Tema Specifini efekti upotrebe ubriva uticaj na zemljite
Tema: Specifični efekti upotrebe đubriva – uticaj na zemljište, vode, otpornost biljaka, kvalitet hrane i zdravlje ljudi Mentor: Olivera Košanin Student: Katarina Ninčić 63/2017
Šta su to đubriva, a šta đubrenje? Đubriva su materije koje sadrže biogene elemente čijom primenom se poboljšava ishrana biljaka. Đubrenje je agrotehnička mera uklanjanja deficita biogenih elemenata potrebnih za optimalnu ishranu biljaka.
Značaj đubriva Biljke sa prinosima iznose značajne količine biogenih elemenata Značajne količine hraniva budu isprane iz zemljišta Neki biogeni elementi u zemljištu se transformišu u oblike teško pristupačne za biljke Biološki potencijalna produktivnost biljaka neće se ispoljiti i to će rezultirati lošim kvalitetom i malim prinosima.
Prekomerno I neadekvatno korišćenje đubriva Osim što ko šta, šte ti i bilj ka ma i čo ve ku. Ne ga tiv ni efek ti su raz li či ti, ali se uglav nom svo de na pro me ne re ak ci je ze mlji šta, po re me ća je struk tu re i bi o ge no sti ze mljii šta.
Uticaj đubriva na zemljište i vode Nekontrolisanom i nestručnom upotrebom nepotrebno visokih količina svih mineralnih đubriva može izazvati niz degradacionih procesa i smanjenja opšte plodnosti zemljišta ( zakiseljavanje i alkalizacija, poremećaji u mikrobiološkoj aktivnosti, destrukcija minerala gline).
Nekontrolisana primena đubriva neprečišćenih od štetnih i opasnih materija ( teški metali, radionuklidi, patogeni), može imati i direktnih posledica na kontaminaciju zemljišta. Posebno se ističe problem upotrebe fosfornih đubriva dobijenih od fosfata koji u svom sastavu imaju veće količine urana, fluora, kadmijuma i olova. Isto tako đubriva dobijena od industrijskih i komunalnih otpada. Posebno upotreba komposta dobijenih od otpada kožarske industrije, jer sadrži dosta hroma i komposta od gradskog mulja, zbog sadržaja teških metala i patogenih mikroorganizama
Povećanje koncentracije pojedinih hranljivih elemenata (najviše fosfora) u površinskim vodama naziva se eutrofikacija.
Eutrofikacija je po ja va ko ja se ogle da u pre nam no ža va nju bi lja ka u vo di, pre sve ga al gi. Ugi nu le al ge se ras pa da ju. Njih raz la žu sa pro fit ni or ga ni zmi, pri če mu se tro ši ki se o nik u vo di. Usled ne do stat ka ki se o ni ka do la zi do ugi nu ća ri ba i osta lih vo de nih or ga ni za ma. Ta kva vo da do bi ja ne pri ja tan mi ris i ukus, ni je upo tre blji va za pi će, a u eks trem nim slu ča je vi ma, uko li ko se ko ri sti za po ji lo, mo že iza zva ti ugi nu će sto ke.
Uticaj đubriva na biljke Sa aspekta gajene biljke, u uslovima prekomerne obezbeđenosti zemljišta mineralnim đubrivima, remete se procesi metabolizma u njoj, što rezultira povišenim koncentracijama određenih međuprodukata i jedinjenja, često toksičnih i nepoželjnih, u biljci odnosno onim njenim delovima koji se dalje koriste u ishrani ljudi.
Uticaj đubriva na kvalilet hrane, zdravlje čoveka i životinja Đubriva su značajna kritična tačka u razmatranju zdravstvene bezbednosti hrane i uticaja na zdravlje i kvalitet života ljudi. Suvišne količine azota u ishrani biljaka se negativno odražavaju na zdravlje ljudi, jer se, usled nepravilne i nekontrolisane upotrebe azotnih mineralnih đubriva, u lišću i plodovima povećava sadržaj nitrita koji su kancerogeni. Đubrenje većim količinama azota utiče na povećanje sadržaja nitrata u biljkama.
Nedostatak svetlosti i niže temperature utiču na smanjeni intenzitet metabolizma i prometa nitrata, tako da dolazi do njegove akumulacije u biljkama. Biljka usvaja nitrate i tokom noći, ali zbog nedostatka fotosinteze dolazi do njegovog nagomilavanja tako da je u jutarnjim satima njegov sadržaj u biljkama najveći. Što manje svetlosti biljka ima na raspolaganju, veće je nagomilavanje nitrata. Sadržaj nitrata zavisi i od faze razvoja biljke. Tokom vegetativnog rasta mnogo je intenzivnije usvajanje nitrata nego u fiziološkoj zrelosti. Povrće koje se bere pre njegove fiziološke zrelosti (zelena salata, spanać) sadrži uvek više nitrata.
Hvala na pažnji!
- Slides: 14