i iskustva koja im kroz sustav odgoja i obrazovanja treba osigurati kako bi ostvarili postavljene ciljeve. § Zovite ga kako Vam volja!

OBILJEŽJA MODERNIH KURIKULUMA § Uravnotežena zastupljenost odgojno-obrazovnih područja § Odgovarajuća širina i dubina § Koherentnost kurikuluma § Relevantnost kurikuluma § Zanimljivost kurikuluma § USMJERENJE K OTVORENOSTI § USMJERENJE K ISHODIMA

OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA

VIZIJA VRIJEDNOSTI TEMELJNE KOMPETENCIJE odgojnoobrazovna područja; područja razvoja djeteta; strukovna područja (sektori) Predmeti, međupredmetne teme, moduli NAČELA

VIZIJA Sustav odgoja i obrazovanja RH mora uspostaviti i dugoročno osigurati okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razvijaju u: Osobe koje u punoj mjeri ostvaruju vlastite potencijale Osobe osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i cjeloživotno učenje Osobe čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju dobrobiti drugih Osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici Osobe koje su zdrave i žive zdrave živote

VRIJEDNOSTI Znanje Identitet Odgovornost Solidarnost Integritet Poštivanje Poduzetnost

GENERIČKE KOMPETENCIJE znanja, vještine, stavovi/vrijednosti/etika (KSAVE, 2010) OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA § § MIŠLJENJE § Kritičko mišljenje, rješavanje problema, donošenje odluka § Metakognicija § Kreativnost i inovativnost Komunikacija Suradnja Korištenje alata Informacijska i digitalna pismenost – (izvori, dokazi, pristranosti) § Osobni razvoj i dobrobit § Upravljanje obrazovnim i profesionalnim putem § Osobna i društvena odgovornost § Građanstvo – lokalno, nacionalno, globalno OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

MIŠLJENJE OBLICI RADA I KORIŠTE NJE ALATA OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ + RAZINSKI ODREĐENE KOMPETENCIJE PODRUČNO, MEĐUPREDMETNO I PREDMETNO ODREĐENE DOMENE/MAKROKONCEPT I/KONCEPTI

NAČELA UČENJA I POUČAVANJA TE ORGANIZACIJE § Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i mlade osobe § Povezanost s životnim iskustvima očekivanjima i usvojenim znanjima § Aktivna uloga djece i mladih osoba u učenju § Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjene naučenog § Jasna i visoka očekivanja prema svoj djeci i mladim osobama § Izbornost i individualizacija § Usmjerenost prema suradnji i otvorenost prema zajednici § Poticajno i sigurno okruženje

NAČELA VREDNOVANJA § Vrednovanje usmjereno učenju § Vrednovanje usvojenosti sveukupnih odgojno-obrazovnih ishoda § Transparentnost i pravednost vrednovanja § Uravnoteženost unutarnjeg i vanjskog vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

CIKLUSI

• Iskazivanje plana na godišnjoj razini • Fleksibilna satnica predmeta u svim razredima • Produženje nastavne godine – projektni tjedni • Nema ocjena u prvom ciklusu, kombinacija u drugom, čeklista u trećem ciklusu • Hibridno vrednovanje

RAZVOJ KURIKULARNIH DOKUMENATA

ORGANIZACIJA RADA

OBLICI RADA § Precizno isplaniran konkretan radni zadatak § Rad uživo i u online okruženju § Praćenje zadatka § Ovisno o SRS i reguliranju statusa

RADE LI I KAKO?

NOVAC!!!!!!

STRUKTURA PREDMETNOG KURIKULUMA

PREDMETNI KURIKULUM A. OPIS PREDMETA B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA PREDMETA C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULUMA D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U PREDMETU

A. OPIS PREDMETA § Svrha učenja i poučavanja predmeta § Povezanost s vrijednostima i ostvarivanjem ciljeva odgojno-obrazovnog sustava definiranih ostalim kurikularnim dokumentima § Vrijednosti učenja i poučavanja predmeta § Mjesto predmeta u cjelokupnom kurikulumu (po razinama i vrstama odgoja i obrazovanja te po ciklusima) NAJVIŠE 500 RIJEČI.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA § Odgojno-obrazovni ciljevi predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici znati i moći učiniti kao rezultat učenja i poučavanja u predmetu. § Ciljevi se izvode iz postavki i konceptualizacija opisa predmeta. § Trebaju biti osmišljeni dovoljno široko i složeno da ukazuju na mogućnost napredovanja učenika tijekom obrazovanja. § Trebaju biti uključivi na način da predstavljaju okvir razvoja u predmetu za svu djecu i mlade osobe. Potrebno je odrediti 4 – 6 široko postavljena cilja učenja i poučavanja NAJVIŠE 200 RIJEČI.

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA § U ovom dijelu dokumenta Stručna radna skupina ima zadatak odrediti domene/ koncepte određenog predmeta te jasno opisati njihove značajke i međuodnose. § U cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali zauzima se ista organizacija predmeta (domena/koncepata) te ona određuje strukturu kurikularnog dokumenta u poglavlju u kojem se određuju odgojno-obrazovni ishodi.

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA § Konceptualizacija domena/koncepata nije unaprijed zadana. U nekim predmetima, domene mogu biti određene na temelju: § različitih vrsta pismenosti § tematske podjele § razina kognitivnog ili bihevioralnog funkcioniranja § „velikih ideja“, jezgrovnih koncepata područja koji su ključni u ovladavanju određenim područjem i drugih.

C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA § Potrebno je odrediti 3 – 6 domena/makrokoncepta. Maksimalno 400 riječi i potom opisati svaku domenu/makrokoncept s najviše 150 riječi. Poželjno je pripremiti grafički prikaz koji prikazuje organizaciju kurikuluma predmeta

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA § Odgojno-obrazovna ishodi određeni su kao znanja, vještine i stavovi/vrijednosti koje učenici trebaju usvojiti unutar pojedinih domena/koncepata u određenoj godini učenja i poučavanja. Određuju se opisno tako da obuhvaćaju različite razine i kvalitete usvojenosti kod učenika. § Ključni sadržaji ishodi su kratki opisi onoga što je nužno i važno učiti u predmetu, a mogu biti i opisi onoga što učenici trebaju činiti tijekom procesa učenja i poučavanja kako bi razvili znanja, vještine i stavove u osnovi ishoda. § Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda po razredima su opisi različitih razina usvojenosti ishoda.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA BIOLOGIJA 7. RAZRED R. B. ISHOD 1. 2. 3. 4. 5. BIO 7. A. 1. BIO 7. A. 2. BIO 7. A. 3. BIO 7. B. 1. BIO 7. B. 2. 6. 7. 8. 9. BIO 7. B. 3. BIO 7. C. 1. BIO 7. C. 2. BIO 7. C. 3. RAZINA USVOJENOSTI ZADOVOLJAVAJUĆE opis DOBRO opis VRLO DOBRO opis IZNIMNO opis KLJUČNI SADRŽAJI

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA § 6 – 20 odgojno-obrazovnih ishoda po razredu. § Ovisno o satnici predmeta u pojedinom razredu. § Na osnovnoškolskoj razini jedinstveno određivanje odgojno-obrazovnih ishoda. § U srednjoškolskom obrazovanju je potrebno razlikovati odgojno-obrazovne ishode i ključne sadržaje ovisno o vrsti odgojno-obrazovnog programa i satnici određenog općeobrazovnog predmeta. Potrebno je definirati: § jezgrovne odgojno-obrazovne ishode, koji su temeljni i zajednički te vrijede za sve vrste obrazovnih programa u kojima se poučava određeni opće-obrazovni predmet § razlikovne odgojno-obrazovne ishode, koji vrijede za programe u kojima je satnica veća.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/KONCEPTIMA ODGOJNOOBRAZOVNI ISHOD Na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta psihologija u domeni Y učenik razlikuje glavne teorije učenja i objašnjava značaj teorija učenja za razvoj psihologije i obrazovanja. KLJUČNI SADRŽAJI ISHODA RAZRADA - navodi autore glavnih teorija učenja - definira i razlikuje pojmove (bez)uvjetni podražaj, (bez)uvjetna reakcija, pozitivno i negativno potkrepljenje, imitacija, modeliranje, učenje uvidom. . . - opisuje osnovne principe klasičnog i operantnog uvjetovanja, učenja promatranjem i kognitivnog učenja prikazanih na klasičnim eksperimentalnim primjerima ili dajući primjer iz svakodnevnog života - vlastitim riječima objašnjava značaju teorija učenja za razvoj psihologije, određenih psihologijskih pravaca (biheviorizam, kognitivizam, sociokognitivizam) i obrazovanja ZADOVOLJAV. navodi glavne teorije učenja i njihove autore, definira osnovne pojmove različitih teorija. DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA uspoređuje opisuje osnovne vlastitim riječima osnovne pojmove iz principe klasičnog i objašnjava značaj različitih teorija operantnog teorija učenja za učenja i objašnjava uvjetovanja, učenja razvoj psihologije, osnovne razlike u promatranjem i određenih njima. Učenik kognitivnog učenja psihologijskih definira osnovne prikazanih na pravaca principe klasičnim (biheviorizam, uvjetovanja, učenja eksperimentalnim kognitivizam, socio promatranjem i primjerima. -kognitivizam) i kognitivnog učenja. obrazovanja dajući primjere iz svakodnevnog života.

E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA U ovom dijelu potrebno je kratko opisati u kojim ciljevima i očekivanjima i kako se područje povezuje s područjima kurikuluma, drugim predmetima i međupredmetnim temama. Ovaj dio teksta može sadržavati maksimalno 250 riječi.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA § Organizacija učenja i poučavanja § Iskustva učenja § Uloga učitelja/nastavnika § Mjesto i vrijeme učenja § Materijali i resursi za učenje § Grupiranje učenika Veličina ovog poglavlja je ograničena na maksimalno 1500 riječi.

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVIH ISHODA U PREDMETU Kako se učenje vrednuje u predmetu (koji pristupi i metode vrednovanja se koriste i kada)? Koje vrste dokaza pokazuju da su učenici usvojili očekivane odgojno-obrazovne ishode (kako možemo znati koja je razina usvojenosti znanja, vještina i stavova u osnovi predmetnih kompetencija)? Kako izvještavati o napredovanju učenika u učenju predmeta i o postignutim razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda? Osnovne pristupe u vrednovanju na razini predmeta potrebno je opisati na maksimalno 600 riječi.

REFORMA U REFORMI SVI IZABRANI PO JAVNOM POZIVU PRAVA KOMBINACIJA DVIJE JEDNAKOVRIJEDNE PERSPEKTIVE – NASTAVNIČKE I AKADEMSKE PLAĆANJE PO IZVRŠENOM ZADATKU, OVISNO O DOPRINOSU ČLANOVI DOGOVORNO ODREĐUJU RASPODJELU SREDSTAVA RAD U ONLINE OKRUŽENJU ŠIROK KONZULTATIVNI PROCES BEZ MIJEŠANJA POLITIKE

NAŠI PRINCIPI: RAD POSVEĆENOST PROMJENI STRUČNOST KAO TEMELJNI KRITERIJ NEOVISNOST OD INTERESNIH SKUPINA POŠTIVANJE MIŠLJENJA I RADA ČLANOVA SRS-a

CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA JE: NASTAVAK SVEGA DOBROGA NEKE NOVE PERSPEKTIVE NAPREDAK NADA NAJBOLJI LIJEK PROTIV… ISKREN I POŠTEN POKUŠAJ BOLJEG

POMISLITE NA SVOJ POSAO! JESTE LI SRETNI?

POMISLITE NA SVOJE NAJBLIŽE KOJI IMAJU VEZE S OBRAZOVANJEM! JESU LI ZADOVOLJNI?

POMISLITE NA OVO DRUŠTVO! NE ŠTO JE ONO MOGLO BITI, VEĆ ŠTO MOŽE BITI!

KADA OVO PRESTANE, KADA NETKO OVO PREKINE ILI OVOGA NE BUDE

NAJGORE (NAJBOLJE) ŠTO SE MOŽE DOGODITI

JE SADAŠNJOST

BAREM JEDNOM. . .

HVALA!