AUSTRALIJA Geografski poloaj i regije Australija je najmanji

AUSTRALIJA

Geografski položaj i regije • • Australija je najmanji kontinent po površini i broju stanovnika. Otkrivena 1606. ( Nizozemci ) Smještena je između Indijskog i Tihog okeana; Obuhvata kopno Australije, ostrvo Tasmaniju i nekoliko manjih okolnih ostrva. Naziv potiče od Terra Australis. Južna Zemlja. Obala je slabo razuđena. Klima je tropska, suptropska i stepsko-pustinjska, sa malo padavina. Sastoji se od osam država: New South Wales, Victoria Queensland, Tasmania, South Australia, Western Australia, Northern Territory, Australian Capital Territory.

Reljefne cjeline: – Istočnoaustralijske planine ( Australijske Alpe, razvodne palnine ) • • Istočni rub Australije Sjever-jug 3000 km U južnom dijelu se nalazi Mt. Košćuško 2228 m (najniža tačka je jezero Eyre -16 m ) – Srednjoaustralijska nizija – Zapadnoaustralijska površ ( štit ). • Velike visoravni, niske planine i pustinje ( Velika pješćana, Gibsonova i velika Viktorijina pustinja )

Vode • Prosječna količina padavina za Australiju je oko 420 mm. • Riječna mreža slabo razvijena ( 1/3 Australije nama rijeke ) • Izvorište većih Australijskih rijeka su Velike razvodne planine ( prema zapadu rijeke Kuper i Dijamantina, Mari sa pritokama Darling i Marambidži ) • Unutrašnjost karakterišu slana jezera: Ejrovo, Torensovo i Gerdnerovo. • Veoma važni arteški bunari u unutrašnjosti.

Životinjski svijet • Životinjski svijet Australije je veoma raznovrstan. • Zaštitni znak Australije je kengur koji je zaštićen i zakonom. • Pored njega, tu su još i pas dingo, mravojed, koala, bijeli orao, crni labud, emu, kazuar, papagaji itd.

Životinjski svijet

Zanimljivosti • Australija je prvi svjetski izvoznik vune, ovcijeg i jagnjeceg mesa i cetvrti izvoznik psenice. • Travne oblasti i pašnjaci pokrivaju gotovo polovinu teritorije Australije i predstavljaju prirodnu osnovu za stocarstvo. • Gustina naseljenosti stanovnistva je mala i iznosi 3 st. po kilometru kvadratnom. • Zakonskim mjerama je 1901. zabranjeno useljavanje Japanaca i Kineza. • U gradovima živi osamdest posto stanovnika.

Kraj !!! Nema više!!!! The end!!! Fine!!!. . .

Veliki gradovi • Glavni grad Australije je Kanbera sa preko 300. 000 stanovnika. • Najveci grad je Sidnej sa 3. 9 miliona stanovnika, zatim slijede: – Melburn sa 3. 3 miliona, – Brizbejn sa 1. 9 miliona, – Pert sa 1. 9 miliona, itd.

Stanovnistvo • Gotovo cjelokupno stanovništvo izuzev oko 140. 000 starosjedilaca Aboridžina, su doseljenici i potomci doseljenika. • Do Drugog svjetskog rata u ogromnoj vecini sa Britanskih ostrva, od 1946. i iz drugih evropskih zemalja, a u novije vreme i iz Azije. • Nepismeno je manje od jedan posto stanovnistva-uglavnom starosjedioci.

Privreda • • • Do kraja Drugog svjetskog rata Australija je bila uglavnom agrarna zemlja. Brzim razvojem industrije za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu, uz znatne investicije britanskog i americkog kapitala ekonomska struktura je izmjenjena. Sada je to visoko razvijena industrijsko agrarna zemlja, medju deset najrazvijenijih u svijetu. Udio industrije i rudarstva u ukupnoj vrijednosti proizvodnje dostigao je pedeset posto, a poljoprivrede samo četiri posto. Dohodak po glavi stanovnika je 10. 000 dolara.

The End