Stvaranje i podjela glasova Na koje se naine

Stvaranje i podjela glasova

Na koje se načine sporazumijevamo?

Gestama. . .

. . . mimikom. . .

. . . i govorom.

U čemu je razlika? Možemo li, primjerice, pjesmu izreći mimikom i gestom ili jezikom?

I pjeva: ‘Ja sam danas ispio sunce plamno. I žilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi mojoj ljuljuška more tamno. Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh. ’ (Vladimir Nazor: Cvrčak)

Od čega se sastoje riječi pjesme? Riječi pjesme se sastoje od glasova. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh.

Gdje počinje proces nastanka glasova? = Mozak je hard disk ljudskom jeziku. Živčani impulsi prenose podražaje iz mozga do govornih organa koji se pokreću i izvršavaju zapovijed - proizvode zvuk, glas, govor.

1 2 5 6 7 3 4 8 9 10 11 12 10 9 1. nosna šupljina 2. tvrdo nepce 3. meko nepce 4. resica 5. gornji zubi 6. donji zubi 7. jezik 8. ždrijelna šupljina 9. glasnice 10. grkljan 11. dušnik 12. jednjak 13. pluća

Koji organi sudjeluju u izgovoru glasova? 1. udišemo zrak

2. Zračna struja iz pluća izlazi prema van prolazeći kroz dušnik. 3. Pluća su s ustima povezana dušnikom.

4. Na kraju dušnika nalazi se grkljan i u njemu su smještene glasnice.

5. Prošavši kroz grkljan i glasnice, zračna struja dolazi u ždrijelo koje vodi u usnu i nosnu šupljinu gdje se konačno oblikuje u određeni glas pokretima govornih organa u usnoj šupljini.

nos U usnoj šupljini nalazimo jezik, zube, desni, nepce i resicu. Na izlazu iz usne šupljine nalaze se usnice. usne tvrdo nepce meko nepce desni resica

Izdvojimo glas k. Koji organi sudjeluju pri njegovom nastanku? Koji organi sudjeluju pri nastanku glasa v? Nastaju li glasovi k i v na različite načine? Glasove dijelimo na više načina, s obzirom na to na koji način nastaju i prema tome na kojim se mjestima tvore.

Postoji li razlika u izgovoru glasova k i v i glasa o s obzirom na prolaz zračne struje? pri izgovoru glasa o glasnice su otvorene pri izgovoru glasova k i v glasnice su zatvorene

Podjela glasova prema otvoru otvornici otvoreni govorni organi; zračna struja slobodno prolazi zovemo ih i vokalima: a, e, i, o, u, ie zatvornici potpuno ili djelomično zatvoreni govorni organi zovemo ih i konsonantima: b, c, č, ć, d, đ, dž, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž

Zatvornici se dijele prema mjestu u usnoj šupljini na kojemu zračna struja nailazi na zapreku.

Podjela glasova prema mjestu tvorbe usneni dvousneni b, m, p jezični usneno-zubni prednjojezični v, f dentali: d, t, c, z, s, l, n srednjojezični zadnjojezični palatali: dž, č, đ, ć, ž, š, lj, nj, r velari: k, g, h

Zatvornici se dijele i prema načinu tvorbe, tj. prema vrsti zapreke koju govorni organi čine zračnoj struji pri njezinu prolasku kroz usnu šupljinu.

šumnici zapornici zvonačnici nosni b, d, g, p, t, k m, n, nj tjesnačnici usneni z, ž, s, š, f, h l, lj, r, j, v slivenici dž, đ, ć, č, c

Zatvornici se dijele i prema zvučnosti, a ova se podjela zove još i podjela zatvornika prema položaju i radu glasiljki. Zvučnost im osigurava titranje glasnica. Kada glasnice titraju, nastaju zvučnici, a kada ne titraju nastaju bezvučnici.

zvučni b d bezvučni p t g k z s dž č đ ć ž š f Zvučni i bezvučni parnjaci tvore se na isti način i na istom mjestu. c h

Zadatak - analiziraj glasove prema mjestu, načinu tvorbe i zvučnosti u stihovima: I pjeva: ‘Ja sam danas ispio sunce plamno. I žilice su moje nabrekle ko potoci. U utrobi mojoj ljuljuška more tamno. Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh. ’ (Vladimir Nazor: Cvrčak)