Bioloki aspekti linosti Kljuni aspekti biolokog pristupa n

Biološki aspekti ličnosti

Ključni aspekti biološkog pristupa n. Genetika ponašanja n. Fiziološki pristup n. Evolucijska teorija

Genetika ponašanja n Intenzivno se razvila posljednjih dvadesetak godina n Pokušava odrediti u kojoj mjeri su razlike među ljudima u pojedinim osobinama (npr. osobinama ličnosti) uzrokovane genetskim, a koliko okolinskim faktorima n Izazvala puno osporavanja s obzirom na moguće zloupotrebe n Npr. ako se utvrdi da su neke osobine u visokoj mjeri nasljedne, to može poslužiti kao osnova za diskriminaciju n Međutim, ako neka osobina ličnosti ma izraženu genetsku komponentu, ne znači da je potpuno neosjetljiva na utjecaje okoline i da ju se ne može mijenjati

Ciljevi genetike ponašanja n U istraživanju ličnosti, cilj odrediti koliki se postotak individualnih razlika može objasniti genetskim, a koliki okolinskim faktorima n Odrediti način na koji su geni i okolina povezani i uzajamno djeluju u stvaranju individualnih razlika – npr. pojedinci različitih genotipa različito će reagirati na istu okolinu n Odrediti preciznije koji okolinski faktori djeluju – roditeljsko ponašanje, vršnjaci, školska okolina i nastavnici kojima je dijete izloženo

Što je nasljednost (heritabilnost)? n Proporcija varijance u ponašanju skupine ljudi koja se može pripisati njihovoj genetskoj različitosti n Udio okoline – proporcija varijance u ponašanju skupine ljudi koja se može pripisati razlikama u njihovoj okolini n ZABLUDA O NASLJEDNOSTI – nasljednost se ne odnosi na pojedinca (npr. inteligencija osobe X nije 40% nasljedna) n Razlike među ljudima mogu biti u izvjesnoj proporciji nasljedne (u razlikama unutar neke populacije po visini geni sudjeluju sa 60 80%) n ODNOS NASLJEĐE – ODGOJ n n dugotrajna rasprava u psihologiji može se odnositi samo na grupne varijacije, ne na individualnu razinu

Metode genetike ponašanja Obiteljske studije n Povezuje se stupanj genetskog preklapanja sa stupnjem sličnosti u osobinama ličnosti n Ako je osobina u visokoj mjeri nasljedna, članovi obitelji koji su bliže genetski povezani trebali bi biti međusobno sličniji prema toj osobini 2. Studije blizanaca n Jednojajčani (MZ) blizanci su genetski isti – uspoređuju se s dvojajčanim (DZ) blizancima koji dijele 50% zajedničkih gena n Dokaz nasljednosti – ako su MZ sličniji međusobno nego DZ blizanci 3. Studije usvajanja 1. n n Pozitivna povezanost osobina ličnosti djece i usvojitelja je dokaz okolinskih utjecaja Pozitivna korelacija osobina ličnosti djece i bioloških roditelja je dokaz genetskih utjecaja

Glavni nalazi istraživanja genetike ponašanja n Osobine ličnosti n Glavne osobine ličnosti (ekstraverzija, ugodnost, savjesnosti, neuroticizam i otvorenost k iskustvu) imaju indeks nasljednosti 20 -45% n Stavovi n Vrlo velike razlike u nasljednosti – npr. tradicionalizam pokazuje heritabilnost oko. 60, dok drugi pokazuju vrlo nisko ili uopće ne - npr. religiozna vjerovanja, stavovi o rasnoj integraciji

Genetika ponašanja, politika i vrijednosti n Podaci o nasljednosti osobina ličnosti osporavaju stajalište da ličnost oblikuje isključivo okolina, npr. roditeljsko ponašanje n Velike rasprave oko mogućih ideoloških i političkih zloupotreba nalaza genetike ponašanja n Ali: n znanost treba odvojiti od vrijednosti i ideologije n Uvijek je bolje imati znanstvene činjenice umjesto zabluda n Znanstvenici imaju društvenu odgovornost za prezentaciju i upotrebu tih znanstvenih činjenica!

Fiziološki pristup ličnosti Fiziološke mjere korištene u istraživanju ličnosti: n Vodljivost kože (elektrodermalna aktivnost) n Elektrode na koži koje mjere pojačano znojenje n pojačana elektrodermalna aktivnost - reakcije koje upućuju na aksioznost, strah, krivnju n Kardiovaskularna aktivnost n Krvni tlak – mjera reakcija na stres n Puls – pojačan kod straha, kognitivnog napora i sl. n Reaktivnost srca – izrazito povećanje krvnog tlaka i pulsa kao reakcija na neke situacije – povezano s koronarnim bolestima

Fiziološki pristup ličnosti n Električna aktivnost mozga n Mozak spontano producira električne valove slabog intenziteta n Mjere se pomoću elektroencefalograma (EEG) – ispituju se promjene u moždanim valovima kao reakcija na vanjske podražaje n Tehnike “mapiranja” strukture i funkcija mozga n pozitronska emisijska tomografija (PET skeniranje) n magnetska rezonancija

Osobine ličnosti koje imaju fiziološku osnovu: Ekstraverzija – introverzija n n n Visoka ekstraverzija: govorljivi, otvoreni, vole upoznavati ljude, vole velika društva, aktivni, katkad impulzivni, ne vole rutinu Introverzija: Tihi, povučeni, vole biti sami ili u društvu nekolicine prijatelja, vole red i jasan raspored, poznate situacije Hans Eysenck – ekstraverti i intoverti razlikuju se prema pobudljivosti svog živčanog sustava Živčani sustav introverata jače reagira na umjerenu razinu stimulacije izvana nego ŽS ekstraverata Zato introverti biraju tihu okolinu, manje ljudi i manje novosti – treba im manje stimulacije da bi održali optimalnu razinu pobuđenosti ŽS Ekstraverti – biraju situacije s više stinmulacije, jer im treba više stimulacije da bi održali optimalnu razinu aktivnosti ŽS

Jutarnjost -večernjost n jutarnji ili večernji tip su stabilni tipovi ličnosti n Razlika zahvaljujući biološkim ritmovima Brojni biološki procesi osciliraju tijekom ciklusa od 24 sata npr. temperatura tijela, rad endokrinog sustava – to je cirkadijurni ritam Postoje velike individualne razlike u cirkadijurnom ritmu: n Osobe s kraćim cirkadijurnim ritmom dostižu optimalnu razinu tjelesne temperature i budnosti ranije tijekom dana, ranije im se počne spavati n Osobe s kraćim cirkadijurnim ritmom: jutarnji tipovi; n Osobe s duljim cirkadijurnim ritmom: večernji tipovi n Ovakve su razlike potvrđene u mnogim kulturama n n

Traženje uzbuđenja n Sklonost uzbudljivim i rizičnim aktivnostima (npr. ekstremni sportovi), izbjegavanje dosade n M. Zuckerman: ljudi koji izrazito traže uzbuđenja su vrlo osjetljivi na senzornu deprivaciju (manjak stimulacije iz okoline) Oni zahtijevaju jako puno stimulacije da bi dosegli optimalnu razinu pobuđenosti ŽS Uzrok – manjak enzima monoamin oksidaze (MAO) koji održava optimalnu razinu neurotransmitera (kemijskih tvari u stanicama odgovornih za prijenos živčanih impulsa) Oni koji traže uzbuđenja imaju prenisku razinu MAO – neodgovarajuća razina neurotransmitera – potreba za intenzivnom stimulacijom iz okoline da bi dostigli optimalnu razinu n n Traženje uzbuđenja povezano s ekstraverzijom

Evolucijska psihologija n Primjena Darwinove teorije evolucije n Mnoge osobine važne za opstanak javljaju se tijekom razvoja n Mnoge pojedinačne osobine su nam urođene, nalaze se u genima

Prirodna selekcija n Naši preci evolucijski su uspjeli: preživjeli su do reproduktivne dobi i ostavili potomstvo n Mi nosimo adaptivne mehanizme koji su našim precima omogućili uspjeh n Ljudska priroda i ličnost temelje se na mehanizmima razvijenim evolucijom n Darwin predložio mehanizam prirodne selekcije prema kojem potomci nasljeđuju varijacije koje su njihovim precima omogućile uspjeh n Tijekom vremena uspješne varijacije postaju svojstva čitavih vrsta n Adaptacije: naslijeđena rješenja za probleme preživljavanja i reprodukcije u neprijateljskoj okolini

Seksualna selekcija n Darwin je primijetio da mnoga obilježja izravno ugrožavaju opstanak jedinke, jer ju čine upadljivom i više izloženom prirodnim neprijateljima (npr. paun) n Objašnjenje je da se radi o evolucijskom mehanizmu seksualne selekcije – te su se osobine razvile jer pridonose boljem reproduktivnom uspjehu jedinke n Dva oblika seksualne selekcije: n n Natjecanje unutar spola: jedinke istog spola natječu se međusobno za pristup partnerima suprotnog spola Natjecanje među spolovima: jedinke jednog spola odabiru partnera drugog spola na temelju određenih kvaliteta koje preferiraju

Ljudska priroda n Ljudska je priroda proizvod evolucijskih procesa n Psihološki mehanizmi koji pomažu ljudima da prežive i da stvore potomstvo češće će se pojavljivati kod potomaka i polagano istiskivati one koji su manje uspješni n Tijekom vremena se uspješni mehanizmi prošire u polulaciji i počinju se pojavljivati kod svih ljudi n Primjeri evolucijske analize ljudske prirode: n Potreba za pripadanjem n Altruizam, pomagačka ponašanja n Univerzalne emocije

Razlike među spolovima n Evolucijski psiholozi očekuju da se muškarci i žene neće razlikovati u svim područjima u kojima su se susreli s istim ili sličnim adaptacijskim zahtjevima n Spolne razlike očekuju se u onim područjima gdje adaptacijski zahtjevi nisu bili isti za dva spola n Primjeri spolnih razlika koje se mogu pripisati rješavanju različitih adaptacijskih problema n Spolne razlike u agresivnosti n Spolne razlike u ljubomori n Spolne razlike u želji za seksualnom raznolikošću (broj partnera) n Spolne razlike u preferencijama partnera

Spolne razlike u agresivnosti n Muškarci su agresivniji jer je među njima jača kompeticija za partnerice n Žene pokazuju veću “izbirljivost” kod odabira partnera, jer više investiraju u podizanje djece n Zbog toga su muškarci međusobno u znatno kompetitivnijem odnosu, moraju iskazivati više međusobne agresivnosti da bi osigurali potomstvo n Statistike ubojstava – muškarci znatno više počinitelji, ali i žrtve

Spolne razlike u ljubomori n Muškarci ljubomorniji na seksualnu nevjeru partnerice n Žene ljubomornije na emocionalnu nevjeru ZAŠTO? n Seksualna nevjera partnerice može rezultirati potomstvom drugog muškarca – mora investirati u podizanje djeteta koje ne nosi njegove gene – evolucijski neuspjeh n Emocionalna nevjera partnera za ženu znači opasnost od napuštanja – žena gubi podršku i resurse muškarca u odgoju djece – ugrožavanje preživljavanja

Spolne razlike u preferenciji broja partnera i odabiru partnera n Muškarci preferiraju veći broj partnerica n Manje ulažu u podizanje potomstva i manje su n n “izbirljivi” u odabiru partnerica, te žele više partnerica Takvom strategijom povećavaju svoj reproduktivni uspjeh, tj. šansu da imaju što više potomaka odabir partnera – ženama važniji status i financijski resursi partnera – time osiguravaju preživljavanje svog potomstva Muškarcima važniji fizički izgled – to je znak plodnosti ALI – i jednima i drugima najvažnija je ličnost partnera – ljubazan, zanimljiv partner pun razumijevanja