Reciklirano muziciranje doivljajnopedagoki pristup Marija Fridl Grosicki mag

Reciklirano muziciranje – doživljajnopedagoški pristup Marija Fridl Grosicki, mag. def. Jana Tomić, soc. ped.

Predstavljanje alata „Reciklirano muziciranje” – muziciranje na instrumentima od otpadnih materijala Doživljajnopedagoški pristup

Reciklirano muziciranje • Aktivnost preuzeta iz šireg područja muzikoterapije (Muzikoterapija – disciplina koja upotrebljava jezik zvukova i glazbe kao sredstvo unutar planskog procesa interakcije i intervencije, s preventivnim, rehabilitacijskim i terapijskim ciljevima, ovisno o individualnim potrebama klijenta. ) • Svoju uspješnost temelji na tri premise muzikoterapije: ü svi ljudi posjeduju urođenu muzikalnost ü muzikalnost je čvrsto ukorijenjena u našem mozgu ü na muzikalnost ne utječe muzički talent (čak niti ozbiljna neurološka oštećenja i traume mozga) Bruscia, 1998.

Što je naš alat Sastoji se od nekoliko koraka: • Izrada instrumenata recikliranjem otpadnih materijala • Muziciranje pomoću instrumenata • Vođena refleksija/spoznaja o naučenom

Muziciranje Korištenje instrumenata na različite načine: • • • pjesma – slušanje, pjevanje, sviranje, komponiranje, analiziranje muzička improvizacija izvođenje i pjevanje zadane pjesme muzičko-ritamske igre muziciranje uz ples i pokret vođena imaginacija

Konkretne aktivnosti alata • • Kaos – red („Ja imam prekidač!”) Izražavanje emocija (npr. tuga, ljutnja, radost, zaljubljenost) Izo – efekt (prihvaćanje-prelaženje-vođenje) ABAB – obrasci (kreativni su, pomažu osobi da izađe iz stereotipija) Izmjena slijeda (strpljivost, prihvaćanje, „jači-slabiji” učenici) Iščekivanje (koncentracija, „trešnja”) Faktor iznenađenja (vraća pozornost, razbija ustaljenost) Napetost - relaksacija

Karakteristike alata Ciljna skupina: • pojedinac ili skupina (fleksibilno!), sve starosne dobi • Osobe s teškoćama ili osobe redovnog razvoja • Učenici i mladi u sklopu formalnog i neformalnog obrazovanja Ostale karakteristike: Fleksibilno: trajanje, mjesto, vrijeme, instrumenti, ciljevi – prema potrebama ciljne skupine

Koncepti alata • Odnos (prihvaćanje, empatija, autentičnost) • Sigurno okruženje (sigurnost sudionika, prilagodba prostora, po mogućnosti aktivnosti u prirodi!) • Poštivanje tempa rada (sukladno mogućnostima sudionika) • Tišina (vitalan dio aktivnosti) • Fleksibilnost (sposobnost adaptacije na promjene zavisno o potrebi pojedinog sudionika) • Namjere (kratkoročni/dugoročni ciljevi) • Konstantnost (termin, mjesto, voditelj – razvija osjećaj sigurnosti!) • Granice (sigurnost voditelja i sudionika, govoriti o ponašanju, ne o sudioniku)

Moguće pogreške u poimanju alata • „Alat je obična zabava uz glazbu i muziciranje na instrumentima” Smisao alata je provođenje muzičkih aktivnosti kao medija za postizanje ne-muzičkih ciljeva! • „Osoba sudionik mora posjedovati glazbene kompetencije (npr. talent, glazbenu edukaciju) da bi mogla imati korist od alata” Podsjetimo se tri premise muzikoterapije • „Voditelj aktivnosti je glazbenik koji se ponaša kao da je na audiciji za Hrvatska traži zvijezdu” Glazbena kompetencija kao i komponenta estetike su dobrodošle, no svaka muzička aktivnost ima za svrhu isključivo olakšavanje postizanja edukativnih ili terapijskih ciljeva.

Doživljajna pedagogija • Znanstveno utemeljen pedagoški pristup • Moto: “Srcem, glavom i rukama” ü ü učenje kroz iskustvo pobuđuje sva osjetila te ih koristi u odgojno obrazovne svrhe • Outdoor aktivnosti vs. indoor aktivnosti • “Uči iz svojih sposobnosti sve do njihovih granica” Krajnčan, M. (2013. ) Akcija Doživljaj iskustvo Obrada zamijećenog Refleksija, zamjećivanje

Metode doživljajne pedagogije • Život i preživljavanje u prirodi • „prirodni” sportovi • Socijalno interakcijske igre • Umjetničke radionice- glazbene, dramske, plesne • Tehnike opuštanja . . .

Načela doživljajne pedagogije • • • Cjelovitost Usmjerenost djelovanju Usmjerenost na grupu Zadaće i odnosi Stil vođenja Zajedničko odlučivanje i kreiranje Nove mogućnosti odnosa Usmjerenost na potrebe mladih Usmjerenost prirodi „Bijeg” iz svakodnevnice Krajnčan, M. (2013. )

Ciljevi • • Na osobnom individualnom području Na socijalnom području Na motoričkom području-području vještina Na kognitivnom području • Kroz muzičke aktivnosti se mogu postizati željeni ciljevi neformalnog učenja: ü poboljšanje pažnje, koncentracije i motivacije ü stimulacija motoričkog razvoja ü emocionalni i kognitivni razvoj ü jačanje socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti grupi ü suzbijanje negativnih obrazaca ponašanja ü podizanje nivoa samopoštovanja, samoizražavanja, samokontrole ü koordinacija, motoričko planiranje i sukcesivne radnje ü relaksacija ü poboljšanje akademskih sposobnosti, itd.

Refleksija doživljajnopedagoških procesa • • Sudjelovanje Osiguranje poboljšanja odnosa Međuovisnost Povratna informacija Krajnčan, M. (2013. )

Zašto “Reciklirano muziciranje” • Reciklirano: ü ü “Svaki otpad ima potencijal” Stvarno nasuprot virtualnog Kreativan način razmišljanja Suživot s prirodom • Muziciranje: ü Muzičke aktivnosti su zabavne i motivirajuće, samim time donose bolje rezultate učenja Muzika izražava ono što ne može biti izrečeno, a o čemu je nemoguće šutjeti. Victor Hugo

Hvala na suradnji i pozornosti!