BIE KAZNENOG DJELA Pojam n n bie k

BIĆE KAZNENOG DJELA

Pojam n n biće k. d. – skup obilježja nekog k. d. – sadrži ono što je tipično za neko k. d. povezan s pojmom zakonskog opisa k. d. , ali je zakonski opis k. d. širi pojam od bića k. d. n Deskriptivna i normativna obilježja bića k. d. n Objektivna i subjektivna obilježja bića k. d.

Vrste kaznenih djela prema tipovima bića k. d. n 1. Temeljna, kvalificirana i privilegirana k. d. n 2. Materijalna i formalna k. d. n 3. K. d. povređivanja i k. d. ugrožavanja n 4. Trajna k. d. i k. d. stanja n 5. Jednostavna i složena k. d. n 6. Jednoaktna i višeaktna k. d. n n 7. Opća (delicta communia), posebna (delicta propria) i vlastoručna k. d. 8. K. d. činjenjem i nečinjenjem

K. d. nečinjenjem n n blaže kažnjavanje za nečinjenje (fakultativno) 1. Prava k. d. nečinjenjem (delicta omissiva) posljedica je izvan bića k. d. 2. Neprava k. d. nečinjenjem (delicta comissiva per omissionem) - posljedica ulazi u biće k. d. n A. Zakonski regulirana neprava k. d. nečinjenjem – sadrže u čemu se sastoji nečinjenje n B. Zakonski neregulirana neprava k. d. nečinjenjem – ne sadrže u čemu se sastoji nečinjenje Klauzula jednake vrijednosti – da bi bilo nepravog k. d. nečinjenjem, uz garantnu obvezu, takvo propuštanje treba biti po djelovanju i značenju jednako činjenju n

Garant n n n garant – počinitelj koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice Podjela garantnih dužnosti: A. formalna teorija pravnih dužnosti ili teorija izvora: – zakon, ugovor i prethodna opasna radnja n B. funkcionalna teorija pravnih dužnosti – dužnost na činjenje ovisi o funkciji prema pravnom dobru n n C. Mješovita teorija : a) dužnost zaštite zbog: 1) prirodne povezanosti 2) uske životne zajednice 3) dobrovoljno preuzimanje neke obveze b) dužnost nadzora nad izvorima opasnosti: 1) prethodna opasna radnja 2) u vlasti počinitelja 3) treće osobe (npr. djeca)

Uzročnost n n Veza između radnje počinitelja i posljedice Materijalna k. d. Ne/pisano obilježje k. d. Objektivno obilježje k. d.

Teorije uzročnosti n n n Teorija ekvivalencije Teorija adekvatnosti Teorija objektivnog uračunavanja

Teorija ekvivalencije n n n Ekvivalentnost = jednaka vrijednost (svih uzroka) Conditio sine qua non Hipotetički postupak eliminacije

Teorija ekvivalencije n n PREDNOSTI Jednostavno utvrđenje uzročnosti kad više uzroka: - istodobno s radnjom počinitelja - naknadno djelovanje - komplikacije - treće osobe - žrtve * Prekid uzročnosti-novi uzročni niz n n • MANE Sterilnost (in dubio pro reo) Kumulativni i hipotetički kauzalitet Preširok krug uzroka: - udaljene ljudske radnje - netipični uzroci Dopune teorije: - modifikacija posljedice - formula o zakonitom uvjetu - isključenje bića k. d. / krivnje

Teorija adekvatnosti n n Promjena u vanjskom svijetu adekvatna/ tipična/vjerojatna posljedica radnje počinitelja Ocjena: objektivni promatrač prije počinjenja djela + znanje razumnog čovjeka + posebno znanje počinitelja

Teorija objektivnog uračunavanja (posljedice počinitelju) n n Empirijski + normativni pristup a) radnja počinitelja stvara opasnost za objekt radnje- ne kad: - udaljene, normalne radnje - neadekvatni kauzalitet n b) ta se opasnost realizira u posljedici koja dio bića k. d. - ne kad: - počinitelj poštivao dužnu pažnju - posljedica izvan zaštitnog područja norme

Uzročnost kod k. d. nečinjenjem n Neprava k. d. nečinjenjem n Ex nihilo nihil fit n n Hipotetički kauzalitet-hipotetički postupak dodavanja Visok stupanj vjerojatnosti