Definisanje kriznih situacija Tipologija i podjela Definisanje krize

Definisanje kriznih situacija. Tipologija i podjela.

Definisanje krize § Kriza (gr. krisis – rasprava, prosuđivanje, odluka) § Stanje nestabilnosti u ekonomskim, društvenim, političkim ili međunarodnim odnosima. § Odlučujući trenutak, posle kojeg dolazi do preokreta. Ivan Klajn, Milan Šipka § Kod nas se više koristi termin vanredne situacije

Definisanje krize § “Kriza je događaj u vremenu i prostoru u kojem je društvo ili dio društva suočeno sa ozbiljnom opasnošću, odnosno gubitkom članova porodice ili materijalnih vrijednosti i narušavanjem normalnog funkcionisanja društva”. Charles Fritz (1961) § “Krize su nagovještaj prijetnje koje će imati negativne posljedice ukoliko se njome ne bude upravljalo ispravno”. Timothy Coombs § Krizne situacije utiču na javnu bezbjednost, finansijski gubitak, ugled.

Krizne situacije § § “Krizni događaji su situacije u kojima su uzroci i posljedice prilično nejasni”. Enrico Quarantelli Izvještavanje o kriznim situacijama je jedan od najzahtjevnijih oblika medijskog rada koje ima za cilj pravovremeno, tačno i precizno objavljivanje informacija o situacijama u kojima su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra. Dubravka Valić Nedeljković

Karakteristike krizne situacije Krizni događaj je tragedija koja ima sljedeće karakteristike: § Iznenadan, uznemirujući i stresan za većinu ljudi; § Uključuje prijetnju, smrt, gubitak osoba, stvari ili vrijednosti važnih za pojedinca ili grupu ljudi; § Ljudi imaju osjećaj da se ne mogu nositi sa posljedicama događaja; § Ostavlja posljedice na pojedinca, veliku grupu ljudi, društvo. Branka Starc

Životni ciklus krize (Fink) § § Kriza ima svoj početak, uspon, vrhunac, pad i kraj. najava krize § akutna faza krize § hronična faza § faza rješavanja ili saniranja krize § Kriza je obično propraćena reakcijom javnosti, skandalima, novčanim ili zatvorskim kaznama.

Životni ciklus krize (Fink) § U fazi najave krize javljaju se mogući nagovještaji potencijalne krize kroz medije, odnosno opisuju se simptomi i najavljuje moguća kriza. § Akutna faza je najčešće kratka. Mediji obavještavaju publiku o nastanku krize i posljedicama. § U hroničnoj fazi vidljivi su efekti krize koji mogu trajati godinama. Masovni mediji optužuju i traže krivca koji će snositi odgovornost.

Podjela kriznih situacija § Elementarne nepogode ili prirodne katastrofe (zemljotresi, vulkani, poplave, cunami, klizišta, oluje, poledice, tornado, uragani) § Krizne situacije izazvane ljudskim faktorom (saobraćajne nesreće, požari, zločini, demonstracije, štrajkovi)

Coombsova tipologija krize § Prirodne katastrofe (Natural disasters) § Zlonamjerne krize (A malevolent crisis) § Krize izazvane tehničkom greškom (Technical breakdown crises); § Krize izazvane ljudskim propustom (Human breakdown crises); § Krize izazvane prijetnjama/izazovima (Challenges are crisis) § Mega-štetne (opasne) krize (A mega demage crisis) § Krize izazvane akcijom organizacije § Krize izazvane nasiljem na radnom mjestu § Krize izazvane glasinama

Uloga države u kriznim situacijama § Priprema za katastrofu (odgovarajuća zakonska regulativa, planovi i procedure za upravljanje katastrofama, jačanje ljudskih resursa, edukacija stanovništva) § Planiranje, politika i razvoj kapaciteta (podjela obaveza među institucijama, edukacija stručnjaka, opšti ciljevi kao dio nacionalnih programa).

Uloga države u kriznim situacijama Direktorat za vanredne situacije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Usvajanje dokumenata poput Strategije za smanjenje rizika od katastrofa Sprovode kampanje Edukuju stanovništvo Učestvuju u međunarodnim i nacionalnim vježbama

Uloga medija pri izvještavanju o vanrednim situacijama § Pouzdane i tačne informacije kroz upozorenja, pružanje informacija o pogođenim oblastima. § Priprema za katastrofu kroz edukaciju stanovništva. § Priprema za katastrofu kroz blagovremenu najavu.

Uloga medija pri izvještavanju o vanrednim situacijama § Mediji su najvažniji izvor informacija za publiku u kriznim situacijama i utiču na mišljenje stanovništva. § Mediji mogu negativno uticati na naše shvatanje opasnosti i pripremu za takve situacije. § Mediji se suviše koncentrišu na ljudski gubitak i pričinjenu štetu.

Negativna uloga medija pri izvještavanju o vanrednim situacijama § Steinberg tvrdi da mediji mogu nanijeti štetu time što se neće fokusirati na najugroženija područja, pa pomoć mogu dobiti područja koja su imala najveći medijski prostor. § Mediji mogu nanijeti štetu širenjem glasina ili neprovjerenih informacija navodeći publiku na pogrešan zaključak.

Glavni problemi pri izvještavanju o krizama § Objektivnost § Empatičan ili faktografski način izvještavanja? Martin Bel Džon Simpson, Lyse Doucet