Profesijski identitetneki aspekti krize sestrinstva Komunikoloki socioloki i

Profesijski identitet-neki aspekti krize sestrinstva Komunikološki, sociološki i humanistički aspekti krize Natalija Nemet, medicinska sestra, Zavod za Pulmologiju, KBC Rijeka

Riječ bolnica nastaje od osnove BOL • Bolesnoj je osobi bolnica ne-mjesto.

Profesija kao podrška i kompenzacija • Čovjekov identitet mijenja se kroz bolest, ulaskom u bolničku zgradu. • Medicinska sestra-tehničar je prva karika u kompleksnom i kompliciranom lancu bolničke organizacije. Ona je prvi vodič i usmjerivač prema bolesničkoj sobi i krevetu, novom, privremenom utočištu bolesne osobe. On(a) je kompenzator za obitelj koja ostaje izvan pa otuda i sam naziv profesije-sestra. [1] • [1] Sestra-1. kći istih roditelja u odnosu prema drugoj djeci 2. ženska osoba sa srednjom stručnom spremom u zdravstvenim ustanovama, isti izvor

Hibridni identitet zvanja • kompleksno je zvanje i/ili zanimanje medicinska sestra-tehničar. Radi se o hibridnom profesijskom identitetu. • Koncept je medicinske skrbi višeznačan, višedimenzionalan i nužna je integracija svih vrijednosnih aspekata.

Diferenciranje i osamostaljivanje profesije • Na kristaliziranje definicije sestrinske profesije znatno utječe postupno slabljenje liječničkoga autoriteta • Drugi je snažan utjecaj na poziciju sestre i porast svijesti bolesnika o vlastitim pravima, pogotovu od sredine dvadesetoga stoljeća: • -bolesnik sam sudjeluje u donošenju važnih odluka/decission making process • -ima pravo tražiti tzv. drugo mišljenje/second opinion • -ima potpunu autonomiju

Aktivno sudjelovanje u skrbi i liječenju • liječničke naredbe i smjernice imaju autoritarnu snagu za sestrinsku profesiju samo ukoliko su neraskidivo povezane s liječenjem bolesnika. • medicinska sestra-tehničar nije puki pasivni provoditelj odluka. • sestrinstvo u kliničkom kontekstu ne može biti svedeno na ESTETSKU i EGZEKUTIVNU komponentu zdravstvenoga tima!

Praktično djelovanje • Sestrinstvo ima nezamjenjivu TERAPIJSKU ulogu DJELATNOGA subjekta unutar jedinstvenoga ekipnoga trijadnoga odnosa liječnik-bolesnik-sestra. • Feministkinje podcrtavaju da se podcjenjuje istinska vrijednost NJEGE/CARING a precjenjuje se istovremeno vrijednost zapovijedi, tehnike i hijerarhijske strukture.

Prepoznavanje i humanizacija one koja skrbi njeguje • Majka Tereza iz Calcutte (1910 -1997. ) je izjavila: Ja sam zahvalna bolesnima i siromašnima jer se kroz njih spašavam. [1] • Prepoznavanje=identifikacija=obostrano poštovanje i priznavanje (Paul Ricoeur) • [1] Esej Majka Tereza iz Calcutte, utemeljiteljica misionarske ljubavi, dr. Marijan Jurčević, otac dominikanac u Ljetopisu medicinske škole u Rijeci za školsku godinu 1997. /98. , str. 18.

Razlikujemo liječničku od sestrinske etike • Liječnička etika – vrijednosni kriteriji za dobro ljudsko djelovanje i ispravno ponašanje liječnika u kompleksnomu procesu liječenja bolesti • Etika sestrinstva – vrijednosni kriteriji za dobro ljudsko djelovanje i ispravno ponašanje sestara u kompleksnom procesu skrbi i njege bolesnika.

Zvanje sa znanjem Samo značenje zdravsvene skrbi proizlazi iz: • samilosti • podrška u životu-učiniti bolesnioj osobi ono što ona nije u stanju • jamstvo sigurnosti-preuzima se dio odgovornosti za životno stanja bolesne osobe • ozdraviteljska snaga profesionalca-karizmatska komponenta koju imaju rijetki • na kraju ali najbitnija-kompetencija=stručnost

“Razgovor razvija i održava osobnost čovjeka” Pavao Brajša • Sestre grade dijaloške mostove, ponekad podmećući i vlastita leđa kao most preko kojega će se odvijati komunikacija.

Memoria Ethicae • Zaključimo da je etika sestrinstva=memoria ethicae, to jest trajno sjećanje na ispravnost u ljudskom djelovanju. Četiri su gledišta/načela biomedicinske etike • DOBROČINSTVO • NEŠKODLJIVOST • POŠTIVANJE AUTONOMIJE • PRAVEDNOST

“Kvalitetna komunikacija omogućava prepoznavanje, otkrivanje i osvješćivanje sebe” • Humanistička je logika brige za čovjeka vječna i svevremena.

THE END • Hvala svima