SUOAVANJE SA STRESOM Definicija stresa Razliiti autori razliito

SUOČAVANJE SA STRESOM

Definicija stresa • Različiti autori različito definiraju stres • Stanje u kojem je poremećena psihofizička ravnoteža organizma • Lazarus: stres je stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje okolina na njega postavlja.

Podjela stresa • Fiziološki stres (opterećenje organa i tjelesnih sustava) • Psihološki stres (kognitivni proces i emocionalno stanje) • Socijalni stres (socijalna situacija)

Stresore dijelimo: • AKUTNI uzrokovani naglim promjenama u okolini koje dovode do isto naglih promjena u organizmu • KRONIČNI uzrokovani trajnom neugodnom situacijom u kojoj se pojedinac nalazi duže vrijeme bez mogućnosti izlaska iz situacije koja stres izaziva

STRES • U našem je društvu stres postao svakodnevna pojava. • Prihvaćena je činjenica da ga doživljavaju svi odrasli no, • • manje je pažnje posvećeno tome da ni djeca nisu imuna na stres. - domaća zadaća, ispiti, druga djeca u školi, roditelji, njihov eventualni razvod te druga događanja predstavljaju izvore stresa u životima naših učenika. Zapravo, svaka osoba u našem društvu doživljava neki oblik stresa. Ne postoji vrijeme u životu pojedinca kad može reći da uopće ne osjeća stres. Beba treba čiste pelene, jednogodišnjak ima težak period učenja hodanja, djeca doživljavaju stres polaska u vrtić i u školu, osmaši osjećaju stres pri upisu u srednju školu, srednjoškolci pri upisu na fakultet ili tijekom traženja posla.

Suočavanje sa stresom • problemu usmjereno suočavanje – (traženje informacija, planiranje, poduzimanje akcija, usmjeravanje na pozitivne aspekte situacije). • emocijama usmjereno suočavanje – (traženje socijalne podrške; otvoreno iskazivanje emocija). • izbjegavanje – (negiranje, bjeg u maštu, ponašajno izbjegavanje, mentalno ili ponašajno dezangažiranje).

• Ovladavanje stresom, kao bilo koje ponašanje, • postaje navikom. Mnogi ljudi u našem društvu razvijaju nezdrave načine suočavanja sa stresom. Kad su pod stresom, okreću se alkoholu, duhanu ili drugim drogama, kao načinu suočavanja. No, te im tvari ne mogu ukloniti stres. Dugoročno, mogu izazvati još više stresa. Ako netko svaki puta, kada je pod stresom, posegne za cigaretom, vrlo će lako razviti naviku pušenja. Znamo da pušenje izaziva rak, emfizem i druge bolesti. Dakle, pušenje će vremenom zapravo pojačati stres

• Bit prevencije nezdravih načina suočavanja sa stresom jest intervencija dok su djeca još mala i nemaju formirane navike. Poučavamo li djecu o stresu i pozitivnim načinima suočavanja, vrlo je vjerojatno da će, umjesto nezdravih, razviti zdrave tehnike ovladavanja stresom. • Današnji nastavni sat uvodi učenike u temu stresa. Učenici će imati priliku utvrditi što im izaziva stres, a osim toga, uvježbat će dvije pozitivne tehnike ovladavanja stresom.

CILJEVI NASTAVNOG SATA • Naučiti učenike da prepoznaju stres i uvježbavati tehnike suočavanja.

ZADACI Učenici će: • Opisati stres i tjelesne doživljaje povezane sa stresom • Utvrditi što su za njih uzroci stresa • Vježbati duboko disanje i istezanje da bi smanjili stres i anksioznost

POTREBNO VRIJEME • 35 – 50 minuta MATERIJAL Radio-CD i CD s opuštajućom glazbom (klasična, ambijentalna). Neobvezno

UVOD • Danas ćemo razgovarati o stresu – osjećaju nervoze ili uznemirenosti, kojeg svi susretnemo u određenim situacijama. Svako će naučiti prepoznati situacije koje ga dovode u stanje stresa. Osim toga, naučit ćemo nekoliko načina koji nam mogu pomoći da se protiv njega borimo

ISPIT IZNENAĐENJA (7 -10 min. ) • • • Učitelj učenicima stvara neugodnu, stresnu situaciju objavljujući da će provesti ispit o svim temama koje pokriva program Trening životnih vještina. Podijelite učenicima papire i recite da na njih napišu brojeve od 1 do 10. Kad to učine, zaustavite ih i recite im da ste željeli stvoriti situaciju u kojoj će svatko od njih osjetiti određenu razinu anksioznosti. Zapravo, ispita neće biti. Recite učenicima da okrenu Radni list 11 (str. 22) u svojim priručnicima i ispune vježbu «Kako se osjećaš? » Neka učenici navedu koju su tjelesnu reakciju osjetili. Možete svaku od reakcija (iz radnog lista) napisati na ploču i zabilježiti njenu učestalost javljanja, tj. odrediti koja je najučestalija i najrjeđa.

ŠTO JE STRES? (3 -5 min. ) • Pitajte učenike što za njih znači stres (osjećanje nervoze, napetosti itd. ). • Napišite definiciju stresa na ploču. Stres: Nervoza, napetost, nesigurnost ili prestrašenost, koju svi povremeno osjećamo.

ŠTO JE STRES? • Važno je istaknuti – Svi ponekad osjećamo tjeskobu (anksioznost). Vježba koju smo završili pokazala je da se razlikujemo po tome kako doživljavamo stres. Ljudi se međusobno razlikuju u jačini doživljaja stresa, jer različite situacije ne djeluju na svih jednako.

TJELESNE POSLJEDICE STRESA (3 -5 min. ) • • • Već smo vidjeli da stres na razne načine može djelovati na tijelo. Tjelesne reakcije koje ste osjetili, ili one o kojima smo govorili, uključuju: ubrzan rad srca, znojenje, napetost mišića, i grčenje/drhtavicu. Ponekad, stres može izazvati dugotrajne promjene u našem tijelu. Na primjer, česta izloženost stresu može voditi do tjelesnih promjena koje povećavaju opasnost od obolijevanja. Stalni stres može izazvati slabiji rad našeg imunološkog sustava. Kada naš imunološki sustav ne radi dobro, možemo se zaraziti nekom bolešću koje tada ima u okolini.

TJELESNE POSLJEDICE STRESA Važno je istaknuti • Stres može biti štetan za zdravlje. Zato je važno naučiti kako se suočavati sa situacijama koje su nam teške.

SITUACIJE KOJE IZAZIVAJU STRES (7 -10 min. ) • Neka učenici zamisle situaciju koja im obično izaziva • • • anksioznost i opišu je učeniku do sebe. Ili, možete pitati bi li tko pred svima opisao svoju situaciju. Naglasite učenicima da se svi međusobno razlikujemo. To znači da situacija kod prijatelja stvara nervozu na nas ne mora uopće utjecati. . Recite učenicima da otvore Radni list 12 (strana 23, Situacije velikog stresa) i ispune ga. Pitajte učenike da promotre svoje odgovore. Vide li pravilnost? Na primjer, mogu li zaključiti da su nervozniji u situacijama kod kuće, nasuprot onima u školi.

SITUACIJE KOJE IZAZIVAJU STRES Važno je istaknuti: • Važno je naučiti koje nam vrste situacija izazivaju stres, jer je svijest o tome prvi korak u suočavanju.

TEHNIKE SUOČAVANJA SA STRESOM (10 -15 min. ) • Pitajte učenike kako se najčešće ponašaju u • • stresnim situacijama. Potaknite odgovore i zapišite neke od njih na ploču. To može biti: jedenje, spavanje, slušanje glazbe, vježbanje, duboko disanje, itd. Recite učenicima da će danas učiti dva načina suočavanja sa stresom. Objasnite da te tehnike mogu koristiti na različite načine. Neke od njih mogu se koristiti prije stresne situacije, a druge dok smo u stresnoj situaciji.

TEHNIKE SUOČAVANJA SA STRESOM • TEHNIKA: DUBOKO DISANJE • TEHNIKA: ISTEZANJE

TEHNIKE SUOČAVANJA SA STRESOM • Važno je istaknuti: – Iako nećemo moći u potpunosti spriječiti utjecaj stresa, tehnike relaksacije će nam pomoći da se umirimo. – Budući da stres može imati loš utjecaj na naše tijelo, tehnike relaksacije nam pomažu da budemo zdraviji.

HVALA NA PAŽNJI!