ZATO JE NASTALA KNJIEVNOST Misli o itanju i

ZAŠTO JE NASTALA KNJIŽEVNOST?

Misli o čitanju i pisanju Svatko piše dobro zna da se nijedan život ne može u cijelosti opisati, jer književnost usvaja samo ono što joj odgovara, a ostalo vraća životu iz kojega uzima. Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava Prostor koji dobri čitatelj voli krčiti dok čita lijepu književnost nije zemljište između onog napisanog i sastavljača, već između onog napisanog i njega samog. Amos Oz, Priča o ljubavi i tmini Čitanje više nije pasivan proces — postalo je posve stvaralačka djelatnost, prava pravcata duhovna pustolovina. A što su prevodioci ako ne najstrastveniji, najsistematičniji i najprecizniji čitatelji? Boris A. Novak

§ Zašto nastala književnost? § Ima li potrebe za književnošću u suvremenom društvu? § Kako su u razdoblju primarne usmenosti, prije izuma pisma, strukturirali tekstove vrijedne pamćenja? § Nastaju li još uvijek mitovi i legende? § Kakva je budućnost književnosti? §Književni i obavijesni tekst

Kako se u književnoj znanosti objašnjava razlika između “lake” i “teške” književnosti?

Književnost – umjetnost riječi, vještina uporabe jezika jezična tvorevina različita od običnog, svakodnevnog govora Zašto je književnost umjetnost riječi? - književnost je umjetnost (ars – lat. umijeće, stvaralaštvo) jer je umjetno stvorena ljudskim djelovanjem, rezultat je njegova umijeća i stvaralačkog djelovanja - Književnost ponekad još nazivamo i : a) pjesništvo jer je u početku bila u stihovima b) literatura (litera - lat. slovo, ono što je napisano) c) beletristika (belles-lettres – franc. lijepa književnost)

Zašto je književnost umjetnost riječi? a) jezik je sredstvo izražavanja književnika b) jezikom posredovana ili oblikovana stvarnost čini svijet književnoga djela c) cilj je ostvariti umjetničku/ književnu komunikaciju*: književnik – djelo – čitatelj *komunikacija je prenošenje poruke od književnika do publike d) od ostalih se jezičnih tvorevina razlikuje jer se služi riječima na nesvakidašnji način - u književnom djelu uporaba jezika nije samo komunikacijska, već i stvaralačka - umjetnik jezikom stvara nove svjetove, novu stvarnost

Odredite: § uzroke i svrhu nastanka književnosti § uloge književnosti nekad i danas * Zidni natpisi * Temeljni pojmovi: znanost, umjetnost

UZROK I SVRHA NASTANKA KNJIŽEVNOSTI - nema pouzdanih podataka o njezinu nastanku - književnost je kao stvaralačka djelatnost zabilježena od prvih početaka ljudskoga postojanja kao rezultat čovjekove potrebe da ostavi traga o sebi i zabilježi svoje misli i osjećaje, iskustva i vrijednosti - teorije o nastanku književnosti: a) iz težnje za izražavanjem zadovoljstva, raspoloženja b) iz htijenja (želje) da se izraze određene misli, pogledi, stavovi

-prva djela obraćala su se bogovima – mistična i obredna funkcija (npr. Biblija) - nakon toga u književnim djelima bilježila su se znanja , iskustva , osjećaji jednog naroda (npr. Ilijada) – spoznajna, odgojna, etička, politička funkcija - pojavom pisma književnost dobiva i druge funkcije – zabavljačku, poučnu… - danas književnost ima i kulturnu, osobnu, društvenu funkciju… - književnošću: a) izražavamo unutarnji svijet b) spoznajemo c) vrednujemo pojave u društvu d)zabavljamo se e) uživamo u ljepoti književne tvorevine

Treba li književnost biti oponašanje (mimesis) zbilje? Umjetnost ne reproducira vidljivo, ona stvara vidljivim. Paul Klee

KNJIŽEVNOST I DRUGA PODRUČJA LJUDSKE SPOZNAJE Pokušavaju objasniti pojave oko nas Skup znanja dobivenih nekom znanstvenom metodom, predviđa I objašnjava pojave u okolini ZNANOST UMJETNOST Duhovna djelatnost koja izražava estetsko iskustvo. FILOZOFIJA Promišlja o duhovnom odnosu prema zbiljnosti, Bogu, samome sebi

- znanost koja proučava književnost zove se ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI - znanost o književnosti dijeli se na discipline: a) teoriju književnosti (poetiku) b) povijest književnosti c) književnu kritiku

-Teorija književnosti Obrađuje pitanja prirode književnosti, oblika i načina književnog izražavanja i općih i posebnih osobina književnih djela kao umjetničkih ostvarenja te utvrđuje veze književnosti s ostalim područjima ljudskoga stvaralaštva, kao što su veze književnosti i jezika, književnosti i društva, književnosti i drugim umjetnosti. Naziva se još i poetika prema slavnom Aristotelovu djelu. Klasifikacija usustavljuje književna djela prema obilježjima u književne rodove i vrste. Versifikacija proučava prirodu stihova i način i oblik stihovnog govora. Stilistika opisuje uporabu stilskih izražajnih sredstava.

Povijesti književnosti Proučava književne tekstove u povijesnom slijedu i uspostavlja sustav književnih epoha, razdoblja, pravaca i stilova. Povijest nacionalne književnosti, na primjer hrvatske, engleske, njemačke, španjolske, obrađuje razvoj, promjene u vremenu i osobitosti književnosti naroda ili jezične zajednice Opća povijest književnosti utvrđuje djela od općeg, univerzalnog značenja s neupitnom vrijednošću i porukama za pripadnike određenog kulturnog kruga Komparativna ili poredbena povijest književnosti istražuje veze i odnose između dviju ili više različitih književnosti, utvrđuje splet uzajamnih dodira prema temi, likovima, opći svjetonazor te ukazuje na književne uzore i utjecaje.

Književna kritika Književna je kritika dio znanosti o književnosti koji može pripadati i književnosti po načinu i temi koju obrađuje: objektivna, teži znanstveno utemeljenoj ocjeni i bliža je znanosti i znanstvenom vrednovanju subjektivna (impresionistička) teži iznošenju osobnih dojmova i sudova i bliža je književnosti i osobnom esejističkom vrednovanju. Začetnik je hrvatske književne kritike Stanko Vraz. Najpoznatiji hrvatski kritičari: Matoš, Krleža. str. 5 – usporedba dvaju Pavličićevih tekstova

PODJELA KNJIŽEVNOSTI Kriteriji razvrstavanja književnosti � podrijetlo � oblik teksta � jezik � nacionalna obilježja � vrijeme nastanka � autorstvo � namjena � književni rod � usmena i pisana � poezija, proza, drama � hrvatska, engleska, njemačka � nacionalna, svjetska, komparativna � epoha, razdoblje, pravac � autorska, anonimna � djeca, odrasli � lirika, epika, drama, diskurzivne vrste

KNJIŽEVNI RODOVI I VRSTE -književni rod - skup djela koja su oblikovana prema zajedničkim oblikotvornim načelima: LIRIKA, EPIKA, DRAMA I DISKURZIVNI ROD - književna vrsta – manja skupina djela unutar književnog roda koja imaju svoje zajedničke osobine: oblik, temu, medij prenošenja, ton, složenost

KNJIŽEVNI ROD KNJIŽEVNE VRSTE lirika grč. lýra, lira vrsta glazbenog instrumenta sklad zvuka riječi i njihova značenja tradicionalni oblici: himna, oda, ditiramb, epitaf, epigram, elegija, idila tematska podjela: pejzažna, domoljubna, ljubavna, misaona, duhovna… epika épos, riječ, pjesnička pripovijest jednostavni oblici: bajka, basna, mit, legenda, saga, vic, poslovica, zagonetka složeni oblici: novela, kratka priča, pripovijest, roman

KNJIŽEVNI ROD KNJIŽEVNE VRSTE drama grč. drâma, radnja sukob pojedinaca ili uvjerenja tragedija, komedija, drama u užem smislu, farsa, lakrdija … književno-znanstvene vrste putopis, biografija, autobiografija, pismo, sjećanja, dnevnik, esej rasprava, reportaža, feljton

JEDNOSTAVNI (USMENI) OBLICI - pretknjiževne vrste na čijoj su se osnovi kasnije razvile suvremenije lirske i epske vrste, dakle prethode složenim oblicima razvijene književnosti - poslovica, mit, legenda, saga, bajka, zagonetka, vic, basna - s obzirom da su se ti oblici prenosili slušanjem, njihova je struktura jednostavna - mit – vjerovanje koje na temelju mitskog iskustva najčešće govori o postanku svijeta, o bogovima ili nekim važnim ljudima. legenda– priča o ljudima čiji je način života postao uzorom drugim ljudima

- saga – oblik staroskandinavske priče o nekome događaju iz daleke prošlosti; prozna vrsta u kojoj se opisuju događaji iz obiteljskog života - bajka – prozna vrsta u kojoj se isprepliću stvarni i nestvarni događaji. Uvijek se radi o sukobu dobra i zla, a dobro uvijek pobjeđuje. - basna – alegorijsko djelo u kojem se putem životinjskih likova prikazuju ljudski karakteri - vic (witz) – dolazi iz njem. jezika. Kratka jezična tvorevina koja izaziva smijeh - poslovica – izreka koja u obliku tvrdnje iskazuje neko životno iskustvo - zagonetka – posebni oblik postavljanja pitanja, sastoji se od zagonetljaja i odgonetljaja

POUKA SRETAN ZAVRŠETAK FORMULAIČNOST NEODREĐENOST VREMENA I PROSTORA SUKOB DOBRA I ZLA DOBRI I LOŠI LIKOVI BAJKA FANTASTIČNI MOTIVI NATPRIRODNA BIĆA I ČAROBNI PREDMETI

ŽIVOTINJE-GLAVNI LIKOVI TEMELJENA NA SUKOBU BASNA KRATKOĆ A DIJALOŠKI OBLIK POUČNOST ALEGORIČNOST

usporedba nove i tradicionalne (primarne) usmenosti i uloge medija u zajednici nekad i danas