IV AMERIKA 24 GEOGRAFSKI SMJETAJ POLOAJ I PODJELA

IV. AMERIKA 24. GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ, POLOŽAJ I PODJELA AMERIKE

Satelitska snimka Sjeverne i Južne Amerike

Politička karta Sjeverne i Južne Amerike

Sjeverna Amerika – 24, 700. 000 km² (17 % svjetskog kopna) Južna Amerika � 17, 800. 000 km² (12 % svjetskog kopna)

Otkrivanje Amerike Sjeverna i Južna Amerika – dio Novoga svijeta (gledano očima Europljana) otkriće i upoznavanje obale: Vikinzi s Leifom Ericssonom (oko 1000. god) Talijan Kristofor Kolumbo (1492. – 1504. ) Talijan Amerigo Vespucci (1499. – 1504. ) Portugalac Ferdinand Magellan (1519. – 1522. ) i mnogi drugi istraživači

Sjeverna i Južna Amerika pripadaju Novom svijetu

Vikinška putovanja Kolumbova putovanja Vespuccijeva putovanja Magellanovo putovanje

Kristofor Kolumbo je 12. 10. 1492. stupio na tlo Novog svijeta (otok San Salvador). Amerigo Vespucci prvi je dokazao da je otkriven novi kontinent. Ferdinand Magellan organizirao je i vodio prvo putovanje oko Zemlje.

Karta Novog svijeta (njemački kartograf Martin Waldseemüller je 1507. g. izradio kartu svijeta gdje se prvi put spominje ime Amerika).

Geografski smještaj i položaj geografski smještaj: na sjevernoj i južnoj polutki te na zapadnoj polutki, izduženost kroz četiri toplinska pojasa (sjeverni polarni, sjeverni umjereni, tropski, južni umjereni) geografski položaj: između Tihog i Atlantskog oceana važni kanali i morski prolazi: Panamski kanal, Beringov, Magellanov i Drakeov prolaz

Amerika se prostire (pravcem sjever – jug) kroz četiri toplinska pojasa u duljini od oko 16 000 km. Širina Sjeverne Amerike iznosi oko 6250 km, a Južne Amerike oko 5000 km.

Smještaj Sjeverne i Južne Amerike na globusu

Geografski položaj Amerike

Izgradnjom Panamskog kanala 1914. godine pomorski put New York – San Francisco skraćen je sa 20 900 km na 8 370 km.

Magellanov prolaz dugačak je oko 560 km, a širok od 3 do 32 km.

Panamski kanal izgrađen je 1914. g.

Panamski kanal je za današnje velike brodove preuzak i preplitak. Zato se razmišlja o gradnji šireg i dubljeg kanala u državi Nikaragvi. Kanal bi se trebao graditi kineskim kapitalom.

Drakeov prolaz širok je oko 850 km.

Beringov prolaz širok je 85 km, a sredinom prolazi datumska granica.

Podjela Amerike 1. prirodnogeografska podjela: Sjeverna (23 država) i Južna Amerika (12 država) Sjeverna i Južna Amerika

2. prirodnogeografska podjela Sjeverne Amerike: uz Kanadu i SAD, u Sjevernoj Americi izdvaja se Srednja Amerika (21 država) s otocima (Veliki i Mali Antili te Bahamski otoci) Sjeverna, Srednja i Južna Amerika

3. društvenogeografska podjela: prevladavajući jezici i kulturni utjecaji → Angloamerika (engleski jezik – 2 države) i Latinska Amerika (španjolski i portugalski jezik – 33 država) Angloamerika i Latinska Amerika

L' Anse aux Meadows je vikinško arheološko nalazište na otoku Newfoundland (Kanada).

Santa Maria je naziv za karaku koja je služila kao admiralski brod Kristoforu Kolumbu na njegovoj prvoj ekspediciji 1492. godine. Uz Santa Mariju bila su još dva manja broda – karavele Santa Clara poznatija pod nadimkom Niña (španjolski djevojčica, pošalica na račun vlasnika Juana Niña) te Pinta (španjolski obojena).

Dolazak Kolumba u Novi svijet

Kristofor Kolumbo iskrcao se 12. 10. 1492. na otok San Salvador (Sveti Spasitelj) u skupini Bahamskih otoka.

Giovanni Caboto (1450. – 1498. ), poznat i kao John Cabot, bio je talijanski moreplovac i istraživač koji se obično smatra prvim Europljaninom koji je 1497. godine otkrio kopno Sjeverne Amerike. Cabot se u mladosti preselio iz Gaete u Veneciju i postao njen građanin. Poput ostalih talijanskih istraživača tog doba, kao što su Kolumbo ili Vespucci, Cabot je učinio drugu državu bazom svojih operacija. Za Cabota je to bila Engleska odnosno grad Bristol.

Spomen ploča na rtu Bonavista (otok Newfoundland) gdje se Cabot iskrcao 24. 06. 1497. g.

Geografska karta Brazila iz 1519. godine.