UPANIJSKO STRUNO VIJEE STRUNIH SURADNIKA PEDAGOGA OSNOVNIH KOLA

ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA OSNOVNIH ŠKOLA MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE AKCIJSKO ISTRAŽIVANJE O KORIŠTENJU INTERNETA MEĐU UČENICIMA 7. I 8. RAZREDA Martina Jalšovec, stručna suradnica pedagoginja mentor OŠ Podturen Mihaela Martinić, stručna suradnica pedagoginja savjetnik OŠ Donja Dubrava Šk. god. 2018. /19.

UVOD Medijska pismenost definira se kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija. (Komar, 1998: 247) KRIZA IDENTITETA Promjena agensa SOCIJALIZACIJE Izvor: http: //dkmk. hr/projekti/djeca-medija-za-medijski-pismenuhrvatsku-mzos/ DJECA I MLADI SNAŽNA ŽELJA ZA PRIPADANJEM (biti IN) UČENJE OPONAŠANJEM

POJAM I VRSTE MEDIJA Medij je u osnovi tehničko ili fizičko sredstvo pretvorbe poruke u signal koji se može odaslati kanalom (Priručnik za razvoj medijske pismenosti, 2016: 32). MEDIJI - Zakon o medijima (2004. , 2017. )

MEDIJSKA PISMENOST I OPISMENJAVANJE - Konferencija o medijskoj pismenosti ( Queenstown, SAD, 1992): ''sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija'' (Aufderheide 1992; prema Zgrabljić 2005: 10). - Peruško (2003, ; prema Zgrabljić 2005: 13) navodi da medijska pismenost znači učiti o svim medijima - tisku, radiju i televiziji, njihovoj povijesti, produkcijskim i ekonomskim načelima funkcioniranja, tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice. - Medijska pismenost se odnosi na stjecanje vještina -kompjuterska pismenost, tehnološka ili digitalna pismenost. - Medijska kompetencija uključuje i znanje i upućenost o raznolikoj ulozi medija. Bit medijske kompetencije nije u stjecanju znanja i vještina samo nastavnika, nego i učenika te roditelja. - ETIČKO I KRITIČKO MIŠLJENJE DJECE I MLADIH

• Veljača 2017. : Okrugli stol ‘Medijska pismenost za odgovorno društvo’ - Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK i Agencija za elektroničke medije AEM, vladine i nedvladine organizacije i struka, učenici osnovnih škola) • U jesen 2016. godine AEM je donijela Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje su namijenjene urednicima različitih medija s ciljem podučavanja kako što bolje birati, plasirati i klasificirati medijske sadržaje (Medijska pismenost, 2017). • PROJEKT MZO-a Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti • Jedan od najvećih problema je i uključenost samih roditelja koji često nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s rizicima na Internetu, kao ni važnošću svoje uključenosti i kada su njihova djeca online (Medijska pismenost, 2017).

NAČELA MEDIJSKE PISMENOSTI • Grgić, Gregorić, Radanović i Brakus (2016: 8) - suvremeni koncept medijske pismenosti (osim tehnološkog medijskog opismenjavanja) sadrži načela: q Nije dovoljno u proces učenja uključiti samo najnovije medije q Mediji nisu ni štetni ni korisni q Roditeljima i nastavnicima potrebna je medijska pismenost za razumijevanje i odgoj djece q Medijska pismenost, osim reflektivne, potiče i produktivnu razinu q Države su u svojim medijskim, kulturnim i obrazovnim politikama dužne poštivati Konvenciju UN-a o pravima djece

TEORIJA OVISNOSTI O MEDIJIMA • Teorija ovisnosti od medija polazi od teorije koja definira stvaranje dnevnog reda kao "sposobnost masovnog medija da oblikuje spoznaje publike i da izazove promjene u već postojećim spoznajama", odnosno, "kreacija javne svijesti i posvećenosti određenim problemima na temelju sadržaja koje daju mediji" (Tomić, 2013: 60). • Ključni sadržaji koje uključuju modeli odgoja za medije u Europi (Novo vrijeme, novi mediji: medijska pismenost mladih u 21. stoljeću) : – komunikacija i mediji (teorija i kultura komuniciranja) – povijest medija (povijesni razvoj medija) – medijska publika (teorija medijske recepcije) – medijski tekstovi (žanrovi, medijski jezik) – medijski oblici – samoprodukcija (uvid u korištenje medija iz estetskog aspekta).

KORIŠTENJE I UTJECAJ MEDIJA U ŽIVOTU DJECE I MLADIH IZRAVAN Djeca=korisnici UTJECAJ MEDIJA Učinci i utjecaji medijskih sadržaja ovise o dobi i spolu, temperamentu, karakteristikama djetetove okoline (obiteljski i sociokulturni aspekt) te o samoj vrsti medijskog sadržaja, načinu prikazivanja sadržaja, količini i učestalosti konzumiranja sadržaja i ostalo. (Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija: http: //www. medijskapismenost. hr/preporuke-zazastitu-djece-i-sigurno-koristenje-elektronickihmedija/) NEIZRAVAN Utjecaj na okolinu djeteta St Peters i suradnici (1991) - četiri tipa roditelja s obzirom na regulaciju gledanja audiovizualnih sadržaja: 1. RESTINKTIVNI 2. NERESTINKTIVNI 3. PROMOTIVNI 4. SELEKTIVNI

Važnost uključenosti roditelja • • Premda u današnje vrijeme pametnih telefona i suvremene tehnologije niti nije posve moguć, sam nadzor nije se pokazao toliko efikasnim koliko je to aktivna uključenost roditelja (Law, Shapka i Olson, 2010). Istraživanja su pokazala kako je aktivno posredovanje roditelja povezano s mnogim povoljnim ishodima korištenja medijskih sadržaja kao što su: učinkovitije učenje uz pomoć televizije, bolje razumijevanje sadržaja, veća kritičnost prema sadržajima i slabi negativni učinci potencijalno neprimjerenih ili štetnih sadržaja i promidžbenih (Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija, Agencija za elektroničke medije, 2016: 43). ‘Mediji su nova crkva, televizija je oltar, Imidž je sakrament, Prvi amandman o slobodi je Biblija, A svaka kritika medija je svetogrđe’ Košir i sur. , 1999. ‘Televizijski prizori su nadomjestak za osiromašeni socijalni i osjećajni život’ E. Fromm

ISTRAŽIVANJA UTJECAJA MEDIJA NA DJECU I MLADE Iz prikazanih rezultata može se vidjeti da suvremena tehnologija koja je pred dvadesetak godina bila teško dostižna privilegija napreduje jako brzo i postaje dostupna po prihvatljivoj cijeni; televizija, pristup internetu, pametni telefoni. (Bobkowski, Barker i Brown, 2016: 2) • ILIŠIN, MARINOVIĆ BOBINAC, RADIN (1999. ) • Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabri telefon (2016. -2017. ) • Reprezentativni uzorak: 1000 ispitanika (11 -15 godina) 34% mladih posjeduje računalo, 57% mladih stalno ili povremeno koristi računalo 50% koristi računalo za igranje i pisanje 1/3 djece gleda televiziju preko 3 sata dnevno ½ djece svakodnevno koristi Internet Slušanje radija: 26% rijetko, 36% do sat vremena • • • Uzorak: 655 roditelja predškolaraca 99, 98% ima TV prijemnik u obitelji 99, 98 % posjeduje mobitel, a 65% igraće konzole 98, 2% ima računalo, a 85% tablet NEMA NIJEDNO DIJETE KOJE NE KORISTI NIJEDAN ELEKTRONIČKI UREĐAJ 97, 2% koristi TV, 2/3 djece koriste tablet i mobitel 60% djece koristi računalo ¼ djece igraće konzole SVE RANIJE KORIŠTENJE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA: 1/10 djece prije 10 mj starosti, 58% do 2 g, a 90% do 3. rođendana. STAV RODITELJA: 1/3 zbog učenja, 56% zbog zaokupljanja pažnje, 7% zbog socijalizacije u grupu vršnjaka ¾ roditelja postavlja ograničenja u gledanju TV-a • • •

ISTRAŽIVANJA U SVIJETU BOBKOWSKI, BARKER, BROWN (SAD, 2015. ) • • Djeca u dobi od 8 do 12 godina provode i do 5, 5 sati uz neki od elektroničkih medija, a mladi u dobi od 13 do 19 godina i do 9 sati dnevno. Adolescenti-’multitasking’ – prosječno 8 sati uz medije = 2, 5 sati pred TV-om, 2 sata slušajući glazbu, 1 sat koristeći društvene mreže 1/5 svakodnevno koristi tiskovine Uspješni učenici koriste medije do 10 sati tjedno. MATYJAS (POLJSKA, 2015. ) • • • Istraživanje djece u dobi od 9 do 16 godina i roditelja Ciljne države: Poljska, Njemačka, Danska, Švedska, Madžarska, Velika Britanija, Italija, Francuska, Norveška i Grčka POČETAK KORIŠTENJA INTERNETA: Danska i Švedska sa 7 g, a Poljska sa 9 g U Europi 93% djece koristi Internet barem jednom tjedno, a 60% svakodnevno 1/3 djece koristi Internet svakodnevno Roditeljski nadzor najslabiji u Poljskoj (samo 35% bez nadzora) PROBLEM: needuciranost djece i roditelja o štetnosti i korisnosti Interneta STAV RODITELJA O PREDNOSTIMA INTERNETA: edukacijska vrijednost (66%), mogućnost razvijanja interesa(53%) STAV RODITELJA O POTENCIJALNIM PRIJETNJAMA: pronografija i nasilje (67%), otkrivanje osobnih informacija (60%), stjecanje prijatelja putem Interneta (51%) PROCJENA RODITELJSKIH VJEŠTINA ZA KORIŠTENJE INTERNETA: 50% smatra se manje pismenim od vlastite djece, samo 30% smatra se pismenijima.

ANKETA O KORIŠTENJU INTERNETA - ŽSV STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA MEĐIMURSKE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 2018.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA PROBLEM Masovni mediji i online dostupni sadržaji, programi i aplikacije u svakom su trenutku (i gotovo svakom mjestu) dostupni učenicima. U vrijeme razvojnih promjena u pubertetu i krizi identiteta, virtualni je svijet posebno opasan za razvoj samoaktalizirajućeg mladog čovjeka- pogoduje razvoju ovisničkih ponašanja, cyberbullyingu, alijenaciji, manjku samopouzdanja, samoozljeđivanju i drugim negativnim pojavnostima. Učenici i njihovi roditelji najčešće nisu spremni nositi se s izazovima suvremenih medija i virtualnog svijeta. CILJ Utvrditi oblike ponašanja učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola Međimurske i Varaždinske županije na Internetu i detektirati potencijalne izazove i opasnosti u svrhu optimalizacije pedagoškog preventivnog djelovanja. SPECIFIČNI CILJEVI • Utvrditi vrijeme provedeno u virtualnom svijetu te omiljene sadržaje/mreže učenika sedmih i osmih razreda iz dvaju županija. • Identificirati ulogu roditelja u selekciji i restrikciji virtualnih sadržaja kojima pristupaju njihova djeca. • Utvrditi pojavnost cyberbullyinga i informiranosti učenika o sigurnosti na Internetu. HIPOTEZE H 1: Roditelji nemaju ni selektivnu ni restinktivnu ulogu odabira i kontrole sadržaja dostupnih njihovoj djeci na Internetu. H 2: Učenici ne posjeduje dostatnu medijsku pismenost za sigurno i svrsihodno korištenje Interntskih resursa koje pogoduje njihovom razvoju. H 3: Učenici Internet koriste najviše za društvene mreže i sadržaje za razonode, a ne za pristup edukativnim sadržajima.

VRSTA ISTRAŽIVANJA AKCIJSKO, transverzalno METODA anketiranje INSTRUMENT Online anketni upitnik (pitanja višestrukog odabira, otvorena pitanja. . ) POPULACIJA 2899 učenika 7. i 8. razreda iz osnovnih škola s područja Međimurske i Varaždinske županije VRIJEME PROVEDBE ISTRAŽIVANJA Svibanj- lipanj 2018. PLAN DISEMINACIJE REZULTATA ŽSV pedagoga, Učiteljska vijeća i Vijeća roditelja škola sudionika, objava u stručnom časopisu ODRŽIVOST ISTRAŽIVANJA Mogućnost replikacije nakon primjene mjera poboljšanja (Školski preventivni program) i provedbe novih zakonski propisanih programa informatičkog opismenjavanja.

ŠKOLE SUDIONICE Međimurska i Varaždinska županija

Struktura ispitanika

Spolna struktura ispitanika i geografski položaj, urbanost sredine SPOL ISPITANIKA 49, 5 50, 5 ŽUPANIJA PREBIVALIŠTA GRADSKA/ SEOSKA ŠKOLA 33, 5 51, 4 48, 6 66, 5 MUŠKO ŽENSKO MEĐIMURSKA VARAŽDINSKA GRADSKA SEOSKA

Kronološka dob i razred ispitanika DOB RAZRED 1, 4 11, 8 38, 8 47, 2 52, 8 47, 9 13 14 15 16 7. 8.

Prikaz rezultata istraživanja

1. Dostupnost Interneta i restriktivna uloga roditelja u pristupu Internetu PRISTUP INTERNETU 4 60 PROSTORIJA U KOJOJ SE NALAZI RAČUNALU S PRISTUPOM NA INTERNET 53, 4 50 46, 7 40 30 18, 9 20 5, 6 10 0 96 DA PROSTORIJA NE VLASTITA SOBA DNEVNA SOBA KUHINJA ZAJEDNIČKA RADNA SOBA

2. Elektronički uređaji u domu učenika 100 90 92, 7 89, 6 80 70 60 46 50 39, 1 40 30 20 10 0 UREĐAJ PC/LAPTOP TABLET PAMETNI TELEFON IGRAĆE KONZOLE

3. Vrijeme provedeno na Internetu, korištenje Interneta u školi Internet u školi 35 31, 9 29, 3 30 25, 2 25 24, 2 20 15 13, 6 10 5 75, 8 0 VRIJEME NA INTERNETU >1 H 1 -2 H 3 H 4 I>4 DA NE

4. Informatičko znanje, korištenje Interneta putem pametnog telefona INFORMATIKA Internet PUTEM TELEFONA 3, 3 4, 4 95, 6 DA NE 96, 7 DA NE

5. Radnje za koje učenici koriste Internet 2000 1861 1800 1579 1600 1400 1193 1200 1000 800 920 823 757 850 200 740 614 600 400 1099 279 120 65 283 197 177 770 656 624 566 770 657 534 199 299 53 48 351 185 127 0 ČITANJE VIJESTI GLEDANJE FILMOVA I VIDEA NIKAD YOUTUBE VRLO RIJETKO PONEKAD IGRANJE IGRICA ČESTO ŠKOLSKI ZADACI GOTOVO STALNO DRUŠTVENE MREŽE

6. Roditeljski nadzor aktivnosti na Internetu 3000 2500 2414 2251 2218 2465 2288 1902 2000 1341 1500 1009 1000 799 584 465 500 96 197 182 331 375 153 548 235 279 154 0 HISTORY PRATE FB PRATE INSTAGRAM NIKAD BLOKIRAJU STRANICE NA PC-U PONEKAD UKLJUČUJU ROD. ZAŠTITU ČESTO ZAKLJUČAVAJU RAČUNALO NE PRATE MOJE AKTIVNOSTI

7. Sklapanje virtualnih prijateljstava BROJ PRIJATELJA NA FB Prihvaćaš li prijateljstvo nepoznatih osoba? 8 10, 2 17, 6 13, 6 Jesi li kad dobio poziv nepoznate osobe da se nađete? . . . 17, 9 17, 7 27, 8 82, 1 72, 2 DA 32, 9 NE Ne koristim Fb <100 100 -300 300 -500 500 -1000 >1000 DA NE

8. Omiljene društvene mreže i platforme 29, 8 95, 6 64, 2 18, 7 2 83, 5 77, 4 0 10 20 Ostalo 30 Youtube 40 50 Snapchat 60 Twitter 70 HI 5 80 Instagram 90 Facebook 100 110

9. Korištenje Interneta u svrhu razonode ili učenja? Tjedno vrijeme na Internetu za učenje? Društvene mreže radnim danom i vikendom 12, 9 13, 5 >4 H 3 H 19, 6 12, 3 2, 9 22, 6 7, 7 46, 3 22, 9 23, 5 1 -2 H 30, 8 12, 9 13, 5 < 1 H 0 5 10 VIKEND 15 RADNI DAN 20 25 <1 h 1 -3 h 5 -10 h Ne koristim 3 -5 h

10. Aktivnosti na Facebook-u i uloga roditelja 29, 9 Imaju li roditelji profil 70, 1 76, 3 Znaju li roditelji lozinku 23, 7 16, 4 Imaš li profil 83, 6 0 10 20 30 40 NE DA 50 60 70 80 90

11. KORIŠTENJE INSTAGRAMA Imaš li profil na Instagramu? Koliko si Story-a objavio? Koliko te osoba prati? 17, 9 13, 6 9, 4 82, 1 22, 7 59, 9 17, 1 DA 45 NE 32, 3 < 20 20 -50 50 -100 >100 < 100 -200 300 i više

Koliko osoba pratiš? 140 98 66 115 160 113 50 0 20 40 60 >600 80 500 400 100 300 120 200 140 0 160 180

12. Online video igre ‘’virtual gaming’’ Koristiš li virtual gaming? Tjedno vrijeme igranja igrica online? 26, 3 41, 9 49, 7 50, 3 9, 9 13 DA NE do 3 h 3 -5 h 5 -10 h 8, 9 >10 h Ne igram

13. DOŽIVLJEN CYBERBULLYING ANKETA ASK. FM 653 418 OBJAVA LAŽNOG PROFILA 753 261 HAKIRANJE PROFILA 1118 490 NEPOZNATA OSOBA TRAŽI FOTO 1010 711 VRIJEĐANJE NEPOZNATE OSOBE 902 583 VRIJEĐANJE POZNATE OSOBE 1391 919 0 200 400 SUUČENIK 600 JA 800 1000 1200 1400 1600

14. Reakcija i stav o cyberbullyingu 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Uzvraćaš li uvrede na FB? Smatraš li da treba kazniti one koji zlostavljaju druge online? DA NE

15. Kome bi se obratio za pomoć – ako bi te netko vrijeđao ili ti prijetio? 17, 1 NIKOME PRIJATELJU/CI 49, 5 UČITELJU/CI 9, 9 PEDAGOGU/INJI 12, 7 RAZREDNIKU/ICI 20, 2 RODITELJU 72, 1 0 10 20 30 40 50 60 70 80

16. Online komunikacija -E-mail i Skype Pružatelj usluga e-maila? 4, 9 10, 1 Koristiš li Skype? 1, 3 30, 1 69, 9 83, 6 Carnet Yahoo Gmail Ostalo DA NE

17. Čuvanje privatnosti i povijest pretraživanja Sakrivaš li sadržaj koji si pretraživao pred roditeljima? IME SVOG IDOLA 2520 379 1403 1496 SLUČAJNE BROJEVE I SLOVA SVOJE IME/NADIMAK 2058 841 24, 7 OSOBNE INICIJALE 75, 3 720 DATUM ROĐENJA NE 2220 679 0 DA 2179 500 NE 1000 DA 1500 2000 2500 3000

18. PRAVILA SIGURNOSTI NA INTERNETU NAUČIO SAM: 1197 PRETRAŽUJUĆI Internet OD PRIJATELJA 1702 1274 1625 1484 1415 NA RADIONICAMA S RAZREDNIKOM I PEDAGOGOM OD STARIJE BRAĆE I SESTARA 1811 1088 953 OD RODITELJA 1946 681 NA SATU INFORMATIKE 0 500 NE DA 2218 1000 1500 2000 2500

ZAKLJUČAK * Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija suvremenog čovjeka te je neophodno razvijati potrebne kompetencije kod djece i mladih, nastavnika i roditelja kroz uvođenje relevantnih formalnih i informalnih oblika osposobljavanja. • • Uloga roditelja u medijskom opismenjavanju djece presudna je za ostvarivanje pozitivnih ishoda korištenja medija kod djece i mladih te smanjenja zlostavljanja na Internetu. Učenici većinski dio vremena na Internetu provode u aktivnostima slobodnog vremena, gledaju filmove i igraju igrice ili se koriste društvenim mrežama. Nekontrolirano korištenje Internetskih mogućnosti i usluga od strane malodobnih učenika u mogućnosti je dovesti do niza nepoželjnih ponašanja i situacija te imati negativan učinak na psihofizički razvoj pojedinaca. Medijska pismenost jedna je od ključnih pismenosti suvremenog čovjeka te kao takva iziskuje primjerene programe edukacije odgojno obrazovnih djelatnika, roditelja i učenika te sveukupne zajednice.

A L A V ! I H J N Ž A P NA