Nemetali Mario Fridl mag ing mech Nemetali su

Nemetali Mario Fridl, mag. ing. mech.

Nemetali su elementi koji ne pokazuju metalna svojstva (slabi su vodiči topline i električne struje, ne daju se kovati itd. ). Primjenjuju se za izradu različitih proizvoda. Nemetali: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Plastične mase Silikoni Drvo Guma Koža Tekstil Staklo Porculan Azbest Papir Boje i lakovi

1. Plastične mase su sintetički materijali umjetno dobiveni iz nafte, zemnog plina, ugljika, krečnjaka, zraka i vode. Namijenjene su za daljnju obradu. Tipična svojstva gotovo svih plastičnih masa su: • dobro se oblikuju, obrađuju, bojaju, • slabo brtve, • ne korodiraju, • otporne su na kiseline i lužine, • ne provode struju, • slabo prenose toplinu, • zagrijavanjem mijenjaju oblik, • nisu otporne na povišenu temperaturu.

2. Silikoni Sastoje se od silicija i kisika, za razliku od ostalih plastičnih masa čiji je glavni sastojak ugljik. Otporni su na kemikalije, povišenu temperaturu, vlagu. Skupi su.

3. Drvo je prirodni materijal i može se upotrebljavati u: • neobrađenom stanju, • mehanički obrađenom stanju (cjepanice, daske, grede, furnir i drugo), • kemijski obrađenom stanju (ugljen, katran, smola, celuloza i drugo) Drvo ima najveću primjenu u građevinarstvu, brodogradnji, kućanstvu, poljoprivredi. U strojarstvu, drvo se koristi za izradu ambalaže, modela za lijevanje, drški alata. Razlikujemo tri osnovne vrste drveta: • bjelogorično ili lišćari, a može biti: a)tvrdo (hrast, bukva, grab. . . ) b)meko (vrba, lipa, joha…); • crnogorično ili četinari (jela, bor, smreka. . . ); • drvo iz uvoza ili egzotično drvo (mahagonij, ebanovina…).

4. Guma Osnova za proizvodnju gume je mliječni sok (lateks) kaučukovog drveta. Sok koji sadrži 35% lateksa dobiva se zarezivanjem kore debla na različite načine. Dodavanjem octene kiseline lateks se zgrušava i nastaje sirova guma (kaučuk) koja je osnova za proizvodnju gume. Sirova guma porastom temperature mijenja svojstva i nije pogodna za upotrebu (ispod 0 °C postaje tvrda, kod 30 ° C vrlo mekana, a iznad 50 ° C ljepljiva).

Karakteristike gume od prirodnog kaučuka su: • dobra elastična svojstva, • velika otpornost na udarce, • neznatno trajno deformiranje uslijed djelovanja sile, • velika temperaturna postojanost, • velika otpornost na habanje, • velika otpornost na bubrenje, uslijed djelovanja kiselina, alkohola ili vode, • velika otpornost na atmosferske prilike. Čelične ili tekstilne dijelove koje u toku proizvodnje ugrađujemo u gumeni proizvod nazivamo armaturom gume. Armatura gumi povećava: • nosivost, • stabilnost, • čvrstoću, a nama u toku vožnje sigurnost.

5. Koža Sirova životinjska koža, koja je meka i gipka, štavljenjem se prerađuje u obrađenu kožu. Povezivanjem štavila sa molekulama sirove kože vlakna kože se učvršćuju i postaju kruća. Završna obrada kože (brušenje, bojanje, sušenje i drugo) koja se obavlja nakon štavljenja, daje koži konačan izgled. Masnoću kože moramo stalno održavati jer će inače pucati. Podjelu kože vršimo s obzirom na porijeklo i vrstu štavila. Umjetna koža, kao zamjena pravoj, dobiva se od sintetike, tekstila, kaučuka. Koža ima široku primjenu, a u strojarstvu se koristi za izradu remenja, brtvi, zaštitne odjeće i obuće.

6. Tekstil je materijal napravljen od vlakana, ispletenih ručno ili strojno. Vlakna mogu biti biljnog, životinjskog ili umjetnog porijekla. Tekstil ima široku primjenu, a u strojarstvu se najviše koristi za izradu remenja, armature za gumene proizvode, pročistača.

6. Staklo je amorfni materijal (amorfos - bezobličan) čiji atomi nemaju pravilan raspored kao kod metala, već se nalaze unutar strukture u različitom međusobnom položaju. Proizvodi se taljenjem kvarcnog pijeska i dodataka (soda, natrijev sulfat, vapnenac) u staklarskim pećima na cca 1500 °C, te hlađenjem na 700 °C, na kojoj se temperaturi prerađuje u različite oblike. Boja stakla postiže se dodavanjem metalnih oksida.

Svojstva stakla: • prozirno je, • kemijski je otporno, Slika 8. 11. Kontejner za odlaganje • ima veliku tvrdoću, • Stakla ne provodi električnu struju, • krto je, • nije otporno na veće promjene temperature, • lomi i raspršuje svjetlosne zrake, • može se reciklirati.

7. Porculan je tvrdi keramički proizvod bijele boje. Dobiva se od smjese kaolina (glavni sastojak prirodne gline, još se naziva porculanska zemlja) i minerala (kvarca i glinenca). Postupak se sastoji od pečenja i pocakljivanja. Najviše se koristi za izradu posuđa i ukrasnih predmeta. Slab je vodič topline i elektriciteta pa se u elektrotehnici koristi kao izolator te za izradu utičnica, grla za žarulje, tijela osigurača, tijela svjećica za motore i sl. Lako je lomljiv materijal, neotporan na udarce i zahtijeva pažljivo rukovanje.

8. Azbest je po kemijskoj definiciji silikatni materijal, vlaknaste strukture. Glavne karakteristike su mu: • otpornost na toplinu, • kemijska otpornost, • veliki električni otpor. Imao je široku primjenu, a nakon što se otkrilo da uzrokuje tešku plućnu bolest – azbestozu, upotreba mu je ograničena, uz velike mjere opreza. Klingerit (azbest + guma) odličan je brtveni materijal.

9. Papir se dobiva iz celuloze, koja se miješa sa punilima, ljepilom i bojom. Celuloza se dobiva iz drva ili starih tkanina. Bijeljenje papira vrši se klorom. Papir je reciklažni materijal. Najčešće se upotrebljava za: • pisanje i crtanje, • tisak, • ambalažu. S obzirom na gramaturu (masu 1 m 2 papira izraženu u gramima) papir dijelimo na : • papire (do 250 gr. ), • kartone(do 500 gr. ), • jepenke (iznad 500 gr. ).

Posebne vrste papira su: • papir za novac (otporan na habanje); • samokopirni papir ; • samoljepivi papir ; • fotopapir ; • papir za filtriranje; • cigaretni papir.

10. Boje i lakovi Općeniti termini PREMAZNO (PREKRIVNO) SREDSTVO ili PREMAZ koriste se za praškasti ili tekući materijal koji se u tankom sloju nanosi na podlogu te sušenjem formira suhi film koji dobro prianja na podlogu. Za pigmentirane, neprovidne premaze uvriježen je još i termin „boja“, za razliku od bezbojnih premaza koji se nazivaju i „lakovi“. Razlozi za korištenje premaza su dvojaki: • Zaštitni: Većina materijala koji se danas koriste podložni su trošenju ili propadanju pod djelovanjem različitih utjecaja iz svoje okoline (vlaga, UV- zračenje, atmosferilije, kemikalije). Film premaza izolira površinu objekta i onemogućava njen dodir s okolinom. • Dekorativni: Premazi se mogu izrađivati u različitim nijansama, stupnjevima sjaja (sjajni, polumat, mat), te različitim efektima.

Bez obzira na vrstu podloge na koju se premaz nanosi, podloga mora biti: • Suha • Čista • Čvrsta Podjela premaza • premazi za drvo, • premazi za metal, • premazi za građevinske podloge. Unutar svake navedene podjele još prema namjeni u sustavu zaštite razlikujemo: • temeljne premaze, • međuslojne premaze, • završne premaze.

Metode primjene: • Mazanje: - kistom, - valjkom, - spužvom. • Prskanje: - zračno, - bezzračno („airless“), - elektrostatsko. • Uranjanje • Polijevanje/nalijevanje

Pitanja za ponavljanje 1. 2. 3. 4. 5. Što su nemetali te ih nabroji! Što su plastične mase te koja su im svojstva? Opiši dobivanje gume! Opiši dobivanje stakla! Opiši dobivanje papira !