9 POJAM I PODJELA PARAZITIZMA Medicinska kola u

9. POJAM I PODJELA PARAZITIZMA Medicinska škola u Rijeci III-5, zdravstveno-laboratorijski tehničari MIKROBIOLOGIJA I PARAZITOLOGIJA

ODNOSI MEĐU ŽIVIM BIĆIMA I BIOLOŠKE ASOCIJACIJE - živa bića koja su došla evolucijskom igrom slučaja u međusobnu ovisnost živeći na istom staništu uklapaju se u različite biološke asocijacije - biološke asocijacije predstavljaju osnovne oblike suživota živih bića - poznajemo biološke asocijacije između: 1) pripadnika iste biološke vrste (kolonije sa specijalizacijom pojedinih članova zbog podjele funkcija oko održavanja vrste 2) pripadnika različitih bioloških vrsta; dijelimo ih na fakultativne (komenzalizam, mutualizam) i obligatne (simbioza, inkvilinizam, parazitizam)

FAKULTATIVNE BIOLOŠKE ASOCIJACIJE - kod fakultativnih bioloških asocija članovi mogu živjeti neovisno jedan o drugome 1) komenzalizam – pripadnici sitnijih vrsta na površini ili u tjelesnim šupljinama većih vrsta zaklon i hranu 2) mutualizam – odnos u kojem obadvije vrste imaju neku korist od suživota

OBLIGATNE BIOLOŠKE ASOCIJACIJE - kod obligatnih bioloških asocija bar jedan član ne može živjeti neovisno o drugome 1) simbioza – povezivanje dviju vrsta u tolikoj mjeri da članovi ne mogu preživjeti jedan bez drugog; koriste enzimske sustave drugog člana i izgubili su vlastitu metaboličku samostalnost

OBLIGATNE BIOLOŠKE ASOCIJACIJE 2) inkvilinizam - odnos u kojem je samo jedan član asocijacije u pogledu održavanja vlastite vrste postao potpuno ovisan o drugome i prostorno je vezan za njega - inkvilini ničim ne oštećuju svog nosioca i on na njih ne reagira

OBLIGATNE BIOLOŠKE ASOCIJACIJE - inkvilinizam, ukoliko uslijed prisutnosti inkvilina dođe do poremećaja fizioloških procesa u nosiocu, prelazi u 3) parazitizam - od grčke riječi „parasitos” koja znači čankoliz, tj. onaj koji živi na tuđi trošak - parazit je, kao i inkvilin, potpuno izgubio svoju samostalnost, kako u pogledu prehrane i životnih uvjeta, tako i u pogledu reprodukcije i širenja potomstva, ali se na njega, za razliku od inkvilina, prilagodio i razvio niz više ili manje specifičnih obrambenih reakcija - cilj parazita nije smrt nosioca, već ravnoteža s njegovom imunosti - paraziti su heterotrofni

PARAZITIZAM - biološka asocija u kojoj se jedna vrsta održava na drugoj, živeći trajno ili povremeno na njenim pripadnicima ili u njima, iskorištavajući njihovu životnu energiju i remeteći njihove fiziološke procese, ali ne dovodeći time u pravilu do njihove smrti - paraziti nisu jedinstvena zoološka skupina - nosilac (naziv „domaćin” je napušten) je drugi član biološke asocijacije parazitizma, i to je svaki organizam koji je kadar veličinom i načinom života nositi parazita

VRSTE PARAZITIZMA 1) slučajni ili akcidentalni parazitizam – slučajno unesena vrsta može kraće vrijeme živjeti parazitirajući na drugoj vrsti 2) uvjetni ili fakultativni parazitizam – vrsta može živjeti slobodnim životom, ali i na drugoj jedinki nađe li povoljne uvjete 3) obvezatni ili obligatni parazitizam – parazitska vrsta bar dio životnog ciklusa bezuvjetno provodi na drugoj vrsti, tj. nosiocu

VRSTE OBLIGATNOG PARAZITIZMA 1) povremeni ili temporarni paraziti – samo se hrane na drugoj vrsti, a inače žive slobodnim životom (npr. pijavica) 2) periodični paraziti – parazitiraju samo u jednoj fazi svog života i imaju slobodnu fazu života 3) trajni ili permanentni paraziti – provode čitav život u nosiocu i nemaju slobodnu fazu života

VRSTE OBLIGATNOG PARAZITIZMA - s obzirom na brojnost nosilaca u životnom ciklusu: 1) monokseni paraziti – žive na samo jednom nosiocu (jednostavan, direktan ciklus) 2) heterokseni paraziti – žive na dva nosioca različitih vrsta (složen, indirektan ciklus) 3) polikseni paraziti – žive na više nosilaca različitih vrsta - s obzirom na ulogu nosilaca u životnom ciklusu a) konačni ili definitivan nosilac – onaj u kojem parazit postaje spolno zreo oblik b) prijelazni nosilac – svaki ostali nosilac unutar ciklusa

PARAZITIZAM PO LOKALIZACIJI 1) vanjski ili ektoparaziti – parazitiraju na koži nosioca; prenose se dodirom 2) unutarnji ili endoparaziti – parazitiraju u tjelesnim šupljinama nosioca 3) krvni paraziti – parazitiraju u krvi nosioca 4) tkivni paraziti – parazitiraju u tkivima nosioca - unutarnji, krvni i tkivni paraziti prenose se ingestijom (preko probavila), izravnim dodirom kože i sluznice (probavna, dišna, mokraćna ili spolna) ili preko hematofagnih nosilaca (npr. komarac)

PODJELA PARAZITA - u humano-medicinskoj parazitologiji pod parazitima mislimo isključivo na one vrste koje parazitiraju na čovjeku 1) phylum PROTOZOA – PRAŽIVOTINJE (protozoologija) 2) phylum PLATYHELMINTHES – PLOSNATI CRVI ili PLOŠNJACI (helmintologija) 3) phylum NEMATODA – OBLI CRVI ili OBLIĆI ( -”- ) 4) phylum ARTHROPODA – ČLANKONOŠCI (arahnoentomologija)

PITANJA 1) Što su to biološke asocijacije i kako ih dijelimo? 2) Kako definiramo fakultativne, a kako obligatne biološke asocijacije? 3) Kako definiramo inkvilinizam? 4) Objasni razliku između inkvilinizma i parazitizma! 5) Kako definiramo parazitizam? 6) Kako dijelimo parazitizam? 7) Kako dijelimo obligatni parazitizam? 8) Kako dijelimo obligatni parazitizam s obzirom na brojnost i ulogu nosilaca? 9) Kako dijelimo parazitizam po lokaciji? 10) Kako dijelimo parazite čovjeka?