Elementi pojma kaznenog djela radnja neinjenje 11 3

Elementi pojma kaznenog djela/ radnja (nečinjenje) 11. 3. 2019.

Pojam kaznenog djela n n n određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) - ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava materijalni pojam kd. formalni pojam kd.

ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA- naročito vrijedna; temeljne individualne i opće vrijednosti - osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene Ustavom RH i međunarodnim pravom ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA – zajednička za određene skupine k. d. - grupirana u skupine tzv. Glave- • Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ) • Život i tijelo (gl. X. KZ) • Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ) • Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ) • Osobna sloboda (gl. XIII. KZ) • Privatnost (gl. XIV. KZ) • Čast i ugled (gl. XV. KZ) • Spolna sloboda (gl. XVI. KZ) • Emocionalni i sveukupni razvoj djeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ) • Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ) • Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ) • Okoliš (gl. XX. KZ) • Opća sigurnost (gl. XXI. KZ) • Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ) • Imovina (gl. XXIII. KZ) • Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ) • Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ) • Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl. XXVI. KZ) • Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ) • Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ) • Pravosuđe (gl. XXIX. KZ) • Javni red (gl. XXX. KZ) • Biračko pravo (gl. XXXI. KZ) • Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ) • Strane države i međunarodne organizacije(gl. XXXIII. KZ) • Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ)

Materijalni pojam kaznenog djela n n n I. Materijalni pojam k. d. zašto je određeno ponašanje predviđeno kazneno djelo? → poveznica sa društvenim sustavom vrijednosti i stvarnim životom ponašanje čovjeka kojim se povređuju naročito vrijedna pravna dobra (pojedinačna, skupna, dobra zajednice; univerzalna, svevremenska, individualna- čl. 3. Ustava RH)

Materijalni pojam kaznenog djela n tri zahtjeva za zakonodavca: 1. samo ona ponašanja koja povređuju najviše vrijednosti; 2. ne ona ponašanja oko kojih ne postoji opća društvena suglasnost u pogledu njihove (ne)prihvatljivosti (NE: devijantna ponašanja, 3. ponašanja suprotna zakonima ćudoređa); potrebno ih je valjano razgraničiti (kvalitativno i kvantitativno) od drugih oblika kažnjivih ponašanja

Formalni pojam kaznenog djela n n n n II. Formalni pojam k. d. → formalni pojam kaznenog djela predstavlja opći pojam pod koji se može podvesti svako kazneno djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao teoretskom generalizacijom → do formalnog pojma kaznenog djela znanost (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna dogmatika) došla je metodom GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE → FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE POJMOVE

Formalni pojam kaznenog djela n n II. Formalni pojam k. d. (k. d. u formalnom smislu) obuhvaća pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim k. d. -pretpostavke kažnjivosti: 1. radnja 2. (zakonsko) biće k. d. 3. protupravnost 4. krivnja 5. kažnjivost -posebne pretpostavke kažnjivosti (+) objektivni uvjeti kažnjivosti/ (-) razlozi isključenja kazne (npr. beznačajno djelo)

Formalni pojam kaznenog djela FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA 4. krivnja 2. biće kd. 1. radnja 3. protupravnost 5. kažnji vost

Formalni pojam kaznenog djela n def: knjigan Kazneno djelo se čini radnjom kojom se ostvaruje biće kaznenog djela, koje je protupravno, skrivljeno i načelo kažnjivo

RADNJA

Pojam radnje n n voljno ponašanje čovjeka (pokreti tijela kojima upravljamo, koji su podređeni našem planskom djelovanju) činjenje i nečinjenje/ namjerna i nehajna radnja Teorije o radnji n Naturalistička ili kauzalna (voljno ponašanje koje dovodi do promjene u vanjskom svijetu – isključuje nevoljna ponašanja -ne objašnjava nesvjesno nečinjenje; Liszt-Beling) n Finalna (djelovanje usmjereno prema nekom cilju; 1. misaono, 2. realno; teškoće kod nehajnog kd. i kd. nečinjenja-Welzel) n Socijalna (socijalno značajno ljudsko ponašanje-obuhvaća i nečinjenje) n Personalna (očitovanje ličnosti- Roxin)

Negativna funkcija radnje 2. (ponašanja koja nisu voljna nisu KD) viša sila –kemijski, fizikalni i drugi procesi, djelovanja životinja misli, uvjerenja, emocije, stavovi – koji se nisu 3. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju 4. djelovanje pod utjecajem neodoljive sile (vis 5. refleksni pokreti (- pokreti izvan kontrole svijesti neposredno 1. očitovali u vanjskom svijetu (snu, hipnoze, narkoze i sl. temelj KD može biti neka prethodna radnja ako je posljedica bila predvidljiva); treba razlikovati od privremene duševne poremećenosti; nisu impulzivne radnje ni automatski pokreti) absoluta) prenošenje podražaja sa senzornih na motorne živce – ne odnosi se na nekontrolirane obrambene mehanizme (tjeranje muhe ))

KD nečinjenja

K. d. nečinjenjem n n 1. prava 2. neprava postojanje dužnosti na činjenje njegova sposobnost za činjenje (ispunjavanje dužnosti)

1. Prava k. d. nečinjenjem (delicta omissiva) – mogu se počiniti samo nečinjenjem- posljedica je izvan bića k. d. ; dovršeno je nepoduzimanjem, propuštanjem radnje: n A. opća – obveza na činjenje je opća (nepružanje pomoći, čl. 123. /1 KZ; neprijavljivanje pripremanja kd. čl. 301. KZ) posebna – dužnost činjenja se odnosi na određene osobe (garante; napuštanje nemoćne osobe čl. 124. KZ-a, čl. 172. KZa, ALI i čl. 215. st. 2. KZ-a propisano samo nečinjenje, ali ima posljedicu!!!!)

2. Neprava k. d. nečinjenjem (delicta comissiva per omissionem): n zakonski opis glasi na činjenje i nečinjenje (čl. 291/1 KZ; čl. 141/1 KZ) n posljedica ulazi u biće k. d. n garantne dužnosti n zakonski regulirana neprava k. d. nečinjenjem / zakonski neregulirana neprava k. d. nečinjenjem

2. Neprava k. d. nečinjenjem n A. Zakonski regulirana neprava k. d. nečinjenjem – sadrže u čemu se sastoji nečinjenje, posljedicu i krug osoba (garante)- kd. koja propisuju činjenje i nečinjenje (čl. 291. /1 KZ), pa je nečinjenje jedan njihov oblik počinjenja i zakonski je reguliran;

2. Neprava k. d. nečinjenjem B. Zakonski neregulirana neprava k. d. nečinjenjem – zakonski opis kd. sadrži samo činjenje (čl. 111. KZ) - ne sadrže u čemu se sastoji nečinjenje, niti tko je garant (primjenjuje se čl. 20/2 KZ) Klauzula jednake vrijednosti – da bi bilo nepravog k. d. nečinjenjem, uz garantnu obvezu, takvo propuštanje treba biti po djelovanju i značenju jednako činjenju n tko je garant i koje su njegove dužnosti (tzv. garantne dužnosti)? ? ? -osoba koja je pravno obvezna spriječiti nastup posljedice (čl. 20/2 KZ) i zaštiti određeno pravno dobro; ALI tko stvarno- prepušteno pravnoj teoriji i praksi n

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n formalna (teorija izvora): n n zakon ugovor prethodno opasna radanja funkcionalna (garantna dužnost kakvu funkciju garant ima prema zaštićenom pravnom dobru- zaštitnu ili kontrolnu) n n n zaštitna – obveza pojedinca da osigura obranu pravnog dobra kontrolna – obveza obuhvaća različite potencijalno opasne životne situacije iz kojih za određenog pojedinca proizlazi obveza kontrole tj. nadzora nad izvorima opasnosti danas funkcionalna

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n dužnost zaštite pravnog dobra: n n prirodna životna povezanost – obiteljska pripadnost dobrovoljnog preuzimanja skrbi i (temeljem ugovornog odnos; radnog odnosa ali i faktičkih situacija) uskog zajedništva izvan obiteljsko -pravnog i s njim izjednačenog statusa- faktične situacije- zajednički opasni pothvati dužnosti proizašle iz statusa službene (čl. 87. /3 KZ) ili odgovorne osobe (čl. 87. /6)

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n kontrolna obveza- nadzor nad izvorima opasnosti n n n prethodno opasne radnje – tko prouzroči opasnost dužan je spriječiti štetne posljedice koje iz nje proizlaze (nepružanje pomoći čl. 123. /2 KZ; omogućavanje trošenja droga čl. 191. /1 KZ) nad potencijalnim izvorima opasnosti u vlasti počinitelja – (opće) opasnim tvarima, napravama, područjima u vlasti počinitelja- pad snijega s krova; crijepa; žbuke s zidova zgrade; vatre dužnost nadzora nad trećim osoba koje predstavljaju opasnost - autoritet, nadređeni, roditelji, vojne, službene ili odgovorne osobe u sprječavanju kaznenih djela podređenih osoba

3. Posebna pitanja u vezi kd nečinjenjem n sposobnost za radnjun n opća sposobnost za radnju- neće odgovarati ako nitko drugi na njegovom mjestu ne bi mogao poduzeti radnju (npr. nesvijest) individualna sposobnost- kada konkretna osoba nije u stanju poduzeti radnju (npr. neplivač) n ako je nema – isključeno biće djela? svijest o položaju garanta- da je on garant- ako nema svijesti – zabluda o biću djela- nije svjestan jedne okolnosti bića djela (nepravih kd nečinjenjem) svijest o garantnoj dužnosti- svijest da je on kao garant dužan postupati, tj. spriječiti nastup posljedice – ta svijest je dio svijesti o protupravnosti (dio krivnje)- ako je nema – zabluda o protupravnosti

4. Razlikovanje pravih od nepravih kd. nečinjenja n n n jedno od prihvaćenih razlikovanja: neprava se smatraju ona koja se mogu počiniti činjenjem i nečinjenjem/prava samo nečinjenjem neprava- garanti neprava sadrže posljedicu koja ulazi u biće djela

5. Blaže kažnjavanje n A. blaže kažnjavanje za nečinjenje (fakultativno)- čl. 20/3 KZ, samo za ona kd čiji zakonski opis glasi na činjenje i nečinjenje: zakonski regulirana neprava kd. nečinjenjem koja se mogu počiniti činjenjem/nečinjenjem (zlouporaba položaja i ovlasti čl. 291. st. 1. KZ-a; narušavanje nepovredivosti doma čl. 141. st. 1. KZ-a) i B. zakonski neregulirana neprava kd nečinjenjem

Zahvaljujem na pozornosti!