1 Naziv kvalifikacije zanimanja Tehniar nutricionist Naziv nastavnog

1 Naziv kvalifikacije/ zanimanja Tehničar nutricionist Naziv nastavnog predmeta Ekonomika prehrambene industrije ( izborni ) Razred u kojem se obrađuje nastavna jedinica / nastavni sadržaj Treći razred Naziv nastavne jedinice / nastavnog sadržaja Tržište prehrambenih proizvoda Osnovni pojmovi o potražnji prehrambenih proizvoda Broj nastavnih sati Tri sata Ime i prezime autora Ivana Kocijan Grokša , mag. ing. prof. mentor

2 IV. POTRAŽNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA TRŽIŠTE PREHRAMBENIH PROIZVODA

3 q Sektor industrije hrane u EU je jedan od najvećih i najznačajnijih ekonomskih sektora u EU – u okviru prerađivačke industrije drugi po veličini (nakon prerade metala)

4 Pojam "tržište" ima više značenja; - mjesto gdje se kupuju i prodaju dobra - odnos između ponude i potražnje za nekim proizvodom Pod pojmom tržište smatrat će se skupina ljudi koja, bilo da se radi o pojedincima ili poduzećima, treba neke proizvode u određenoj kategoriji proizvoda, te koja ima odgovarajuću platežnu sposobnost, spremnost i ovlaštenje za kupnju određene robe

5 Da bi se neka skupina ljudi mogla smatrati tržištem, moraju se ispuniti slijedeća četiri zahtjeva: 1. Ljudi moraju trebati ili željeti neki proizvod - ako nemaju potrebu, tada se ta skupina ljudi ne može smatrati tržištem 2. Ljudi u skupini moraju imati sposobnost kupnje proizvoda - ona je u funkciji njihove kupovne moći, koja se pak sastoji od izvora kao što su novac, dobra i usluge kojima se razmjenjuje 3. Ljudi moraju htjeti upotrijebiti svoju kupovnu moć 4. Ljudi u određenoj skupini moraju imati ovlast za kupnju robe

6 Pojedinci mogu imati potrebe, želje, kupovnu sposobnost i spremnost kupiti određene proizvode, no nemaju odobrenje za taj čin. Npr. maloljetnici mogu željeti, imaju novaca i spremni su kupovati alkoholna pića, ali prodavač ih ne doživljava kao tržište jer još nisu punoljetni; do tada im je, naime, zabranjeno točenje i prodaja alkohola. Skupina ljudi kojoj nedostaje bilo koji od četiri navedena uvjeta, ne smatra se stoga tržištem.

7 Cjelovito promatranje tržišta obuhvaća: 1. Ekonomsko promatranje- učinci trgovanja 2. Organizacijsko promatranje- reguliranje procesa trgovanja 3. Sociološko promatranje- društveni karakter 4. Psihološko promatranje- zadovoljavanje potreba kupaca i potrošača

8 Klasifikacija tržišta • da bi se bolje upoznalo tržište i njegovo djelovanje neophodno ga je analizirati i upravo je to razlog zbog kojeg dolazi do podjela i razvrstavanja tržišta • podjela i razvrstavanje tržišta se vremenom mijenjalo, prema tržišnoj teoriji tržište se razvrstava ili klasificira prema određenim kriterijima na pojedine tipove • danas razlikujemo više od 200 tipova tržišta

9 Neki od najčešćih kriterija razvrstavanja tržišta ne pojedine tipove tržišta su: -prema vrstama i namjeni roba -prema količini robnog prometa, -prema broju sudionika, -prema prostoru.

10 Klasifikacija tržišta prema vrstama roba: -tržišta proizvoda, -tržišta usluga, -tržište radne snage, -tržište novca i kapitala -tržište vrijednosnih papira, -tržište nekretnina, itd.

11 Klasifikacija tržišta prema namjeni roba: - tržište roba proizvodne potrošnje ili - tržišta sredstava za proizvodnju:

12 Tržište sredstava za osobnu potrošnju ili potrošačko tržište, koje možemo detaljnije razvrstat na sljedeća tržišta: - tržište prehrambenih proizvoda (hrane i pića) - tržište odjeće, - tržište obuće, itd…

13 Najvažnije karakteristike tržišta osobne potrošnje su: • broj ponuđača može biti jedan (monopol), više (oligopol) i velik broj (konkurencija); • broj kupaca je velik, a njihova kupovna moć je različita; • potrošnja je krajnja ili finalna, a robe su diferencirane ili različite

14 Prema količini robnog prometa razlikujemo: -tržište na veliko (nabavno tržište, otkupno tržište… ) -tržište na malo (obuhvaća sve oblike trgovanja u kojima se na strani potražnje javljaju neposredni krajnji potrošači Ovo tržište karakteriziraju brojni oblici prodaje.

15 Prema prostoru razlikujemo: - lokalno tržište (ponuda i potražnja proizvoda jednog užeg područja, npr. Gradske tržnice poljoprivrednim proizvodima, zelene tržnice… itd. ). - regionalno tržište ( ponuda i potražnja proizvoda na području jedne regije, npr. Istra) - nacionalno ili domaće tržište (ponuda i potražnja proizvoda na području nacionalnog gospodarstva tj. unutar granica jedne države) - međunarodno tržište (ponuda i potražnja proizvoda na području dviju ili više država)

16 OSNOVNI POJMOVI O POTRAŽNJI PREHRAMBENIH PROIZVODA

17 ELEMENTI TRŽIŠTA PREHRAMEBNIH PROIZVODA Definirajući tržište kao sučeljavanje ponude i potražnje, lako je uoćiti kako tržišni mehanizam čine ponuda i potražnja, a one se uravnotežuju cijenom. Proizvođači nude proizvode, a kupci i potrošači ih kupuju i troše. I jedni i drugi nastoje zadovoljiti svoje potrebe bilo da se radi o osobnim potrebama ili o potrebama za daljnji rad i reprodukciju. U okviru tržišta možemo promatrati i izučavati njegove elemente: §Ponudu §Potražnju §Potrebe §Cijene

18 Potražnja • predstavlja količinu dobra (proizvoda i usluga) koja će biti kupljena kod proizvođača na nekom području u nekom vremenskom periodu • uvijek vezana uz neku potrebu Dobra, pa tako i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi se kupuju kako bi se zadovoljile određene potrebe. Potreba je osjećaj nedostatka neke stvari , robe ili usluga i težnja da se taj nedostatak otkloni. Potrebe ljudi su različite i često su predmet izučavanja. One su uzroci različite motivacije i ponašanja ljudi, a bitno utječu i na potražnju za određenim proizvodima.

19 Američki psiholog Abraham Maslow (1908 -1970) bavio se proučavanjem ljudskog ponašanja koje je uvjetovao i potrebama te dodao teoriju hijerarhije potreba prema kojoj je potrebe podijelio na: � Fiziološke potrebe ( hrana, voda, piće, odjeća, stanovanje, reprodukcija…) � Sigurnosne potrebe (očuvanje zdravlja, stalnog posla, fizičke sigurnosti…) � Društvene potrebe ( potrebe za ljubavlju, pripadanjem, povezivanjem i prihvaćanjem u široj zajednici…) � Potrebe za samopoštovanjem i samo ostvarenjem (potrebe za ostvarivanjem pojedinačnih potencijala u obličju rada i stvaralaštva…)

20 Maslowljeva Piramida ljudskih potreba