Elementi pojma kaznenog djela radnja neinjenje bie uzronost

Elementi pojma kaznenog djela/ radnja (nečinjenje)/ biće (uzročnost) Izvanredni studenti 20. 3. 2018.

Pojam kaznenog djela n n n određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) - ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava materijalni pojam kd. formalni pojam kd.

ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA- naročito vrijedna; temeljne individualne i opće vrijednosti - osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene Ustavom RH i međunarodnim pravom ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA – zajednička za određene skupine k. d. - grupirana u skupine tzv. Glave- • Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ) • Život i tijelo (gl. X. KZ) • Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ) • Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ) • Osobna sloboda (gl. XIII. KZ) • Privatnost (gl. XIV. KZ) • Čast i ugled (gl. XV. KZ) • Spolna sloboda (gl. XVI. KZ) • Emocionalni i sveukupni razvoj djeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ) • Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ) • Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ) • Okoliš (gl. XX. KZ) • Opća sigurnost (gl. XXI. KZ) • Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ) • Imovina (gl. XXIII. KZ) • Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ) • Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ) • Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl. XXVI. KZ) • Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ) • Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ) • Pravosuđe (gl. XXIX. KZ) • Javni red (gl. XXX. KZ) • Biračko pravo (gl. XXXI. KZ) • Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ) • Strane države i međunarodne organizacije(gl. XXXIII. KZ) • Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ)

Materijalni pojam kaznenog djela n n n I. Materijalni pojam k. d. zašto je određeno ponašanje predviđeno kazneno djelo? → poveznica sa društvenim sustavom vrijednosti i stvarnim životom ponašanje čovjeka kojim se povređuju naročito vrijedna pravna dobra (pojedinačna, skupna, dobra zajednice; univerzalna, svevremenska, individualna- čl. 3. Ustava RH)

Materijalni pojam kaznenog djela n tri zahtjeva za zakonodavca: 1. samo ona ponašanja koja povređuju najviše vrijednosti; 2. ne ona ponašanja oko kojih ne postoji opća društvena suglasnost u pogledu njihove (ne)prihvatljivosti (NE: devijantna ponašanja, 3. ponašanja suprotna zakonima ćudoređa); potrebno ih je valjano razgraničiti (kvalitativno i kvantitativno) od drugih oblika kažnjivih ponašanja

Formalni pojam kaznenog djela n n n n II. Formalni pojam k. d. → formalni pojam kaznenog djela predstavlja opći pojam pod koji se može podvesti svako kazneno djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao teoretskom generalizacijom → do formalnog pojma kaznenog djela znanost (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna dogmatika) došla je metodom GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE → FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE POJMOVE

Formalni pojam kaznenog djela n n II. Formalni pojam k. d. (k. d. u formalnom smislu) obuhvaća pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim k. d. -pretpostavke kažnjivosti: 1. radnja 2. (zakonsko) biće k. d. 3. protupravnost 4. krivnja 5. kažnjivost -posebne pretpostavke kažnjivosti (+) objektivni uvjeti kažnjivosti/ (-) razlozi isključenja kazne (npr. beznačajno djelo)

Formalni pojam kaznenog djela FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA 4. krivnja 2. biće kd. 1. radnja 3. protupravnost 5. kažnji vost

RADNJA

Pojam radnje n n voljno ponašanje čovjeka (pokreti tijela kojima upravljamo, koji su podređeni našem planskom djelovanju) činjenje i nečinjenje/ namjerna i nehajna radnja Teorije o radnji n Naturalistička ili kauzalna (voljno ponašanje koje dovodi do promjene u vanjskom svijetu – isključuje nevoljna ponašanja -ne objašnjava nesvjesno nečinjenje; Liszt-Beling) n Finalna (djelovanje usmjereno prema nekom cilju; 1. misaono, 2. realno; teškoće kod nehajnog kd. i kd. nečinjenja-Welzel) n Socijalna (socijalno značajno ljudsko ponašanje-obuhvaća i nečinjenje) n Personalna (očitovanje ličnosti- Roxin)

Negativna funkcija radnje 2. (ponašanja koja nisu voljna nisu KD) viša sila –kemijski, fizikalni i drugi procesi, djelovanja životinja misli, uvjerenja, emocije, stavovi – koji se nisu 3. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju 4. djelovanje pod utjecajem neodoljive sile (vis 5. refleksni pokreti (- pokreti izvan kontrole svijesti neposredno 1. očitovali u vanjskom svijetu (snu, hipnoze, narkoze i sl. temelj KD može biti neka prethodna radnja ako je posljedica bila predvidljiva); treba razlikovati od privremene duševne poremećenosti; nisu impulzivne radnje ni automatski pokreti) absoluta) prenošenje podražaja sa senzornih na motorne živce – ne odnosi se na nekontrolirane obrambene mehanizme (tjeranje muhe ))

KD nečinjenja

K. d. nečinjenjem n n 1. prava 2. neprava

1. Prava k. d. nečinjenjem (delicta omissiva) – mogu se počiniti samo nečinjenjem- posljedica je izvan bića k. d. ; dovršeno je nepoduzimanjem, propuštanjem radnje: n A. opća – obveza na činjenje je opća (nepružanje pomoći, čl. 123. /1 KZ; neprijavljivanje pripremanja kd. čl. 301. KZ) posebna – dužnost činjenja se odnosi na određene osobe (garante; napuštanje nemoćne osobe čl. 124. KZ-a, čl. 172. KZa, ALI i čl. 215. st. 2. KZ-a propisano samo nečinjenje, ali ima posljedicu!!!!)

2. Neprava k. d. nečinjenjem (delicta comissiva per omissionem): n mogu se počiniti činjenjem i nečinjenjem(čl. 291/1 KZ; čl. 141/1 KZ) n posljedica ulazi u biće k. d. n garantne dužnosti n zakonski regulirana neprava k. d. nečinjenjem / zakonski neregulirana neprava k. d. nečinjenjem

2. Neprava k. d. nečinjenjem n A. Zakonski regulirana neprava k. d. nečinjenjem – sadrže u čemu se sastoji nečinjenje, posljedicu i krug osoba (garante)- kd. koja propisuju činjenje i nečinjenje (čl. 291. /1 KZ), pa je nečinjenje jedan njihov oblik počinjenja i zakonski je reguliran;

2. Neprava k. d. nečinjenjem B. Zakonski neregulirana neprava k. d. nečinjenjem – zakonski opis kd. sadrži samo činjenje (čl. 111. KZ) - ne sadrže u čemu se sastoji nečinjenje, niti tko je garant (primjenjuje se čl. 20/2 KZ) Klauzula jednake vrijednosti – da bi bilo nepravog k. d. nečinjenjem, uz garantnu obvezu, takvo propuštanje treba biti po djelovanju i značenju jednako činjenju n tko je garant i koje su njegove dužnosti (tzv. garantne dužnosti)? ? ? -osoba koja je pravno obvezna spriječiti nastup posljedice (čl. 20/2 KZ) i zaštiti određeno pravno dobro; ALI tko stvarno- prepušteno pravnoj teoriji i praksi n

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n formalna (teorija izvora): n n zakon ugovor prethodno opasna radanja funkcionalna (garantna dužnost kakvu funkciju garant ima prema zaštićenom pravnom dobru- zaštitnu ili kontrolnu) n n n zaštitna – obveza pojedinca da osigura obranu pravnog dobra kontrolna – obveza obuhvaća različite potencijalno opasne životne situacije iz kojih za određenog pojedinca proizlazi obveza kontrole tj. nadzora nad izvorima opasnosti danas funkcionalna

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n dužnost zaštite pravnog dobra: n n prirodna životna povezanost – obiteljska pripadnost dobrovoljnog preuzimanja skrbi i (temeljem ugovornog odnos; radnog odnosa ali i faktičkih situacija) uskog zajedništva izvan obiteljsko -pravnog i s njim izjednačenog statusa- faktične situacije- zajednički opasni pothvati dužnosti proizašle iz statusa službene (čl. 87. /3 KZ) ili odgovorne osobe (čl. 87. /6)

2. Podjela garantnih dužnosti (pravnih dužnosti na činjenje) n kontrolna obveza- nadzor nad izvorima opasnosti n n n prethodno opasne radnje – tko prouzroči opasnost dužan je spriječiti štetne posljedice koje iz nje proizlaze (nepružanje pomoći čl. 123. /2 KZ; omogućavanje trošenja droga čl. 191. /1 KZ) nad potencijalnim izvorima opasnosti u vlasti počinitelja – (opće) opasnim tvarima, napravama, područjima u vlasti počinitelja- pad snijega s krova; crijepa; žbuke s zidova zgrade; vatre dužnost nadzora nad trećim osoba koje predstavljaju opasnost - autoritet, nadređeni, roditelji, vojne, službene ili odgovorne osobe u sprječavanju kaznenih djela podređenih osoba

3. Posebna pitanja u vezi kd nečinjenjem n sposobnost za radnjun n opća sposobnost za radnju- neće odgovarati ako nitko drugi na njegovom mjestu ne bi mogao poduzeti radnju (npr. nesvijest) individualna sposobnost- kada konkretna osoba nije u stanju poduzeti radnju (npr. neplivač) n ako je nema – isključeno biće djela? svijest o položaju garanta- da je on garant- ako nema svijesti – zabluda o biću djela- nije svjestan jedne okolnosti bića djela (nepravih kd nečinjenjem) svijest o garantnoj dužnosti- svijest da je on kao garant dužan postupati, tj. spriječiti nastup posljedice – ta svijest je dio svijesti o protupravnosti (dio krivnje)- ako je nema – zabluda o protupravnosti

4. Razlikovanje pravih od nepravih kd. nečinjenja n n jedno od prihvaćenih razlikovanja: neprava se smatraju ona koja se mogu počiniti činjenjem i nečinjenjem/prava samo nečinjenjem neprava- garanti neprava sadrže posljedicu koja ulazi u biće djela prava se mogu transformirati u neprava- čl. 177/1 KZ- 177/4 KZ

5. Blaže kažnjavanje n A. blaže kažnjavanje za nečinjenje (fakultativno)- čl. 20/3 KZ, samo za ona kd koja se mogu počiniti činjenjem i nečinjenjem: zakonski regulirana neprava kd. nečinjenjem koja se mogu počiniti činjenjem/nečinjenjem (zlouporaba položaja i ovlasti čl. 291. st. 1. KZ-a; narušavanje nepovredivosti doma čl. 141. st. 1. KZ-a) i B. zakonski neregulirana neprava kd nečinjenjem

BIĆE KAZNENOG DJELA

Pojam n n biće k. d. – skup obilježja nekog k. d. – sadrži ono što je tipično za neko k. d. povezan s pojmom zakonskog opisa k. d. , ali nije istoznačnica: n n zakonski opis k. d. može biti širi pojam od bića k. d. , Zakonski opis može biti i uži od bića kd. (čl. 20. /2 KZ)

Obilježja bića kd. A. Deskriptivna i normativna obilježja bića k. d. n n deskriptivna/opisna- mogu se razumjeti i definirati temeljem svakodnevnog iskustva prosječnog i razumnog čovjeka (majka) normativna/ vrijednosna- proistječu iz neke norme kulturološke/ pravne i podrazumijevaju vrijednosnu ocjenu (npr. tuđa stvar; niske pobude)

Obilježja bića kd. B. Objektivna i subjektivna obilježja bića k. d. n objektivna (objektivne prirode) – 5 elemenata: n n n radnja počinitelj objekt radnje uzročna veza posljedica subjektivna (mentalni, voljni kompleks) n iščitava se u izrazima; „s ciljem” (krađa čl. 228 KZ); „znajući” (kleveta čl. 149/3 KZ); „iako zna” (nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela čl. 182/3 KZ)

UZROČNOST

Uzročnost n n Veza između radnje počinitelja i posljedice Materijalna k. d. Ne/pisano obilježje k. d. Objektivno obilježje k. d.

Teorije uzročnosti n n n Teorija ekvivalencije Teorija adekvatnosti Teorija objektivnog uračunavanja

Teorija ekvivalencije n n n Ekvivalentnost = jednaka vrijednost (svih uzroka) Conditio sine qua non Hipotetički postupak eliminacije- što bi se dogodilo da se iz kauzalnog rijeko izdvoji određena radnja- bi li posljedica nastupia

Teorija ekvivalencije n n A. B. PREDNOSTI Jednostavno utvrđenje uzročnosti kad više uzroka: - istodobno s radnjom počinitelja (treće osobe, oštećenik) - naknadno ili usporedno djelovanje drugih uzroka - komplikacije - treće osobe - žrtve * Prekid uzročnosti-novi uzročni niz

Teorija ekvivalencije n 1. 2. 3. 4. 5. 6. • 1. MANE sterilnost (misaoni proces)-ima vrijednost samo ako je uzročnost već poznata; ako se ne može utvrditi – treba se primijeniti ( in dubio pro reo) preširok krug uzroka: - udaljene ljudske radnje - netipični uzroci kumulativni (23 uboda nožem) kolegijalnih organa (glasanje članova uprave) hipotetički kauzalitet- zbivanje koje nije utjecalo na određenu posljedicu, ali bi proizvelo istu posljedicu da ona nije nastala zbog drugog uzrokaosuđenika na smrt ubiti bilo tko i braniti se da bi ista posljedica nastupila i da nije ubio žrtvu konkurirajući uzroci- stvarni učinak pojedinih prethodnih događaja nije poznat ili je krajnje dvojben, a niti vještačenjem se neće moći utvrditi koje je događaj/uzrok bio presudan Dopune teorije: formula o zakonitom uvjetu/ modifikacija posljedice (teorija adekvatnosti) isključenje bića k. d. (rođenje ubojice nije obilježje djela)/ krivnje

Teorija adekvatnosti n n n promjena u vanjskom svijetu adekvatna/ tipična/vjerojatna posljedica radnje počinitelja adekvatnost – metodom naknadne prognoze – vjerojatnost nastupa posljedice- reverzibilnom misaonom konstrukcijom Ocjena: n n n prije počinjenja djela se procjenjuje vjerojatnost nastupa posljedice objektivni promatrač prije počinjenja djela + znanje razumnog čovjeka (iz kruga osoba kojem pripada počinitelj)+ posebno znanje počinitelja prednost isključuje slučajne/netipične posljedice n n npr. vožnja unatrag- naletio na osobu, koja je pretrpjela veliko uzbuđenje zbog toga što je dovelo do zatajenja srca šamar- usmrtio čovjeka

Teorija objektivnog uračunavanja (posljedice počinitelju) tzv. kaznenopravna uzročnost n n pod kojim se uvjetima posljedica objektivno uračunati počinitelju kao njegovo djelo (voljno ponašanje) empirijski/naturalistički (shvaćenu uzročnost- t. ekvivalencije) + normativni pristup (vrednovanje) a) radnja počinitelja stvara opasnost za objekt radnje- NIJE stvorena opasnost kada su: - udaljene, normalne radnje - neadekvatni kauzalitet (nije stvorena nova opasnost nego je postojeća povećana- npr. bacanje kamena na hemofiličarahemofilija je već postojeća opasnost) b) ta se opasnost realizira u posljedici koja dio bića k. d. , ali - NE kada se u posljedici nije realizirala ta nego neka druga opasnost : n n počinitelj poštivao dužnu pažnju –propisanog alternativnog ponašanja posljedica izvan zaštitnog područja norme (radi se o normi koja nije donijeta radi sprječavanja takvih posljedica npr. suvozač ispao)

Uzročnost kod k. d. nečinjenjem n Neprava k. d. nečinjenjem n Ex nihilo nihil fit n n n Hipotetički kauzalitet-hipotetički postupak dodavanja - pseudokauzalitet- „pravni kauzalitet” Visok stupanj vjerojatnosti ili vjerojatnost koja graniči sa sigurnošću (npr. učiteljice- smrt na bazenu; neudaljavanje pijanog radnika s gradilišta koji pogine) ako se ne može utvrditi sa visokim stupnjem vjerojatnosti ima se primijeniti pravilo in dubio pro reo

Vrste kaznenih djela prema tipovima bića k. d. n 1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k. d. n 2. Materijalna i formalna k. d. n 3. K. d. povređivanja i k. d. ugrožavanja n 4. Trajna k. d. i k. d. stanja n 5. Jednostavna i složena k. d. n 6. Jednoaktna i višeaktna k. d. n n 7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria) i vlastoručna k. d. 8. K. d. činjenjem i nečinjenjem

1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k. d. n n temeljni oblik (ubojstvo čl. 110. KZ) kvalificirani (teško ubojstvo čl. 111. KZ) privilegirani (usmrćenja čl. 112. KZ- NE prouzočenje smrti iz nehaja čl. 113. KZ) kvalificirani/privilegirani oblik: n posebne okolnosti: n n način počinjenja osobna svojstva pobude svojstvo ili vrijednost objekta radnje n nesamostalna n lex specialis n razlikovati od neovisnih- s drugim obilježjima (npr. razbojništvo čl. 230.

2. Materijalna i formalna k. d. n materijalna – u sebi sadrže posljedicu (u užem smislu) kao učinak na objektu radnje koja je prostorno i vremenski odvojen od same radnje (čl. 110. KZ, čl. 228. KZ) n n n formalna- iscrpljuju se u poduzimanju radnje- nikakva dodatna posljedica – ali da posljedica u širem smislu – posljedica u stvarnosti u vanjskom svijetu (davanje lažnog iskaza čl. 305. KZ) kod formalnih kd. NE- uzročnost VAŽNO- razlikovati: n n n formalni i materijalni pojam kd formalna i materijalna kd. formalno i materijalno dovršenje kd.

3. K. d. povređivanja i k. d. ugrožavanja n povređivanja- uništenje ili drugo realno oštećenje objekta radnje (čl. 110. KZ) n ugrožavanja: n materijalna kd. konkretnog – dovođenje u opasnost objekta radnje na način da izostanak povređivanja ovisi od stjecaja okolnosti (čl. 215. KZ; čl. 226. KZ) n apstraktnog: formalno kd. na tipičan način izazivaju konkretnu opasnost n konkretna opasnost nije njihovo obilježje (čl. 193. , čl. 218. KZ) n n mixtum compositum (čl. 227. KZ)

4. Trajna k. d. i k. d. stanja n n trajna- protupravno stanje je stvorio počinitelj i održava ga svojom voljom (čl. 136. KZ, čl. 137. KZ) n formalno/materijalno dovršenje djela- pravo na nužnu obranu n tijek zastare n sukcesivno supočiniteljstvo stanja- počinitelj stvara protupravno stanje koje kasnije postoji neovisno o njegovoj volji; ne treba ga održavati svojom voljom (čl. 110. KZ, čl. 228. KZ) n n materijalna i fromalna (formalno/materijalno) dovršenje – početak tijeka zastare (ALI paziti: radnja-počinjeno djelo/posljedica čl. 82. /2 KZ)

5. Jednostavna i složena k. d. n jednostavna –povređuje se samo 1 pravno dobro- npr. : n n n ubojstvo (čl. 110. KZ)-život prisila (čl. 138. KZ)-osobna sloboda složena – povređuju se 2 ili više pravnih dobara- npr. : n n razbojništvo (čl. 230. KZ) – imovina (krađa) + osobna sloboda (prijetnja) izazivanje prometne nesreće (čl. 227. KZ)- sigurnost prometa ----univerzalno pravno dobro + život, tijelo/ + imovina (oštećenje tuđe stvari čl. 235. KZ)--- individualna pravna dobra

6. Jednoaktna i višeaktna k. d n jednoaktna- sastoje se samo od jedne radnje (ubojstvo- čl. 110. KZ) n višeaktna – sastoje se od dvije ili više radnji- npr. : n n razbojništvo – čl. 230. KZ- uporaba sile ili prijetnje+ oduzimanja tuđe stvari; silovanje – čl. 153. KZ- uporaba sile ili prijetnje + spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja važno za pokušaj- počinitelj započne izvršavati samo prvu radnju supočiniteljstvo –dovoljno počinjenje jedne radnje

7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria) i vlastoručna k. d. 1. 2. 3. opća (delicta communia)- može počiniti svatko (ubojstvo čl. 110. KZ)- „tko” ALI!!! posebna (delicta propria): - može počiniti samo osoba s posebnim svojstvom- krug je određen-npr. : n majka (čl. 112/2. KZ), doktor medicine (čl. 181. KZ) n ALI mogu i oni sa tko- čl. 172. KZ vlastoručna – koja počinitelj mora sam izvršiti – npr. : n rodoskrvnuće (čl. 179. KZ); n dvobračnost (čl. 167. KZ)

7. 2. Posebna KD (delicta propria) n n prava posebna- svojstvo počinitelja nužno za postojanje djela (čl. 112/2 KZ) n nemaju svojstvo- onda samo poticatelji/pomagači neprava posebna –može počiniti svatko, a posebno svojstvo osobe je u pravilu kvalifikatorna okolnost (čl. 136. /3 KZ) n oni koji nemaju svojstvo- mogu biti počinitelji/supočinitelji; ali se kažnjavaju za temeljni oblik

Zahvaljujem na pozornosti!