Elementi pojma kaznenog djela radnja bie Pojam kaznenog

Elementi pojma kaznenog djela/ radnja/ biće

Pojam kaznenog djela n n n određivanje OPĆEG (APSTRAKTNOG) POJMA KAZNENOG DJELA centralno pitanje kaznenopravne znanosti (teorije kaznenog prava) - ovisi čitav kategorijalni sustav općeg dijela kaznenog prava materijalni pojam kd. formalni pojam kd.

ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA- naročito vrijedna; temeljne individualne i opće vrijednosti - osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene Ustavom RH i međunarodnim pravom ZAŠTIĆENA PRAVNA DOBRA – zajednička za određene skupine k. d. - grupirana u skupine tzv. Glave- • Čovječnost i ljudsko dostojanstvo (gl. IX. KZ) • Život i tijelo (gl. X. KZ) • Ljudska prava i temeljne slobode (gl. XI. KZ) • Radni odnosi i socijalna prava (gl. XII. KZ) • Osobna sloboda (gl. XIII. KZ) • Privatnost (gl. XIV. KZ) • Čast i ugled (gl. XV. KZ) • Spolna sloboda (gl. XVI. KZ) • Emocionalni i sveukupni razvoj djeteta i njegovog spolnog identiteta (gl. XVII. KZ) • Brak, obitelj, djeca (gl. XVIII. KZ) • Zdravlje ljudi (gl. XIX. KZ) • Okoliš (gl. XX. KZ) • Opća sigurnost (gl. XXI. KZ) • Sigurnost prometa (gl. XXII. KZ) • Imovina (gl. XXIII. KZ) • Gospodarstvo (gl. XXIV. KZ) • Računalni sustav, program i podaci (gl. XXV. KZ) • Financijski/monetarni sustav i pravni promet(gl. XXVI. KZ) • Intelektualno vlasništvo (gl. XXVII. KZ) • Službene dužnosti (gl. XXVIII. KZ) • Pravosuđe (gl. XXIX. KZ) • Javni red (gl. XXX. KZ) • Biračko pravo (gl. XXXI. KZ) • Republika Hrvatska (gl. XXXII. KZ) • Strane države i međunarodne organizacije(gl. XXXIII. KZ) • Oružane snage RH (gl. XXXIV. KZ)

Materijalni pojam kaznenog djela n n n I. Materijalni pojam k. d. zašto je određeno ponašanje predviđeno kazneno djelo? → poveznica sa društvenim sustavom vrijednosti i stvarnim životom ponašanje čovjeka kojim se povređuju naročito vrijedna pravna dobra (pojedinačna, skupna, dobra zajednice; univerzalna, svevremenska, individualna- čl. 3. Ustava RH)

Materijalni pojam kaznenog djela n tri zahtjeva za zakonodavca: 1. samo ona ponašanja koja povređuju najviše vrijednosti; 2. ne ona ponašanja oko kojih ne postoji opća društvena suglasnost u pogledu njihove (ne)prihvatljivosti (NE: devijantna ponašanja, 3. ponašanja suprotna zakonima ćudoređa); potrebno ih je valjano razgraničiti (kvalitativno i kvantitativno) od drugih oblika kažnjivih ponašanja

Formalni pojam kaznenog djela n n n n II. Formalni pojam k. d. → formalni pojam kaznenog djela predstavlja opći pojam pod koji se može podvesti svako kazneno djelo → apstraktni pojam kaznenog djela nastao teoretskom generalizacijom → do formalnog pojma kaznenog djela znanost (teorija) kaznenog prava (kaznenopravna dogmatika) došla je metodom GENERALIZIRAJUĆE APSTRAKCIJE → FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA dijeli se na NIŽE POJMOVE

Formalni pojam kaznenog djela n n II. Formalni pojam k. d. (k. d. u formalnom smislu) obuhvaća pretpostavke kažnjivosti svojstvene svim k. d. -pretpostavke kažnjivosti: 1. radnja 2. (zakonsko) biće k. d. 3. protupravnost 4. krivnja 5. kažnjivost -posebne pretpostavke kažnjivosti (+) objektivni uvjeti kažnjivosti/ (-) razlozi isključenja kazne (npr. beznačajno djelo)

Formalni pojam kaznenog djela FORMALNI POJAM KAZNENOG DJELA 4. krivnja 2. biće kd. 1. radnja 3. protupravnost 5. kažnji vost

RADNJA

Pojam radnje n n voljno ponašanje čovjeka (pokreti tijela kojima upravljamo, koji su podređeni našem planskom djelovanju) činjenje i nečinjenje/ namjerna i nehajna radnja Teorije o radnji n Naturalistička ili kauzalna (voljno ponašanje koje dovodi do promjene u vanjskom svijetu – isključuje nevoljna ponašanja -ne objašnjava nesvjesno nečinjenje; Liszt-Beling) n Finalna (djelovanje usmjereno prema nekom cilju; 1. misaono, 2. realno; teškoće kod nehajnog kd. i kd. nečinjenja-Welzel) n Socijalna (socijalno značajno ljudsko ponašanje-obuhvaća i nečinjenje) n Personalna (očitovanje ličnosti- Roxin)

Negativna funkcija radnje 2. (ponašanja koja nisu voljna nisu KD) viša sila –kemijski, fizikalni i drugi procesi, djelovanja životinja misli, uvjerenja, emocije, stavovi – koji se nisu 3. tjelesni pokreti u besvjesnom stanju 4. djelovanje pod utjecajem neodoljive sile (vis 5. refleksni pokreti (- pokreti izvan kontrole svijesti neposredno 1. očitovali u vanjskom svijetu (snu, hipnoze, narkoze i sl. temelj KD može biti neka prethodna radnja ako je posljedica bila predvidljiva); treba razlikovati od privremene duševne poremećenosti; nisu impulzivne radnje ni automatski pokreti) absoluta) prenošenje podražaja sa senzornih na motorne živce – ne odnosi se na nekontrolirane obrambene mehanizme (tjeranje muhe ))

BIĆE KAZNENOG DJELA

Pojam n n biće k. d. – skup obilježja nekog k. d. – sadrži ono što je tipično za neko k. d. povezan s pojmom zakonskog opisa k. d. , ali nije istoznačnica: n n zakonski opis k. d. može biti širi pojam od bića k. d. , Zakonski opis može biti i uži od bića kd. (čl. 20. /2 KZ)

Obilježja bića kd. A. Deskriptivna i normativna obilježja bića k. d. n n deskriptivna/opisna- mogu se razumjeti i definirati temeljem svakodnevnog iskustva prosječnog i razumnog čovjeka (majka) normativna/ vrijednosna- proistječu iz neke norme kulturološke/ pravne i podrazumijevaju vrijednosnu ocjenu (npr. tuđa stvar; niske pobude)

Obilježja bića kd. B. Objektivna i subjektivna obilježja bića k. d. n objektivna (objektivne prirode) – 5 elemenata: n n n radnja počinitelj objekt radnje uzročna veza posljedica subjektivna (mentalni, voljni kompleks) n iščitava se u izrazima; „s ciljem” (krađa čl. 228 KZ); „znajući” (kleveta čl. 149/3 KZ); „iako zna” (nedozvoljeno uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela čl. 182/3 KZ)

Vrste kaznenih djela prema tipovima bića k. d. n 1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k. d. n 2. Materijalna i formalna k. d. n 3. K. d. povređivanja i k. d. ugrožavanja n 4. Trajna k. d. i k. d. stanja n 5. Jednostavna i složena k. d. n 6. Jednoaktna i višeaktna k. d. n n 7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria) i vlastoručna k. d. 8. K. d. činjenjem i nečinjenjem

1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k. d. n n temeljni oblik (ubojstvo čl. 110. KZ) kvalificirani (teško ubojstvo čl. 111. KZ) privilegirani (usmrćenja čl. 112. KZ- NE prouzočenje smrti iz nehaja čl. 113. KZ) kvalificirani/privilegirani oblik: n posebne okolnosti: n n način počinjenja osobna svojstva pobude svojstvo ili vrijednost objekta radnje n nesamostalna n lex specialis n razlikovati od neovisnih- s drugim obilježjima (npr. razbojništvo čl. 230.

2. Materijalna i formalna k. d. n materijalna – u sebi sadrže posljedicu (u užem smislu) kao učinak na objektu radnje koja je prostorno i vremenski odvojen od same radnje (čl. 110. KZ, čl. 228. KZ) n n n formalna- iscrpljuju se u poduzimanju radnje- nikakva dodatna posljedica – ali da posljedica u širem smislu – posljedica u stvarnosti u vanjskom svijetu (davanje lažnog iskaza čl. 305. KZ) kod formalnih kd. NE- uzročnost VAŽNO- razlikovati: n n n formalni i materijalni pojam kd formalna i materijalna kd. formalno i materijalno dovršenje kd.

3. K. d. povređivanja i k. d. ugrožavanja n povređivanja- uništenje ili drugo realno oštećenje objekta radnje (čl. 110. KZ) n ugrožavanja: n materijalna kd. konkretnog – dovođenje u opasnost objekta radnje na način da izostanak povređivanja ovisi od stjecaja okolnosti (čl. 215. KZ; čl. 226. KZ) n apstraktnog: formalno kd. na tipičan način izazivaju konkretnu opasnost n konkretna opasnost nije njihovo obilježje (čl. 193. , čl. 218. KZ) n n mixtum compositum (čl. 227. KZ)

4. Trajna k. d. i k. d. stanja n n trajna- protupravno stanje je stvorio počinitelj i održava ga svojom voljom (čl. 136. KZ, čl. 137. KZ) n formalno/materijalno dovršenje djela- pravo na nužnu obranu n tijek zastare n sukcesivno supočiniteljstvo stanja- počinitelj stvara protupravno stanje koje kasnije postoji neovisno o njegovoj volji; ne treba ga održavati svojom voljom (čl. 110. KZ, čl. 228. KZ) n n materijalna i fromalna (formalno/materijalno) dovršenje – početak tijeka zastare (ALI paziti: radnja-počinjeno djelo/posljedica čl. 82. /2 KZ)

5. Jednostavna i složena k. d. n jednostavna –povređuje se samo 1 pravno dobro- npr. : n n n ubojstvo (čl. 110. KZ)-život prisila (čl. 138. KZ)-osobna sloboda složena – povređuju se 2 ili više pravnih dobara- npr. : n n razbojništvo (čl. 230. KZ) – imovina (krađa) + osobna sloboda (prijetnja) izazivanje prometne nesreće (čl. 227. KZ)- sigurnost prometa ----univerzalno pravno dobro + život, tijelo/ + imovina (oštećenje tuđe stvari čl. 235. KZ)--- individualna pravna dobra

6. Jednoaktna i višeaktna k. d n jednoaktna- sastoje se samo od jedne radnje (ubojstvo- čl. 110. KZ) n višeaktna – sastoje se od dvije ili više radnji- npr. : n n razbojništvo – čl. 230. KZ- uporaba sile ili prijetnje+ oduzimanja tuđe stvari; silovanje – čl. 153. KZ- uporaba sile ili prijetnje + spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja važno za pokušaj- počinitelj započne izvršavati samo prvu radnju supočiniteljstvo –dovoljno počinjenje jedne radnje

7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria) i vlastoručna k. d. 1. 2. 3. opća (delicta communia)- može počiniti svatko (ubojstvo čl. 110. KZ)- „tko” ALI!!! posebna (delicta propria): - može počiniti samo osoba s posebnim svojstvom- krug je određen-npr. : n majka (čl. 112/2. KZ), doktor medicine (čl. 181. KZ) n ALI mogu i oni sa tko- čl. 172. KZ vlastoručna – koja počinitelj mora sam izvršiti – npr. : n rodoskrvnuće (čl. 179. KZ); n dvobračnost (čl. 167. KZ)

7. 2. Posebna KD (delicta propria) n n prava posebna- svojstvo počinitelja nužno za postojanje djela (čl. 112/2 KZ) n nemaju svojstvo- onda samo poticatelji/pomagači neprava posebna –može počiniti svatko, a posebno svojstvo osobe je u pravilu kvalifikatorna okolnost (čl. 136. /3 KZ) n oni koji nemaju svojstvo- mogu biti počinitelji/supočinitelji; ali se kažnjavaju za temeljni oblik

Zahvaljujem na pozornosti!