SREDNJI PALEOZOIK Silur i Devon naziv Devon izveden

SREDNJI PALEOZOIK Silur i Devon

Ø Ø Ø naziv "Devon" izveden je iz naziva južnoengleske pokrajine Devonshire tijekom Silura i Devona zadržavala se globalno visoka morska razina pa su prostrana epikontinentalna mora obilovala životom krajem Devona došlo je do masovnog izumiranja

PERIOD EPOHA DOBA Pridol prije milijuna godina 419 - 416 Ladlov Ludford Gorst 421 - 419 423 - 421 Venlok Homer Šinvud 426 - 423 428 - 426 Landoveri Telih Aeron Rudan 436 - 428 439 - 436 444 - 439 SILUR

PERIOD DEVON EPOHA DOBA prije milijuna godina Gornji Devon Famen Fran 375 - 359 385 - 375 Srednji Devon Žive Ajfel 392 - 385 398 - 392 Donji Devon Ems Prag Lohkov 407 - 398 411 - 407 416 - 411

Morski život u Srednjem Paleozoiku Ø Ø nakon ordovicijskog izumiranja Trilobiti i skupina Brahiopoda Orthida više se nikada nisu u potpunosti oporavili Školjkaši i Puževi dobro su se oporavili, a Školjkaši su počeli nastanjivati i slatkovodne prostore Akritarhi su i tijekom srednjeg Paleozoika bili dominantna skupina fitoplanktona krajem Ordovicija gotovo u potpunosti su nestali Graptoliti, no početkom Silura uspijevaju se oporaviti i ponovno postaju raznovrsni

Od srednjeg Ordovicija uz Mahovnjake grebene su počeli izgrađivati Rugozni i Tabulatni Koralji (A - Zaphrenthis, B - Lithostrotionella, C - Hexagonaria, E Favosites, G - Halysites), Spužve, te Stromatoporidi - "Tabulostromni grebeni"

Razvoj tipičnog Devonskog Tabulostromnog grebena

Rekonstrukcija srednjodevonskog Tabulastromnog grebena

Ø Ø najveća novost marinskog ekosistema srednjeg Paleozoika bila je pojava novih vrsta nektonskih organizama od kojih su mnogi bili grabežljivci najznačajniji grabežjivci i dalje su se nalazili među invertebratnim organizmima i to su bili Amoniti koji su se tijekom donjeg Devona razvili iz Nautilida (A - Orthoceras, B - Barrandeoceras) (evolucijski slijed je lijepo vidljiv unutar donjodevonskih Hunsrück šejlova Njemačke)

Euripteridi su bili druga najznačajnija skupina invertebratnih grabežljivaca, plivača. Najznačajniji su bili upravo tijekom srednjeg Paleozoika (A Pterygotus, B - Stylonurus, C - Hughmilleria, D - Carcinosoma)

Jedini vertebratni organizmi srednjeg Paleozoika bile su Ribe - "Doba Riba" (Ostrakoderma Hemicyclaspis, Ostrakoderma Pteraspis, Akantod Euthacanthus)

Plakoderma Dunkleosteus i Morski pas Cladoselache

Glavne skupine riba; Chondrichthyes i Osteichthyes. U Chondrichthyes spadaju Morski psi. Osteichthyes se dijele na Actinopterygii (Cheriolepis) i Choanichthyes, a Choanichthyes na Dipnoi (Dipterus) i Crossopterygii (koelakant Latimeria)

Ø Ø iz slatkovodnih Crossopterygiija (Resoperki) razvili su se prvi kopneni Vertebrati (Kralježnjaci) i to njihova skupina Amphibia (Vodozemci) najviše dokaza o tom prijelazu ka Vodozemcima može se naći kod fosilnog roda Resoperki Eusthenopteron

Usporedba kosti članaka, lubanje i donje čeljusti Resoperki i prvih Devonskih Vodozemaca

Kopneni život u Srednjem Paleozoiku Ø Ø Ø tek u Siluru kopno biva nastanjeno naprednijim biljkama od kojih su ostali sačuvani i fosilni ostaci te prve biljke koje su nastanile kopno tijekom Silura nisu imale niti korijen, niti vodožilni sutav, a niti lišće. Takav je bio i Devonski rod Aglaophyton ove primitivne biljke spadaju u skupinu Pteridophyta (Papratnjače) i to njihovu najprimitivniju skupinu Psilophytopsida

Značajan evolucijski pomak u razvoju kopnenog bilja bio je razvoj vodožilnog sustava sa kraja Silura, građenog od složenog niza žilica kojima su tekli voda i nutrijenti, npr. kod rodova Cooksonia, Baragwanathia i naročito Rhynia

Močvarni okoliš donjeg Devona

Ø Ø Ø gornjodevonske biljke su razvile deblje stabiljke, primitivno korjenje i primitivno lišće. također spadaju u skupinu Papratnjača (Pteridophyta) i to u njihovu podskupinu Crvotočina (Lycopsida) Protolepidodendron, Asteroxylon. . .

Životni ciklus Papratnjača Ø svaka Papratnjača proizvodi Spore iz kojih se razvijaju male biljke sa dva tipa organa od kojij jedni proizvode gamete-jajašca, a drugi gamete-spermije. Da bi spermij došao do jaja i oplodio ga potrebna mu je voda za kretanje i preživljavanje. Stoga Paparatnjače nastanjuju vodene prostore močvara. Iz oplođenog jajašca iznad prvotne male biljke izraste nova biljka koja ponovno proizvodi spore dok prvotna mala biljka ugiba

Životni ciklus Kritosjemenjača Ø Ø nova evolucijska inovacija koja se desila tijekom Devona, bila je nastanak Sjemenke, a što je omogućilo biljkama da prilikom svog razmnožavanja postanu neovisne o vodenoj sredini Sjemenjače ne otpuštaju spore u okolinu nego one ostaju na "roditeljskoj" biljci gdje se jedan tip spora pretvara u muške reproduktivne organe koji proizvode pelud, a drugi u ženske reproduktivne organe (tučak). To je cvijet. oplođivanjem ženskih gameta u tučku nastaju sjemenke sjemenka je zaštićena i obavijena hranom tako da neko vrijeme može i pričekati prije no što iz nje počne rasti nova biljka

Ø Ø Ø Za razliku od Kritosjemenjača, Golosjemenjače imaju jednospolne cvijetove, tj. posebno muške, a posebno ženske češare. Sjemenka se nakon oplodnje vjetrom razvija u ženskim češarima, ali nije ovijena nikakvim plodištem, nego je gola i nezaštićena - Golosjemenjače se dijele na skupine Cycadophytina i Coniferophytina, dok se Kritosjemenjače dijele na skupine Dicotyledoneae i Monocotyledoneae Unutar skupine Cycadophytina nalazi se i izumrla podskupina Pteridospermae npr. rod Archaeopteris

Donjodevonski Rhynia rožnjaci i gornjodevonski "Old Red Sandstone" Ø Ø Rhynia rožnjaci Škotske vrlo su značajni ne samo po obilju fosilnih ostataka bilja, nego i po fosilnim nalazima kopnenih Člankonožaca, Škorpiona i beskrilnih Kukaca u naslagama najgornjeg Devona ("Old Red Sandstone") na području istočnog Grenlanda nađeni su najstariji fosilni ostaci kopnenih Vertebrata, prijelaznog oblika između riba Resoperki i Vodozemaca. To je rod Ichthyostega