Zelena gnojidba sideracija 1 zelena gnojidba sideracija planirano

Zelena gnojidba – sideracija 1

- zelena gnojidba (sideracija) – planirano unošenje u tlo nadzemne mase pojedinih poljoprivrednih kultura uzgojenih isključivo za tu namjenu, a u svrhu popravljanja svojstava tla 2

- izraz sideracija – latinski sidereus = zvjezdan, što je prema starom vjerovanju značilo da plodnost s nebeskih tijela (zvijezda) prelazi u biljku i dalje ju prenosi u tlo 3

- značaj zelene gnojidbe: • opskrba tla dušikom – ako se za sideraciju koriste leguminoze onda se koristi njihovo svojstvo da vežu dušik iz zraka pomoću kvržica koje formiraju na korijenju 4

5

• sprečavanje površinske erozije tla – sjetva i vegetacija kultura za zelenu gnojidbu odvija u razdoblju nakon žetve ozimih i jarih žitarica (pšenica, ječam. . . ) kada su poljoprivredne površine najčešće "prazne" 6

• poboljšanje fizikalnih svojstava tla – aeracija, biološka drenaža i smanjenje zbijenosti tla rastom korijena 7

• obogaćivanje tla organskom tvari – ona predstavlja hranu i energetski materijal za organizme tla, te tlo postaje biološki aktivnije 8

• smanjenje ili sprečavanje rasta i razvoja korova – zbog brzog porasta i velike nadzemne mase dobro pokrivaju tlo • zadržavanje vlage u tlu zasjenjivanjem u ljetnom razdoblju 9

• smanjenje potrebe za dodavanjem gnojiva – pravilnim izborom smjese i pravovremenim zaoravanjem siderata, u zemljište se može vratiti oko 30 kg/ha P, 130 kg/ha K i oko 100 kg/ha N • utjecaj na pedohigijenu – sjetva npr. rauole (uljane rotkve) koja ima antinematodno djelovanje 10

• bitna mjera održavanja plodnosti vrtnog tla – zbog intenzivne uporabe tla (dvije ili tri kulture tijekom godine) vrtno tlo postupno gubi sve više na mrvičastoj strukturi koja je neophodna u biološkoj proizvodnji 11

- osobine biljaka za sideraciju: • brz porast • stvaranje velike količine zelene mase za kratko vrijeme • dubok i snažan korijenov sistem • od leguminoznih biljaka još se traži da vežu dosta dušika 12

- dvije su glavne skupine siderata: • leguminozni – lupine (bijela, plava, žuta), grahorice, grahor, smiljkita, crvena i bijela djetelina, inkarnatka, bob, esparzeta 13

• neleguminozni – ogrštica, uljana repica, rauola (uljana rotkva), raž, ječam, zob, suncokret, heljda 14

- mjere kojih se treba pridržavati kod zelene gnojidbe: • biljke za zelenu gnojidbu moraju pokrivati cijelu površinu, biti zasijane toliko gusto da između njih ne mogu izniknuti ostale trave, odnosno korovi 15

• za stvaranje što veće količine zelene mase potrebno je prethodno obaviti temeljnu gnojidbu kompostom ili drugim raspoloživim organskim gnojivom, tako da rast zelene mase bude što bolji i da ona u što kraćem roku prekrije tlo 16

• organizme u tlu koji služe kao posrednici u hranidbi biljaka treba hraniti odgovarajućom hranom, a organski otpaci moraju biti što kraći kako bi ih organizmi u tlu mogli što bolje iskoristiti za hranidbu 17

- vrijeme sjetve siderata – ovisi o sustavu uzgoja: • kao glavna kultura – proljeće • između glavnih kultura (postrno) kao predusjev ili međuusjev – ljeto • kao podusjev kod višegodišnjih kultura – u proljeće, ljeto, jesen • kao naknadna kultura – u jesen 18

- količina sjemena obično je veća za 25 – 100 %, ovisno o kulturi, porijeklu sjemena (originalno sjeme ili iz vlastite proizvodnje) i sustavu uzgoja 19

-vrijeme unošenja siderata u tlo – obično se usjevi za zelenu gnojidbu u tlo unose kasno u jesen zbog sporije razgradnje, odnosno da ne bi došlo do velikih gubitaka dušika iz tla - većina biljaka za zelenu gnojidbu zaorava se nakon cvatnje, usitnjavanjem nadzemne mase i unošenjem u tlo dva do tri tjedna prije sjetve glavnog usjeva 20

- količina materijala koja se unese u tlo za zelenu gnojidbu – obično se kreće od 10 – 20 t/ha uz odgovarajuću količinu korijena (1 – 3 t/ha) 21

- tehnika unošenja siderata u tlo: -dubina unošenja u tlo ovisi o svojstvima tla i biljke siderata, a osnovni je princip da ne smeta narednom usjevu u sjetvi 22

- prije zaoravanja dobro bi bilo obaviti određene predradnje, odnosno obaviti malčiranje (stroj malčer), frezanje, tanjuranje, ali se često puta provodi i direktno zaoravanje – odabir tehnike ovisit će prvenstveno o vrsti usjeva za zelenu gnojidbu, ali i o dostupnoj mehanizaciji na gospodarstvu 23

- u ekološkoj proizvodnji hrane sideracija i korištenje pokrovnih usjeva nema zamjenu!! 24

Hvala na pozornosti! Pripremio: Dragan Kopić, mag. ing. agr. Srednja škola Donji Miholjac 25