Vrednovanje uenika na RKT vjeronauku Drugo upanijsko struno

Vrednovanje učenika na RKT vjeronauku Drugo županijsko stručno vijeće vjeroučitelja u srednjim školama Riječke nadbiskupije Rijeka, 26. studeni 2011. Nino Smolčić, mag. theol.

Općenito o vrednovanju (taksonomiji) Prema: Anderson, Lorin W. & Lauren A. Sosniak, eds. (1994), Bloom's Taxonomy: A Forty-Year Retrospective. Chicago National Society for the Study of Education

Taksonomija (grč. τασηιν – svrstati; νομος – zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine. One su najčešće hijerarhijski strukturirane i često u odnosu roditelj-dijete. U početku se termin taksonomija odnosio samo na znanost o klasifikaciji živih organizama (danas poznato kao alfa taksonomija). Taj se termin danas koristi u mnogo širem smislu i odnosi se na klasifikaciju stvari, kao i na principe te klasifikacije.

Općenito taksonomiju možemo definirati kao konceptualnu shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

Osnovni cilj Bloomove taksonomije ogleda se u izradi svrhovitog i dosljednog sustava koji bi polazio od logičko-sadržajnih, pedagoških i psiholoških zakonitosti i principa učenja i poučavanja uopće. Također, svrha ove taksonomije je olakšati jednoznačno sporazumijevanje na području operacionalizacije ciljeva i zadataka odgojnoobrazovnih procesa, s posebnim naglaskom na području nastave.

Bloom opisuje tri domene vrednovanja: Kognitivnu (glava) Afektivnu (srce) Psihomotornu (ruke)

Bloomova kongitivna domena Vrednovanje Sinteza Analiza Primjena znanja Razumijevanje Znanje

1. Znanje Izlaganje znanja o prije naučenoj materiji prisjećajući se činjenica, pojmova, osnovnih teorija i odgovora Poznavanje specifičnosti – terminologija, činjenice Poznavanje odnosa prema specifičnostima – konvencije, trendovi i sljedovi, klasifikacije i kategorije, kriteriji, metodologija Poznavanje univerzalija – principi i poopćenja, teorije i strukture Opisni glagoli: definiraj, sastavi popis, zapamti, ispričaj, ponovi, imenuj, nabroji, identificiraj Npr. Koje su zdravstvene koristi jedenja jabuka?

2. Razumijevanje Pokazivanje razumijevanja činjenica i ideja organizirajući ih, uspoređujući, prevodeći, tumačeći, opisujući i naglašavajući glavne ideje Prema Bloomu postoje tri vrste razumijevanja: Translacija (prevođenje) – stečeno znanje izraziti svojim riječima interpretacija – tumačenje i pojašnjavanje ekstrapolacija – sposobnost procjenjivanja i predviđanja učinka, posljedica ili događaja Opisni glagoli: opiši, objasni, identificiraj, izvijesti, razmotri, raspravljaj, prepoznaj, izrazi Npr. Usporedi zdravstvene koristi jedenja jabuka i zdravstvene koristi jedenja naranči.

3. Primjena znanja Korištenje novog znanja. Rješavanje problema u novim situacijama primjenjujući stečeno znanje, činjenice, tehnike i pravila na drugačiji način. Opisni glagoli: izloži, vježbaj, primjeni, ilustriraj, prikaži, prevedi, protumači Npr. Koje vrste jabuka su najbolje za pravljenje pite i zašto?

4. Analiza Ispitivanje i raščlanjivanje informacija na dijelove identificirajući motive ili uzroke. Napraviti zaključke i pronaći dokaze generaliziranja. Analiza elemenata Analiza odnosa Analiza organizacijskih principa Opisni glagoli: razluči, usporedi, riješi, razlikuj, izdvoji, identificiraj, rastavi, ilustriraj, zaključi, prikaži Npr. Nabroji četiri načina posluživanja hrane napravljene od jabuka i objasni koja najbolje utječe na zdravlje. Argumentiraj svoje tvrdnje.

5. Sinteza Ponovno sastavljanje informacija na drugačiji način kombinirajući elemente u novi obrazac ili predlažući alternativno rješenje. Proizvod jedinstvene komunikacije Proizvod plana ili predloženog skupa operacija Derivacija skupa apstraktnih odnosa Opisni glagoli: predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, klasificiraj, pripremi, poveži, formuliraj Npr. Pretvori nezdravi recept za pitu od jabuka u zdravi mijenjajući listu namirnica. Objasni po čemu je novi recept bolji za zdravlje od originalnoga.

6. Vrednovanje Iznošenje i obrana mišljenja sudeći o informacijama, valjanosti ideja ili kvaliteti rada na temelju niza kriterija Sudovi u smislu unutarnjih dokaza Sudovi u smislu vanjskih kriterija Opisni glagoli: procijeni, usporedi, zaključi, razlikuj, kritiziraj, diskriminiraj, objasni, prosudi, opravdaj, interpretiraj, podrži Npr. Misliš li da bi posluživanje pite od jabuka za školsku marendu bilo zdravo? Zašto?

Pri određivanju nastavnih zadataka vrlo je važno pravilno korištenje opisnih glagola jer na taj način će biti dovoljno jasno određeno očekivanje rezultata učenja kao i način određivanja procjenjivanja rezultata učenja. Pri tome je vrlo važno voditi računa o uporabi poželjnih glagola kao što su: Definirati Razlikovati Napraviti Opisati Analizirati Usporediti Argumentirati i drugi. . .

Pri pisanju obrazovnih ciljeva u obrazovnom sadržaju nepoželjni su među ostalima slijedeći glagoli: Znati Zapamtiti Osvijestiti Razumjeti Naučiti Upoznati Cijeniti Osposobiti i drugi. . .

Bloomova afektivna domena Vještine u afektivnoj domeni opisuju na koji način ljudi emocionalno reagiraju i njihovu sposobnost osjećanja boli ili radosti drugog živog bića Afektivni ciljevi obično upućuju na svjesnost i razvoj stavova, emocija i osjećanja. Afektivna domena ima pet razina: Primanje – najniža razina na kojoj učenik pasivno posvećuje pažnju, bez ove razine ne može doći do učenja Reakcija – učenik aktivno sudjeluje u procesu učenja reagirajući ne samo na podražaj Procjena – učenik procjenjuje objekt, fenomen ili informaciju Organizacija – učenik može spojiti različite vrednote, informacije i ideje te ih uklopiti u vlastitu shemu, uspoređujući, povezujući i izlažući što je naučeno Karakterizacija – naučena vrednota ili vjerovanje počinje utjecati na učenikovo ponašanje

Bloomova psihomotorna domena Vještine psihomotorne domene opisuju mogućnost korištenja alata ili instrumenta poput ruke ili čekića. Psihomotorni ciljevi se uglavnom usredotočuju na promjenu i/ili razvoj ponašanja i/li vještina. Razine psihomotorne domene su: Percepcija – mogućnost osjetilnog navođenja motoričkih aktivnosti. Priprema – spremnost na djelovanje (mentalna, fizička i emocionalna). Navođeni odgovor – rani stadij učenja kompliciranijih vještina uključuje oponašanje te pokušaj i pogrešku. Primjerenost učinka se postiže vježbom. Mehanizacija – srednji stadij učenja kompliciranijih vještina, naučene vještine postaju uobičajene i mogu se izvoditi sa samopouzdanjem Složeni odgovor – vješto izvođenje motoričkih čina koji uključuju složene oblike kretanja Adaptacija – vještine su dobro razvijene i postoji mogućnost prilagodbe specifičnim okolnostima. Stvaranje – stvaranje novih uzoraka kretanja za neku situaciju li problem. Ciljevi učenja naglašavaju kreativnost koja se temelji na visoko razvijenim vještinama.

Elementi ocjenjivanja RKT vjeronauka u srednjoj školi Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi članak 3 točka 2

Pravilnik kaže… (članak 3. ) Načini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnoga plana i programa, strukovnoga kurikuluma, školskoga kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola. Elemente ocjenjivanja određenog nastavnoga predmeta te načine i postupke vrednovanja izrađuje učitelj/nastavnik određenoga predmeta s učiteljima/nastavnicima istoga nastavnoga predmeta, odnosno odgojno-obrazovnoga područja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini.

Pitanje propisanih elemenata vrednovanja Program nastave katoličkoga vjeronauk za srednje škole (2002. ) Plan i program katoličkoga vjeronauka za četverogodišnje srednje škole (2009. ) Ne donose propisane elemente vrednovanja. Možda je u starijim varijantama programa koji su meni nedostupni, bilo propisano. Unatoč tome primjenjuju se isti elementi kao i u osnovnim školama.

Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi (2003) u paragrafu 3. 5 navodi četiri elementa vrednovanja: ZNANJE (poznavanje činjenica i programskih sadržaja na spoznajno-informacijskoj, doživljajno-iskustvenoj i djelatno-iskustvenoj razini) STVARALAČKO IZRAŽAVANJE (usmeno, pismeno, likovno, scensko, glazbeno, audiovizualno i dr. , u kojem posebnu pozornost treba posvetiti vrednovanju individualnih posebnosti pojedinih učenika) ZALAGANJE (interes, motiviranost, marljivost, inicijativnost, aktivnost i dr. , u čemu treba posebno uočiti individualne posebnosti pojedinih učenika kako bi se povećao i produbio njihov interes, motivacija i marljivost. Budući da se vjera najbolje » uči « kada se svakodnevno živi osobnim svjedočanstvom i angažmanom u različitim oblicima kršćanskoga djelovanja i solidarnosti, treba također uzeti u obzir i njihovo sudioništvo i zalaganje u djelima dobra, kao stanovitoga vida promicanja općega dobra u zajednici, te zalaganje u izvannastavnim aktivnostima) KULTURA MEĐUSOBNE KOMUNIKACIJE (imajući na umu da je riječ o odnosu kako prema vjeroučitelju, tako i prema svim sudionicima vjeronaučnih susreta, tj. o kulturi koja istodobno uključuje finoću, pažnju i poštovanje u međusobnim odnosima te autentičnost, slobodu i kreativnost s obzirom na iskazivanje vlastite osobnosti)

Potreba izrade opisa elemenata vrednovanja Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi članak 28. točka 8. škola je dužna do 30. rujna tekuće školske godine donijeti Godišnji plan i program rada koji između ostalog sadržava plan rada nastavnika (točka 9. ). Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi članak 12. točka 3. nastavnik je dužan upoznati učenike, razrednika i stručnu službu sa elementima vrednovanja na početku školske godine.

Pošto o tome nije bilo govora na zadnjem ŽPV prije početka školske godine (28. svibnja 2011. ) pokušao samostalno složiti tražene elemente. Krstareći internetom našao sam nekoliko primjera već gotovih kriterija vrednovanja. Najprimjerenija podloga za preradu bili su Kriteriji za procjenu uspjeha i ocjenjivanja iz vjeronauka objavljeni na web-stranicama OŠ Retfala – Osijek.

Znanje Odličan (5) Izuzetan trud Učenik je potpuno usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, koje reproducira i stvaralački ga primjenjuje. Naučeno primjenjuje s puno detalja. Učenik sam sebe usmjerava, svoje znanje primjenjuje u pisanom u usmenom izražavanju, bez pomoći nastavnika. Vrlo dobar (4) Veliki trud Učenik je dosta dobro usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, zna primjenjivati usvojeno znanje uz malu pomoć nastavnika. Ima samoinicijativu i dobro se snalazi u opširnosti sadržaja. Svoje znanje primjenjuje u pismenom i usmenom izražavanju uz mali poticaj nastavnika. Dobar (3) Zadovoljavajući trud Učenik je teme i sadržaje propisane planom i programom većinom usvojio. Dobro poznaje sadržaj, ali ga ne zna primijeniti bez pomoći nastavnika. Uz više ustrajnijeg i samostalnijeg rada može postići i bolje rezultate. Dovoljan (2) Nedosljedan trud Učenik je samo djelomice usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom. Slabo prati i reproducira obrađeni sadržaj. Nastavnik puno pomaže, postavlja potpitanja. Nedovoljan (1) Ograničen trud Učenik nije usvojio obrađeni sadržaj, ne prati, ne reproducira i ne primjenjuje obrađene teme i sadržaje.

Zalaganje Odličan (5) Izuzetan trud Učenik često i dobro iznimno surađuje tijekom nastavnog procesa, često nudeći odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Uvijek spreman odraditi svaki oblik rada, potičući druge na što bolji rad i odradu zadatka. Vrlo dobar (4) Veliki trud Učenik dosta dobro sudjeluje u različitim aktivnostima vezanim uz rad. Često je aktivan te ima sposobnosti izražavanja. Potiče druge na rad, predlažući različite oblike rada i rješenja zadataka. Dobar (3) Zadovoljavajući trud Učenik je povremeno aktivan, te povremeno sudjeluje u aktivnostima vezanim uz rad. Samo ponekad nudi odgovore, te mu je šesto potreban poticaj drugih. Dovoljan (2) Nedosljedan trud Učenik gotovo nikada ne surađuje tijekom nastavnog procesa, nikada ne nudi odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Gotovo nikada nije spreman odraditi oblike rada, te ne potiče druge na bolji rad i odradu zadatka. Nedovoljan (1) Ograničen trud Učenik nikada ne surađuje tijekom nastavnog procesa, te nikada ne nudi odgovore i način odrade različitih aktivnosti. Nikada nije spreman sebe i druge potaknuti na rad i aktivno sudjelovanje u nastavi.

Kultura međusobnih odnosa Odličan (5) Izuzetan trud Učenik izvrsno surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu , zainteresiran za rad, traži izazove, pažljivo sluša, ljubazan prema drugima. Uzornim ponašanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale učenike. Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje. Vrlo dobar (4) Veliki trud Učenik dosta dobro surađuje sa ostalim učenicima i učiteljem. Na satu aktivan, ima razvijene sposobnosti slušanja, razgovora, suradnje i pomaganja drugima. Uzorno se ponaša na satu. Dobar (3) Zadovoljavajući trud Učenik povremeno ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenik na veliki poticaj učitelja sudjeluje u razrednim raspravama. Ponekada ometa zajednički rad drugih učenika i učitelja, zabavlja se raznim igračkama. Dovoljan (2) Nedosljedan trud Učenik gotovo uopće ne ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenika treba poticati na pozitivnu verbalnu komunikaciju, često ometa rad, nepristojan. Nedovoljan (1) Ograničen trud Učenik ne ostvaruje nikakvu suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Ni uz pomoć učitelja ne sudjeluje u nastavnom procesu. Vrlo često ometa međusobnu komunikaciju u razredu, nepristojan, prijeti, potiče druge na neposluh.

Stvaralačko izražavanje Odličan (5) Izuzetan trud Vrlo razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Učenik pokazuje samostalnost u izražavanju novih pojava unutar obrađenih sadržaja. Posjeduje osjetljivost i otvorenost za transedentalno, izrazito kreativan i komunikativan, te se vrlo maštovito likovno, pismeno i scenski izražava. Uredna bilježnica. Vrlo dobar (4) Veliki trud Učenik ima razvijenu sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Redovito traži izazov, dobro uočava i otkriva nove situacije unutar obrađenog sadržaja, uz manju pomoć učitelja. Učenik je kreativan i komunikativan, ima sposobnosti za likovno, pismeno i scensko izražavanje. Lijepa i uredan bilježnica. Dobar (3) Zadovoljavajući trud Kod učenika uglavnom razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Uočava, otkriva nove situacije unutar obrađenog sadržaja te taj sadržaj može interpretirati tek uz veliku pomoć nastavnika. Zalaže se prema svojim mogućnostima u različitim oblicima stvaralačkog izražavanja. Bilježnica može biti puno bolja. Dovoljan (2) Nedosljedan trud Kod učenika djelomice razvijene sposobnosti slušanja, govorenja, uspoređivanja, razlikovanja unutar obrađenog sadržaja. Vrlo teško i uz pomoć nastavnika može interpretirati biblijski i drugi sadržaj. Nemaštovit u likovnom, pismenom i scenskom izražavanju. Često

Primjeri iz drugih škola/biskupija Vjeroučitelji srednjih škola Splitsko-makarske nadbiskupije su na svojem ŽPV-u odlučili da u pravilu neće koristiti element „Stvaralačko izražavanje”, osim u školama gdje je to prikladno (gimnazije, umjetničke…) Vjeroučitelji osnovnih škola Dubrovačke biskupije su na svojem ŽPV-u odlučili da u prva četiri razreda osnovne škole neće postojati ocjena nedovoljan niti iz jednog elementa vrednovanja.

Hvala na pažnji. Stari pedagoški model poučavao je nastavnika da stoji i predaje; taj je model mrtav. Danas ste vi katalizator učenja, a vaši učenici su zvijezde nastave. (Albert Einstein)