Socioloki i bezbjednosni aspekti krivinih djela poinjenih iz

Sociološki i bezbjednosni aspekti krivičnih djela počinjenih iz mržnje mr Velibor Lalić

Terminološke dileme Zločini mržnje (engl. Hate Crimes, Bias Crimes) � Porijeklo pojma – 1985, Kongres SAD prijedlog zakona Hate Crime Statistics Act � Teorijske i praktične dileme

Sociološki aspekti • Društvene determinante zločina mržnje • Trendovi i karakteristike zločina mržnje u Bosni i Hercegovini Bezbjednosni aspekti � Oblici ugrožavanja bezbjednosti i načini zaštite • lična bezbjednost • nacionalna bezbjednost • regionalna, međunarodna � Krizno komuniciranje • Krizni menadžment

Sociološki aspekti Zločini mržnje su posljedica antagonizama i konflikata različitih društvenih grupa koje karakterišu drugačiji društveni identiteti • prisutni su u svim istorijskim periodima • u gotovo svim kulturama • drugi i drugačiji, tjelesno ili kulturno, uvijek su pobuđivali strah i mržnju

Stvaranje nekog identiteta nužno stvara svoju antitezu: bogati – siromašni crni – bijeli hrišćani – nehrišćani heteroseksualni – homoseksualni društvena diferencija stvara nove antiteze: – dobri – loši – superiorni – inferiorni – jaki – slabi – dominantni – potlačeni

Ideologije i akti iz mržnje češće javljaju u periodima društvenih potresa kao što su: – – – – nagle promjene ekonomske strukture nagle demografske promjene migracije ratovi političke nestabilnosti teroristički akti revolucije nego što je to slučaj u vrijeme relativnog društvenog mira

• Izvršioci ovih djela često su motivisani strahom od društvenih promjena • Identitet uvijek dobija na značaju u vrijeme društvenih kriza

Zločini mržnje, simboli, njihova značenja i poruke • Zločini mržnje su povrede simbola a simbol je izdan prostorne i vremenske stvarnosti • Čak i naizgled minorni incidenti iz mržnje dugo se pamte i postaju dio kolektivnog sjećanja zajednice čiji je pojedinac ili dobro povrijeđeno

Povrede simbola i njihova značenja Ontološko značenje – poruka je sledeća: vi ne treba da postojite! – Gnoseološko značenje – vaša kultura je lažna i ne može biti izvor ikakvog saznanja! – Sociološko značenje – vaša zajednica ne treba da postoji na ovom prostoru! – Psihološko značenje – učinićemo vas nesigurnim, uplašenim, frustriranim! – Aksiološko značenje – vi kao zajednica ništa ne vrijedite, vaša kultura nema vrijednost!

Društvene determinante zločina mržnje u Bosni i Hercegovini Da bi se sagledale društvene determinante zločina mržnje neophodno je sagledati: • društvenu strukturu • kulturne specifičnosti Bosne i Hercegovine • prirodu društvenih sukoba • intenzitet društvenih promjena • i na kraju njihov uticaj na ovu vrstu kriminaliteta

Pored nacionalnih i vjerskih razlika narodi u Bosni i Hercegovini imaju i brojne sličnosti: • prvenstveno zajedničko južnoslavensko poreklo • gotovo identičan jezik • i vrlo slične običaje i način života Međutim, istorija zajedništva praćena je i istorijom međugrupnog nasilja

U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini dominantna su krivična djela motivisana nacionalnom i vjerskom mržnjom • logična posljedica specifičnosti Bosne i Hercegovine kao postkonfliktne i kulturno različite države

Posmatrajući istorijske i društvene prilike u Bosni i Hercegovini, posmatrani fenomen možemo objašnjavati uticajem dva dominantna činioca: • istorijske protivrječnosti multinacionalnog i multikonfesionalnog društva • rat (1992 -1995) i posljedice društvene dezorganizacije. Mržnja kao posljedica rata – ostaje dugotrajno prisutna nakon što je rat završen

• Iako je oružani sukob u Bosni i Hercegovini odavno završen sukob na simboličkoj ravni je značajno prisutan. • Nekritički pristup, ideološki pogledi i mržnja prema drugome i drugačijem obuhvataju brojne segmente bosanskohercegovačkog društva: • masovni mediji • Internet • kulturni pejzaž • sport • nacionalistička retorika predstavnika političkih elita u Bi. H stvara klimu netolerancije i netrpeljivosti Takav društveni ambijent je pogodan za vršenje incidenta i krivičnih dijela iz mržnje

Trendovi i karakteristike zločina mržnje u Bosni i Hercegovini Pored različitih zakonskih rješenja prisutan je problem nepostojanja jedinstvene metodologije prikupljanja podataka o kriminalitetu na teritoriji čitave Bosne i Hercegovine što znatno otežava uvid u razmjere ovog fenomena. • Zavodi za statistiku • Pravosudne institucije • Policijske agencije

Može se sasvim osnovano pretpostaviti je da je tamna brojka ovih krivičnih djela velika: • da je velik broj krivičnih djela u cjelini ili djelimično počinjeni iz mržnje, a da taj motiv nije prepoznat u postupanju policije, tužilaštva i sudova. • opravdana je pretpostavka da određeni broj ovih krivičnih djela nije prijavljen iz straha iz osvete ili iz drugih razloga.

Utvrđene su određene specifičnosti koje se odnose na vrijeme dešavanja ovih delikata: • kritičan period masovnijeg povratka izbjeglog i raseljenog stanovništva • vrijeme vjerskih praznika, • komemoracija, • fudbalskih utakmica, • kao i za vrijeme određenih događaja od značaja za politički život zajednice poput izbora ili političkih napetosti koji imaju nacionalističku konotaciju.

U vrijeme masovnijeg povratka izbjeglog i raseljenog stanovništva radilo se o: • ubistvima • paljevinama • eksplozijama koje su često imale za posljedicu smrt lica • zatim o zastrašivanju vatrenim oružjem • uništavanju imovine • vjerskih objekata • i nadgrobnih spomenika

Masovniji povratak stanovništva je završen, a krivična djela iz mržnje i dalje se dešavaju: • Manji intenzitet • Lakša krivična djela u odnosu na vrijeme povratka stanovništva • oštećenja nadgrobnih spomenika • vjerskih objekata • imovine manjinskih zajednica • uvredljivi grafiti • pretnje i uvrede

Bezbjednosni aspekti � Oblici ugrožavanja bezbjednosti i načini zaštite • Krizni menadžment • Krizno komuniciranje

U bezbjednosno narušenom okruženju, u društvima podjeljenim po etničkim, vjerskim razlika i izrazitim, političkim i socijalnim podjelama – svaki nasilan ili uvredljiv događaj koji ima nacionalnu ili vjersku konotaciju mora se posmatrati kao bezbjednosni problem. U vrijeme društvenih kriza svaka društvena razlika može postati politička razlika

Oblici ugrožavanja bezbjednosti i načini zaštite � Potencijalne krize � nacionalno i vjerski motivisani incidenti � zapaljiva nacionalna retorika u medijima � demonstracije � socijalni nemiri � nasilje u sportu i oko sporta � uticaj pojedinih događaja iz inostranstva na stanje u zemlji

� Implikacije na: o Lična bezbjednost o Nacionalnu bezbjednost (svaki događaj se mora posmatrati kao jedan u nizu, kao dio procesa stvaranja antagonizama i animoziteta između različitih društvenih grupa, pojedinačni slučajevi mogu eskalirati u nasilje većeg obima) o Regionalnu i međunarodnu bezbjednost (slučaj crteža proroka Muhameda u danskom časopisu Jyllands Posten 2005, te film Nevinost muslimana iz 2012. godine)

N. N. lice, Bošnjak, Bijeljina Kada se pojave grafiti tipa, idite odavde, ili nož, žica, Srebrenica, normalo je da te to pogodi. Znamo svi šta se desilo u Srebrenici, vidim to kao direktnu prijetnju“ (Intervju #32). N. N lice, Srbin, okolina Sarajeva Ljudi ne strahuju toliko, koliko su ogorčeni. Recimo da na pravoslavni Božić on mora izlaziti napolje, da su mu razbijena jaja po zidu i da su mu razbijeni prozori. Više je to ogorčenje. I više ogorčenje na vlast koja ne uradi nešto po tom pitanju“. „Najbolje je možda pogledati oglase, u oglasima vidimo da se uglavnom srpska imovina prodaje. Kriza je zaustavila iseljavanje Srba sa ovog prostora. Da se nije desila ova kriza, mislim da bi se prepolovilo ovo preostalo stanovništvo, da bi prodali imovinu i otišli“ (Intervju #48).

Ključni zadatak Bezbjednosni izazov za snage za provođenje zakona u slučaju narušavanje bezbjednosti u većem obimu: • zaštiti pripadnike etničke i vjerske grupe koji su potencijalna meta napada • njihovu imovinu • imovinu vjerskih zajednica • zaštiti vitalne objekte i kritičnu infrastrukturu

Krizno komuniciranje zločini mržnje su akti sa snažnim porukama � narušavaju odnose i stvaraju krizu u zajednici � zločini mržnje mogu biti psihološke pripreme za nasilje većeg obima • latentni destruktivni potencijal inhibiran društvenom kontrolom oslobađa se u vidu nasilja � manipulacija informacijama � glasine – širenje neprovjerenih glasina/potiču dramatične reakcije u kolektivnom ponašanju � usmjeravanje agresivnosti u cilju ostvarenja političkih ciljeva

Kriza i krizno komuniciranje • upravljanje percepcijom samog u ciljnim skupinama (javnostima) putem kriznog komuniciranja � osuditi incident � spriječiti glasine � pravovremeno i vjerodostojno informisati javnost � važno je posjedovati svijest i znanje o kulturnim razlikama – poruka će biti efikasnija

N. N. lice, Banja Luka, naselje Vrbanja „Imali smo slučaj 2006. godine kada se zaustavilo vozilo i kad je osoba iz vozila pucala na džamiju. Onda smo mi mještani blokirali magistralni put Banja Luka – Kotor Varoš. Izašli smo na ulicu, pošto policija nikad nije otkrila počinitelje u tih pedesetak različitih slučajeva počinjenih iz nacionalne netrpeljivosti. Izašlo je nas stotinjak ili više i blokirali smo put. To je trajalo dva-tri sata, nismo se htjeli pomjeriti, tražili smo da se uhapsi počinilac. Bile su zapisane tablice auta iz kojeg je pucano. . . Na taj način smo primorali policiju da radi svoj posao. Ni prije ni poslije toga nisu pronašli počinioce. . . U našem naselju, osim ovog slučaja, težih slučajeva poput ubistava, eksplozija ili nasilja većih razmjera – na sreću nije bilo“ (Intervju #18).

Krizni menadžment • efikasno upravljanje krizom � donošenje ispravnih odluka � spriječiti nastanak neželjenih posljedica (povrede fizičkog integriteta, gubitak života, uništavanje imovine, narušavanje JRM u većem obimu) � Specifičnosti kriznog menadžmenta ukoliko kriza pogodi područje koje se prostire preko više administrativnih nadležnosti • ustavne specifičnosti Bi. H • cetralizovano ili decentralizovano upravljanje krizom?

Donošenje odluka • dostupne informacije sa terena • vremenski pritisak • dinamika grupe • nadležnosti, ovlašćenja • povjerenje • rivalstva • konformizam • izbjegavanje odgovornosti i prebacivanje na drugog

Subjekti kriznog menadžmenta u Bi. H � Ministarstvo Bezbjednosti Bi. H � SIPA � Direkcija za koordinaciju policijskih tijela � OBA � MUP RS � Federalna uprava policije � Kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova u FBi. H � Civilna zaštita � Tužilaštva i sudovi � Vatrogasne službe � Službe hitne pomoći � Mediji � Zajednice lokalne samouprave � Nevladine organizacije

Nužno postojanje kriznih planova za postupanje u kriznim situacijama Definisati nadležnosti i ulogu svih subjekta i načine donošenja odluka i postupanja i međusobnog komuniciranja

Zaključak • U Bi. H i manji nacionalni ili vjerski incidenti mogu imati velike negativne posljedice • psihološke posljedice • sociološke posljedice • bezbjednosne posljedice • zločini mržnje predstavljaju rizik za izbijanje nasilja • Nužno je jačati institucionalne mehanizme kako bi društvo efikasno reagovalo na nasilne načine ispoljavanja mržnje i netrpeljivosti • O mržnji i njenim implikacijama treba razgovarati, istraživati i pravovremeno reagovati, a ne ignorisati i potiskivati problem • Efikasna kontrola zločina mržnje je nužan uslov mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini