Zdrava ishrana uenika SZO Zdravlje je stanje kompletnog

Zdrava ishrana učenika

SZO: “Zdravlje je stanje kompletnog fizičkog mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i oronulosti. ” Ø Osnovni preduvjet zdrava i pravilna prehrana. Ø Raznovrsne namirnice. Ø Osnovni princip na kojem se temelji dobro zdravlje jedne osobe je dobra kontrola tjelesne težine. Ø Svakodnevna aktivnost i izbjegavanje prekomjernog uzimanja hrane. Ø Nepravilna ishrana = bolesti. Ø Hrana pokreće društvo. Ø Preduvjet rasta, razvoja i napretka. . . Ø Čovjek se nagonski, nesvjesno počeo interesovati za hranu. . .

Ø § § § Zdrava ishrana osigurava odgovarajući unos: Kalorija, Vitamina, Minerala, Tečnosti, U odgovarajućem omjeru: bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Ø Najvažnije pravilo zdrave ishrane: Svakodnevno unošenje različitih namirnica u organizam.

Piramida zdrave ishrane Ø Prvi dio piramide-žitarice, proizvodi od žitarica, hljeb, krompir. . . Ø Drugi dio piramide-voće i povrće Ø Treći dio- mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja Ø Četvrti dio - slatkiši, ulja i masti

Pet dnevnih obroka Ø Ishrana djece školske dobi je utemeljena na navike iz porodice u ranijem uzrastu. Zato je važno da čitava porodica ima zdrave navike u ishrani. Ø Djeca mogu sa roditeljima da idu u kupovinu, planiraju šta će biti na jelovniku za taj dan, zajedno pripremaju hranu. Učešće u ovim aktivnostima će povećati interesovanje za jelo.

Ø Ø Ø Doručkom do petica Školska užina Ručak Obrok poslije škole Večera

Način pripreme hrane

Vrste hranjivih materija Ø Bjelančevine najznačajnije komponente svih živih bića. Ø Nalaze se u sastavu: mišića, unutrašnjih organa, kože, kose i krvnih sudova. Ø Unose se putem hrane, stvara ih i sam organizam. Ø Zastupljene su u hrani biljnog i životinjskog porijekla. Ø Bjelančevine životinjskog porijekla: jaja, mlijeko i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, riba. . . Ø 10 -15% bjelančevina treba dnevno unositi. Ø Kod djece potrebe za bjelančevinama su veće, oko 1 g/1 kg t. t.

Ugljikohidrati Ø Velika grupa pridrodnih jedinjenja, rasprostranjena u biljnom svijetu. Ø Važan izvor energije. Ø SZO preporučuje da 55 -65% ugljikohidrada učestvuje u dnevnoj ishrani. Ø Kod djece ograničiti dnevni unos slatkiša, visoko rafiniranih ugljikohidrata na najviše 10%

Masti Ø Značajan izvor energije potrebne za normalnu funkciju organizma. Ø Masti mogu biti vidljivog oblika (ulja i masti) i nevidljivog (meso i prerađevine od mesa, mlijeko i mliječni proizvodi) Ø Preporučuje se unos jestivih biljnih ulja umjesto masti životinjskog porijekla, izuzev ribljih ulja. Ø Umjereno unositi: majonezu, vrhnje, kobasice, paštete. . .

Vitamini i minerali Ø Ø Bitni sastojci hrane. Imaju zaštitnu ulogu. . . Hipovitaminoza, hipervitaminoza. . . Najvažniji vitamini: C, B (B 1, B 2, B 6, B 12), A, D, E, K. . . Ø Minerali predstavljaju sastavio dio čovječijeg organizma. Ø Grade skelet, koštana tkiva, ćelije. Ø Minerale čovjek unosi putem hrane. Ø Najznačajniji minerali: natriju, kalijum, kalcijum, fosfor i magnezijum.

Energetske potrebe djece Ø U tabeli su navedeni preporučeni dnevni energetski unosi za djecu i mlade prema pojedinim dobnim skupinama i spolu. Navedene preporuke o dnevnim energetskim unosima odnose se na djecu i mlade s normalnom tjelesnom masom i visinom koja su izložena umjerenoj tjelesnoj aktivnosti.

Voda Ø Vodu u organizam moramo unositi svakodnevno, mora postojati ravnoteža između unesene tečnosti i one koju izgubimo. Ø Čovjek bez vode može preživjeti samo nekoliko dana. Ø Vodu u organizam unosimo hranom, različitim napitcima, te vodom za piće. Ø Voće i povrće kao što su lubenice i krastavci sadrže dosta vode.

Ishrana djece koja se bave sportom Ø Fizička aktivnost školskog djeteta izuzetno je važan faktor pravilnog razvoja u tjelesnom smislu. Ø Sportske aktivnosti razvijaju kod mlađih osoba osjećaj dužnosti, odgovornosti, smisao za red i disciplinu i, što je posebno važno, osjećaj za društvenu interakciju sa okolinom. Ø Fizička aktivnost djeteta povećava samopouzdanje, omogućava da se zabavi, stekne prijetelje, postane član grupe i usvoji fair-play ponašanje.

Potrebe fizički aktivne djece Ø Djeci je važno osigurati unos dovoljne količine neophodnih ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala. Ø Greške u ishrani djeteta djeluju tako da znatno umanjuju njegov rast i razvoj, a također su često uzrok preranom umaranju djeteta i zakazivanju u njegovim dnevnim aktivnostima - igri, sportu i učenju.

Izbor zdrave hrane Ø Dobra ishrana je ključna za podržavanje svih vrsta sportskih aktivnosti. Ø Dijete treba učiti da jede zdravu hranu: svježe voće, povrće, integralne žitarice (smeđa riža, tjestenina od cjelovitih žitarica, hljeb od punog zrna). Ø Roditelji, treneri i nastavnici tjelesnog odgoja bi trebali biti dobro informirani o dobrom izboru hrane fizički aktivnog djeteta.

Savjeti jedi raznoliko; ne preskači doručak (utječe na IQ i uspjeh u školi); jedi svakih 4 do 6 sati (za djecu do 10 god. ), tj. da imaš tri glavna obroka i dva međuobroka; uravnoteži unos hrane i tjelesnu aktivnost; u prehranu uključi dovoljno žitarica, koje su osnovni izvor energije, povrća i voća – baza piramide i drugi red piramide; u prehranu uključi dovoljno hrane koja sadrži kalcija i željeza te bjelančevina za kojima su potrebe povećane tijekom rasta – treći red piramide; izbjegavaj masnu, slanu i previše slatku hranu – vrh piramide.