DOBRIA CESARI Izbor iz lirike ivotopis roen 1902

DOBRIŠA CESARIĆ Izbor iz lirike

Životopis • rođen 1902. u Požegi, djetinjstvo u Osijeku (Slavonija), gimnazija u Zagrebu, studij prava i filozofije u Zg • • radi kao lektor, urednik, književnik i prevoditelj prvi uspjeh postiže zbirkom Lirika 1931. godine jedan od najboljih pjesnika rime i vezanog stiha poezija spontana, topla, jednostavna , duboka, prirodna, bliska narativnom govoru – stekla veliku popularnost kod čitatelja i književne kritike

Djela • Zbirke pjesama: Lirika (1931. ) Spasena svjetla (1938. ) Izabrani stihovi (1942. ) Pjesme (1951. ) Osvijetljeni put (1953. ) Goli časovi (1956. ) Proljeće koje nije moje (1957. ) Moj prijatelju (1966. ) Slap (1970. ) Voćka poslije kiše (1980. )

Voćka poslije kiše • pejsažni motiv je osnovni (voćka), ali smisao pjesme nije u opisu pejsaža, to nije pejsažna nego misaona pjesma • preneseno značenje - govori se o čovjeku, tj. o prolaznosti ljepote u životu, kratkotrajnosti lijepih trenutaka • slično je i u pjesmi „Slap” – preko pejsažnih motiva Cesarić govori o čovjeku, o životu • izraz – krajnja jednostavnost, razumljivi stihovi, ali dubokih poruka; rima ; melodioznost stihova

Oblak • kršenje gramatičkih i pravopisnih normi – dić, njiho – zbog postizanja ritmičnosti • krajnja jednostavnost stihova, refleksija (misaonost) iskazana na jednostavan, razumljiv način • glazbenost – ritmičnost, rima; mnoge Cesarićeve pjesme su uglazbljene • izraz – tradicionalan, vezani stih, ali rima je spontana, uvjerljiva

• višeznačna simbolika oblaka: a) simbol neshvaćenog čovjeka b) simbol umjetnika c) simbol ljubitelja umjetnosti (ljepote) d) simbol samoće i gordosti • 1. strofa – suprotstavljanje motiva (oblak – grad) • 2. strofa – suprotstavljanje motiva (oblak-ljudi); na gramatičkom planu naglašena je pasivnost ljudi (oči uprte = pasiv); žari – zanos oblaka

• 3. strofa – život ljudi se iscrpljuje u materijalnim vrijednostima; sintagma „krvareći ljepotu” – čovjek koji izgara u stvaralačkom činu, ide svojim putem, za nekim višim vrijednostima (svojim nebom) • 4. strofa – sudbina takvih ljudi je tragična, njegov svijet (snovi, iluzije) na kraju ga uništavaju • pjesma građena po načelu dramske kompozicije; zaplet se temelji na suprotnostima, kontrastu, sukobu

Balada iz predgrađa • uglazbljena • socijalna problematika • ostale pjesme slične problematike (društvene • • nepravde, siromaštvo, bijeda) : Vagonaši, Mrtvačnica najbjednijih balada – tužna pjesma tragičnog završetka kontrast mrak-svjetlost (siromašni-bogati) ponavljanje , polisindet (ponavljanje veznika i)– u funkciji naglašavanja teme i ostvarivanja ritma narativnost pjesme, ispričan događaj

Povratak • 1. strofa – odmah su uočljiva dva tematska sloja pjesme : misaoni (sumnja u ljudsku spoznaju, relativnost znanja) i intimni (ljubav, prolaznost) • uokvirena, kružna kompozicija – 1. strofa ponavlja se na kraju pjesme • • • motivi: ljubav, vrijeme, znanje, snovi simbolika – svjetlost, plava boja, zvijezde sunce vjera u snagu ljubavi povratak- vjerovanje u vječno kruženje tvari u prirodi protiv logike i racionalnog poimanja svijeta; sve je u neprestanom kruženju • misaona pjesma

Ostale teme Cesarićevih pjesama • jesen – česta tema (Jesenje popodne, Tiho, o tiho • • • govori mi jesen, Jesenja pjesma, Jesenje jutro) bol (Sakriveni bol, Pukotina ima svaki život)) prolaznost ljubav (Ljubav, Noć tajanstva, Mala kavana) pjesništvo (Pjesnik, Kad budem trava, Pjesma mrtvog pjesnika) priroda smrt